Zašto se bolje uči uz miris ruže?

Ko uči uz miris ruže, a udiše ga i noću, bolje nauči gradivo. To važi bar nedjelju dana - taman za test ili ispit. Istraživači iz Frajburga su ovo zaključili iz jednog eksperimenta. Zašto mozak bolje uči uz miris?

2809 pregleda 1 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Mozak stalno donosi odluke i filtrira informacije. Šta dospjeva u čovjekovu dugoročnu memoriju, a šta ne? "Tu miris stupa na scenu", kaže neurobiolog Jirgen Kornmajer sa Frajburškog instituta za granične oblasti psihologije i psihičke higijene.

U studiji čiji su rezulati publikovani u stručnom magazinu "Nature" učesnici su dobili zadatak da uče japanske riječi. Tri dana su učili ukupno 40 riječi. Svih 165 ispitanika dobili su pakovanje mirisa, samo što je kod polovine miris zaista bio unutra, a kod drugih ne.

Oni ispitanici koji su učeći mirisali ruže te noću takođe udisali taj miris, imali su više uspjeha na testu - znali su više riječi. Kada su grupe upoređene, pokazalo se da je ona grupa koja je učila uz miris ruže, mogla da zapamti 8,5 odsto više riječi.

Zašto mozak uz miris bolje pamti?

"Kada nešto učimo, uvijek se radi o kontekstu", kaže Kornmajer. Pritom bi prema njemu mirisi mogli da igraju određenu ulogu.

Riječi se pri učenju povezuju sa mirisom. Mozak bolje pamti riječi i bolje ih se sjeća na testu. Zato su učesnici smjeli da mirišu ružin miris tokom testa. Mozak brže pronalazi informaciju koja je povezana sa mirisom, u ovom slučaju stranu riječ.

Mirisi posebno snažno aktiviraju mozak, to je pokazalo skeniranje mozga u ranijim eksperimentima. Hipokampus koji je u mozgu posrednik između kratkoročnog pamćenja i dugoročne memorije aktivira se mirisima.Teorija kaže da se tako dobijene informacije urežu dublje u dugoročnu memoriju.

Miris u snu poboljšava pamćenje

I tokom sna se odlučuje šta će mozak da zapamti. Ranija istraživanja u laboratorijskim uslovima pokazala su da mozak u fazi dubokog sna preuređuje barem dio onoga što je upamćeno i odlučuje koje informacije idu u dugoročnu memoriju.

Dakle, uz miris, sadržaj naučenog toga dana uz isti miris trebalo bi da ponovo se aktivira kada mozak rekapitulira ono što je doživljeno i naučeno.

"Tada se povećava vjerovatnoća da će sadržaj učenja ponijeti sa sobom u procesu konsolidacije", kaže Kornmajer.

Teza naučnika glasi - ako je mozak već povezao informaciju sa mirisom tokom dana, noću sam taj miris može pomoći da se ona uskladišti u dugotrajnoj memoriji, navodi se u tezi. Jer, aktiviraju se iste nervne ćelije koje su se već aktivirale u budnom stanju tokom učenja.

Moguća svakodnevna upotreba

Drugi naučnici su do sada u svojim laboratorijama puštali miris samo u fazi dubokog sna, da ne bi remetili ostale faze.

"Ali možemo da prezentujemo miris cijele noći i on ipak funkcioniše", kaže neurobiolog. On dodaje da je ovo prvi put da je miris upotrijebljen izvan laboratorija, u kućnim uslovima. Učesnici frajburške studije su učili kod kuće, a ne, kao inače, u posebnim prostorijama istraživačkog tima.

To znači da je primena u svakodnevici moguća.

Mirisom do maksimalnog efekta

Jasno je da miris samo podržava proces. Niko ne može da se odrekne truda učenja. Ali miris pomaže u efikasnosti.

Kornmajer pretpostavlja da je miris delotvoran prije svega kada je malo vremena za učenje: "Miris bi možda mogao da djeluje kao neka vrsta pojačivača". On smatra da bi mirisi mogli da pomognu da se brže postigne sopstveni maksimum u učenju.

Mirisi izgleda ne štite od zaborava. Pozitivan efekat mirisa bio je primjetan samo na prvom testu, odmah poslije faze učenja. Već nedjelju dana kasnije, a naročito poslije mjesec dana, on je bitno oslabio - rezultati grupe koja je koristila miris ruže nisu bili značajno bolji od rezultata druge grupe.

Vjerovatno ne pomaže samo ružin miris

Zašto baš miris ruže? Najveći broj istraživanja je upotrebljavao baš taj miris.

"To je slučajnost, tako je bilo u prvobitnom istraživanju", kaže Kornmajer. Sve studije koje su potom uslijedile uzimale su ružu da bi svoje rezultate mogle da upoređuju sa tim prvim istraživanjem.

"Ali ja sam čvrsto uvjeren da i drugi mirisi funkcionišu. To tek treba da se pokaže u budućim istraživanjima".

Miris lavande, pomorandže i mnogi drugi mogli bi makar kratkoročno da pomognu kod učenja. Međutim, naučnici su tek u procesu razumijevanja načina na koji mozak memoriše informacije i kako ih noću prerađuje. Ali je izvjesno – to što dobro miriše moglo bi da pomogne na sljedećem testu ili ispitu.

Bonus video: