Vještačka inteligencija pomaže da se utvrdi koji je dinosaurus napravio koje otiske

Nova metoda je usavršena analizom algoritma koji je obradio 1.974 siluete otisaka stopala, koje obuhvataju 150 miliona godina istorije dinosaura, pri čemu je vještačka inteligencija prepoznala osam osobina koje objašnjavaju razlike u oblicima tih tragova

1095 pregleda 0 komentar(a)
Foto: Reuters
Foto: Reuters

Otisci stopala spadaju među najčešće vrste fosila dinosaura. Ponekad naučnici pronađu jedan jedini, usamljeni otisak. Ponekad naiđu na haotičnu zbrku tragova koja liči na plesni podijum - neku vrstu "dinosauruske diskoteke". Ali identifikovanje toga koji je dinosaurus ostavio koji trag odavno je poznato kao izuzetno težak zadatak.

Istraživači su sada razvili metodu koja koristi vještačku inteligenciju kako bi pomogla u preciznijem određivanju vrste dinosaura koja je napravila otiske, na osnovu osam različitih osobina jednog otiska stopala, prenosi agencija Rojters.

"Ovo je važno zato što pruža objektivan način da se tragovi klasifikuju i upoređuju, čime se smanjuje oslanjanje na subjektivno ljudsko tumačenje", rekao je fizičar Gregor Hartman iz istraživačkog centra Helmholtz-Zentrum Berlin u Njemačkoj, glavni autor istraživanja objavljenog u naučnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

"Upariti trag sa 'tvorcem' traga ogroman je izazov, i paleontolozi o tome raspravljaju generacijama", rekao je paleontolog sa Univerziteta u Edinburgu Stiv Brusat, stariji autor studije.

Dinosaurusi su za sobom ostavili brojne vrste fosilizovanih ostataka, uključujući kosti, zube i kandže, otiske njihove kože, izmet i povraćku, neprobavljene ostatke u želucu, ljuske jaja i ostatke gnijezda. Ali otisci stopala su često brojniji i mogu naučnicima reći mnogo toga, uključujući i kakvo je okruženje dinosaurus nastanjivao, a kada postoje i drugi tragovi, i koje su životinje dijelile isti ekosistem.

Nova metoda je usavršena analizom algoritma koji je obradio 1.974 siluete otisaka stopala, koje obuhvataju 150 miliona godina istorije dinosaura, pri čemu je vještačka inteligencija prepoznala osam osobina koje objašnjavaju razlike u oblicima tih tragova.

Te osobine uključuju: ukupno opterećenje i oblik, što odražava površinu kontakta stopala sa tlom; položaj opterećenja; raspon prstiju; način na koji se prsti spajaju sa stopalom; položaj pete; opterećenje pete; relativni naglasak prstiju u odnosu na petu; i razliku u obliku između lijeve i desne strane otiska, prenosi Rojters.

Mnogi otisci su ranije već bili, s velikom sigurnošću, pripisani određenoj vrsti dinosaura zahvaljujući procjenama stručnjaka. Nakon što je algoritam identifikovao osobine koje razdvajaju tragove, stručnjaci su mapirali kako se te osobine povezuju sa različitim vrstama dinosaura za koje se vjeruje da su ih napravili - kako bi to poslužilo kao vodič za buduća prepoznavanja.

"Problem je u tome što je identifikovanje toga ko je napravio fosilizovani otisak u suštini neizvjesno", rekao je Hartman.

"Oblik traga zavisi od mnogo faktora, osim same životinje - uključujući šta je dinosaurus radio u tom trenutku, poput hodanja, trčanja, skakanja ili čak plivanja, vlažnost i tip podloge (površine tla), način na koji je otisak zatrpan sedimentom, kao i kako je tokom miliona godina mijenjan erozijom. Zbog toga isti dinosaurus može ostavljati veoma različite tragove", dodao je Hartman.

Otisci dinosaura se, takođe, javljaju u raznim veličinama.

"Razlike u veličini mogu biti prilično ekstremne - od malih otisaka mesožderskih dinosaura, veličine kokošijih tragova u seoskom dvorištu, do otisaka dugovratih sauropoda koji su veliki kao kada", rekao je Brusat.

Brusat je rekao da može da se sjeti samo jednog slučaja u kojem je paleontolog pronašao skelet dinosaura na kraju staze otisaka koju je ta životinja napravila.

"To znači da, kada pronađemo otiske, moramo igrati ulogu detektiva i odrediti koji ih je dinosaurus napravio. A da bismo to uradili, radimo isto što i princ u Pepeljugi kada je uporedio Pepeljugino stopalo s cipelom: pokušavamo da pronađemo dinosaurusko stopalo koje se uklapa u otisak", rekao je Brusat.

Jedan zanimljiv zaključak do kojeg je algoritam došao odnosi se na slike koje je analizirao - sedam malih, trot prstiju otisaka starih oko 210 miliona godina, iz Južne Afrike. Metod je potvrdio raniju procjenu naučnika da oni snažno podsjećaju na ptičije otiske, iako su 60 miliona godina stariji od najranijih poznatih fosila ptica. Ptice su evoluirale od malih, dvonožnih, pernatih dinosaura.

"Naravno, to ne dokazuje da su ih napravile ptice", rekao je Brusat o tim otiscima, za koje smatra da su ih možda ostavili do sada nepoznati dinosauri - preci ptica - ili dinosauri koji nijesu u srodstvu s pticama, ali su jednostavno imali stopala nalik ptičijima.

"Zato ovo moramo shvatiti ozbiljno i naći objašnjenje", rekao je Brusat.

Bonus video: