Prošla godina bila je među tri najtoplije ikada zabilježene na planeti, saopštila je Svjetska meteorološka organizacija (WMO), dok su naučnici Evropske unije potvrdili da su prosječne temperature po prvi put, i to najduže od početka mjerenja, premašile prag od 1,5 stepeni Celzijusa globalnog zagrijavanja.
WMO, koja objedinuje osam klimatskih skupova podataka iz cijelog svijeta, navela je da je šest od njih - uključujući Evropski centar za srednjoročne vremenske prognoze Evropske unije i britansku nacionalnu meteorološku službu - rangiralo 2025. godinu kao treću najtopliju, dok su je dva svrstala na drugo mjesto u 176 godina dugoj evidenciji.
Svih osam skupova podataka potvrdilo je da su posljednje tri godine ujedno i tri najtoplije od početka mjerenja, saopštila je WMO. Najtoplija godina ikada zabilježena bila je 2024. godina, prenosi agencija Rojters
Manje razlike u rangiranju između skupova podataka odraz su različitih metodologija i vrsta mjerenja - uključujući satelitske podatke i očitavanja sa meteoroloških stanica.
ECMWF je saopštio da je 2025. godina ujedno zaključila prvi trogodišnji period u kojem je prosječna globalna temperatura bila 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa - granice za koju naučnici očekuju da će, kada se dugoročno pređe, globalno zagrijavanje pokrenuti teške posljedice, od kojih će neke biti nepovratne.
"1,5 stepeni nije ivica litice. Ipak, znamo da je svaka desetinka stepena važna, naročito kada je riječ o pogoršanju ekstremnih vremenskih pojava", kazala je Samanta Burdžis, strateška rukovoditeljka za klimu u ECMWF-u.
Burdžis je navela da očekuje da će i 2026. godina biti među pet najtoplijih ikada zabilježenih.
Izbor kako upravljati prekoračenjem temperaturnog praga
Vlade su se Pariskim sporazumom iz 2015. godine obavezale da pokušaju da izbjegnu prekoračenje globalnog zagrijavanja od 1,5 stepeni Celzijusa, mjerenog kao višedecenijski prosjek temperature u odnosu na predindustrijski period.
Međutim, zbog neuspjeha da se smanje emisije gasova sa efektom staklene bašte, taj cilj bi sada mogao biti probijen prije 2030. godine - čak deceniju ranije nego što se procjenjivalo u trenutku potpisivanja Pariskog sporazuma 2015. godine, saopštio je ECMWF.
"Sigurno ćemo ga preći", rekao je Karlo Buontempo, direktor Službe EU za klimatske promjene Kopernikus.
"Izbor koji sada imamo jeste kako da na najbolji način upravljamo neizbježnim prekoračenjem i njegovim posljedicama po društva i prirodne sisteme".
Trenutno, dugoročni nivo zagrijavanja planete iznosi oko 1,4 stepena Celzijusa iznad predindustrijskog perioda, saopštio je ECMWF. Kada se posmatra kratkoročno, prosječne godišnje temperature prvi put su premašile 1,5 stepeni Celzijusa tokom 2024. godine, prenosi Rojters.
Ekstremne vremenske prilike
Prekoračenje dugoročnog praga od 1,5 stepeni Celzijusa dovelo bi do češćih i rasprostranjenijih ekstremnih posljedica, uključujući toplije i duže toplotne talase, kao i snažnije oluje i poplave.
Već tokom 2025. godine, šumski požari u Evropi proizveli su najveće ukupne emisije ikada zabilježene, dok su naučne studije potvrdile da su pojedini vremenski događaji dodatno pogoršani klimatskim promjenama – među njima uragan Melisa na Karibima i monsunske kiše u Pakistanu, koje su u poplavama odnijele više od 1.000 života.
Uprkos ovim sve izraženijim posljedicama, klimatska nauka suočava se sa političkim otporima. Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp, koji je klimatske promjene nazvao "najvećom prevarom", prošle sedmice povukao je SAD iz više desetina tijela Ujedinjenih nacija, uključujući i naučni Međuvladin panel za klimatske promjene.
Dugogodišnji konsenzus među svjetskim naučnicima jeste da su klimatske promjene stvarne, da su u najvećoj mjeri izazvane ljudskim djelovanjem i da se pogoršavaju. Njihov glavni uzrok su emisije gasova sa efektom staklene bašte nastale sagorijevanjem fosilnih goriva poput uglja, nafte i gasa, koji zadržavaju toplotu u atmosferi.
Bonus video:
