Preminuo Džejms Lavlok, tvorac ekološke teorije Gaja

Uprkos tome što su je isprva mnogi naučnici odbacili, njegova teorija Gaja dobila je na značaju kako je vremenom rasla zabrinutost zbog ljudskog uticaja na životnu sredinu

4124 pregleda 0 komentar(a)
Džejms Lavlok, Foto: jameslovelock.org
Džejms Lavlok, Foto: jameslovelock.org

Poznati britanski naučnik Džejms Lavlok, tvorac ekološke teorije Gaja koja planetu Zemlju vidi kao živi organizam ugrožen postupcima čovječanstva, preminuo je danas u 103. godini.

Njegova porodica saopštila je da je Lavlok ranije ove godine pao i da mu se tokom više mjeseci nakon toga zdravlje pogoršavalo.

Lavlokov doprinos nauci o životnoj sredini uključuje visoko osjetljiv detektor elektrona za mjerenje štetnih hlorofluorougljenika u atmosferi i zagađivača u vodi, zemlji i vazduhu.

Njegova ekološka teorija posmatra Zemlju kao složen, samoregulišući sistem koji je stvorio uslove za život na planeti i koji ih održava. Smatrao je da su ljudski postupci taj sistem izbacile iz ravnoteže.

Lavlok je rođen 1919. godine u Londonu, gdje je i odrastao.

Studirao je hemiju, medicinu i fiziku u Velikoj Britaniji i SAD, a 40-ih i 50-ih godina 20. vijeka radio je na Nacionalnom institutu za medicinska istraživanja u Londonu.

Tokom šezdesetih godina prošlog vijeka radio je na programu NASA-e za istraživanje Mjeseca i Marsa, u Laboratoriji za mlazni pogon.

Ipak, najveći dio karijere proveo je kao samostalni naučnik, van velikih naučnih institucija.

Uprkos tome što su je isprva mnogi naučnici odbacili, njegova teorija Gaja dobila je na značaju kako je vremenom rasla zabrinutost zbog ljudskog uticaja na životnu sredinu.

Direktor Muzeja nauke u Londonu Rodžer Hajfild rekao je da je Lavlok bio "nekonformista sa jedinstvenog i širokog pogleda" na stvari, jer je, Lavlokovim riječima, bio "pola pronalazač, a pola naučnik".

"Beskrajne ideje izvirale su iz te sinergije stvaranja i razmišljanja", naveo je Hajfild.

Lavlok je bio pesimista u pogledu ljudskih napora za očuvanje planete.

Smatrao je da će klimatske promjene uništiti većinu života na Zemlji do kraja ovog vijeka, i da je čovječanstvo zakasnilo da to spriječi.

Bonus video: