ISTRAŽIVANJE ČASOPISA LANSET

Klimatske promjene ugrožavaju dvije milijarde ljudi

Stanovništvo 134 zemlje sada je u većoj opasnosti od šumskih požara nego ranije, a milioni koji se bave poljoprivredom i građevinskim radovima gube prihode zbog sve većeg broja ekstremno vrućih dana

11642 pregleda 9 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Najveće godišnje istraživanje uticaja klimatskih promjena na zdravlje ljudi utvrdilo je da je u 2020. do 19 odsto Zemljine kopnene mase zahvaćeno ekstremnom sušom.

U istraživanju koje je objavljeno u časopisu Lanset, se navodi da klimatske promjene predstavljaju veliku prijetnju bezbjednosti hrane, i da to već pogađa više od dvije milijarde ljudi.

Stanovništvo 134 zemlje sada je u većoj opasnosti od šumskih požara nego ranije, a milioni koji se bave poljoprivredom i građevinskim radovima gube prihode zbog sve većeg broja ekstremno vrućih dana.

Klimatske promjene stvaraju idealne uslove za zarazne bolesti poput denga groznice, zika virusa, kolere i malarije na daleko većim područjima svijeta, uključujući Evropu, nego prije samo nekoliko decenija.

"Klimatske promjene su tu i već vidimo štete po ljudsko zdravlje u cijelom svijetu", naveo je izvršni direktor Lanset Countdown Entoni Kostelo.

Dodao je i da kako se kriza koronavirusa nastavlja, da se svaka zemlja suočava i sa nekim aspektom klimatske krize.

Poremećaj ciklusa vode zbog globalnog zagrijavanja skraćuje vrijeme u kojem biljke dostižu zrelost, što je rezultiralo malim prinosima i povećava pritisak na proizvodnju hrane.

Prema Lansetu potencijal prinosa kukuruza, globalne osnovne hrane, već je pao šset odsto u poređenju sa periodom od 1981. do 2010.

Pšenica je doživjela pad potencijalnog prinosa od 3 odsto, a riža za 1,8 odsto.

I morska hrana od koje zavisi 3,3. milijarde ljudi je pod "sve većom prijetnjom", a prosječna temperatura mora raste u gotovo 70 odsto teritorijalnih voda u poređenju sa stanjem prije samo 15 godina.

U izvještaju se upozorava da je gotovo tri četvrtine ispitanih zemalja navelo da vjeruje da ne mogu priuštiti integrisanu nacionalnu zdravstvenu i klimatsku strategiju.

"Ove godine smo vidjeli ljude koji trpe velike vrućine, smrtonosne poplave i požare", rekla je vođa studije Marija Romanelo.

Istakla je da su ovo "sumorna upozorenja".

"Svakim danom kojim odlažemo odgovor na klimatske promjene, situacija postaje sve kritičnija. Vrijeme je da shvatimo da niko nije siguran od posljedica klimatskih promjena".

Lanset je u uvodniku pozvao svjetske čelnike da na predstojećem samitu COP26 preusmjere neke od milijardi koje troše na oporavak od koronavirusu na smanjenje nejednakosti i zaštitu zdravlja.

"Ovogodišnji pokazatelji daju sumornu perspektivu - globalne nejednakosti se povećavaju, a zdravstveni epilog se pogorša".

Upozorava se da će porast temperature izložiti još desetine miliona ljudi bolestima, suši već 2050. godine.

Preporučujemo za Vas