Satelitski podaci pokazuju da Zemlja noću postaje sve svjetlija

Svakodnevna satelitska posmatranja pokazala su da se noćna svjetlost širom svijeta i dalje pojačava zbog vještačkog osvjetljenja, uz važne regionalne razlike, uključujući nagli rast u subsaharskoj Africi i jugoistočnoj Aziji, kao i namjerno smanjenje osvijetljenosti u Evropi, vođeno brigom za uštedu energije i svjetlosno zagađenje.

Istraživači su zabilježili neto povećanje globalne noćne svjetlosti od 16 odsto od 2014. do 2022. godine, ali su pokazali da nije riječ o ravnomjernom pojačavanju osvijetljenosti, već o mozaiku regiona koji postaju svjetliji ili tamniji pod uticajem brojnih faktora. Sjedinjene Američke Države su 2022. godine imale daleko najveću ukupnu svjetlosnu emisiju među svim državama, a slijedile su Kina, Indija, Kanada i Brazil.

Utvrđeno je da rast osvijetljenosti uglavnom podstiču brza urbanizacija, širenje infrastrukture i elektrifikacija ruralnih područja, prenosi agencija Rojters.

Smanjenje osvijetljenosti, međutim, imalo je dva veoma različita uzroka. Naglo zamračenje najčešće su izazivali prirodne katastrofe, kvarovi na elektroenergetskoj mreži i oružani sukobi. Postepeno smanjenje osvijetljenosti često je bilo namjerno, vođeno državnim propisima, prelaskom na energetski efikasnu LED rasvjetu i naporima da se smanji svjetlosno zagađenje.

"Decenijama smo imali pojednostavljen pogled da Zemlja noću samo postaje sve svjetlija kako ljudska populacija i ekonomije rastu", rekao je Dže Džu, profesor daljinske detekcije i direktor Laboratorije za globalnu ekološku daljinsku detekciju na Univerzitetu Konektikat, viši autor studije objavljene u časopisu Nature.

"Otkrili smo da je noćni pejzaž Zemlje zapravo veoma nestalan", rekao je Džu. "Svjetlosni otisak planete stalno se širi, skuplja i mijenja".

Istraživači su koristili više od milion dnevnih snimaka dobijenih sa američkog satelita za posmatranje Zemlje, koje je obradila NASA. Prethodne globalne studije uglavnom su se oslanjale na godišnje ili mjesečne kompozitne satelitske snimke.

Najizraženije pojačavanje osvijetljenosti zabilježeno je u ekonomijama u razvoju, naročito u subsaharskoj Africi i jugoistočnoj Aziji. Predvodile su ga Somalija, Burundi i Kambodža, a slijedilo je više afričkih država, uključujući Ganu, Gvineju i Ruandu.

"Ovo nije samo urbanizacija. Riječ je o ogromnom širenju pristupa energiji", rekao je Džu. "Ovi brojevi predstavljaju duboku promjenu, jer čitavi regioni prelaze iz gotovo potpune tame u dio globalne elektroenergetske mreže".

Veliki gubitak svjetlosti zabilježen je u zemljama poput Libana, Ukrajine, Jemena i Avganistana, gdje je svjetlost postala žrtva oružanih sukoba i urušavanja infrastrukture. Sličan pad uočen je i na Haitiju i u Venecueli, gdje je zamračenje bilo više povezano s dugotrajnim ekonomskim krizama i nepouzdanim snabdijevanjem energijom.

"U Ukrajini smo uočili naglo i trajno smanjenje svjetlosti koje se savršeno poklopilo s eskalacijom sukoba u februaru 2022. godine, kada je Rusija pokrenula invaziju velikih razmjera", rekao je Džu.

"Slično naglo padanje tame vidimo i nad regionima na Bliskom istoku tokom perioda sukoba", dodao je.

Evropa je zabilježila neto pad noćne svjetlosne radijacije od četiri odsto, uglavnom zahvaljujući tehnološkom napretku i ekološkim politikama, prenosi Rojters.

"To je rezultat širokog prelaska sa starijih, manje efikasnih uličnih svjetiljki, poput natrijumskih lampi visokog pritiska, na novije, usmjerene LED sisteme, kao i strogih nacionalnih mjera energetske efikasnosti i napora za očuvanje tamnog neba“, rekao je Džu. "Evropa je fascinantna jer pokazuje veoma strukturisan obrazac smanjenja osvijetljenosti".

Džu je Francusku nazvao svjetskim liderom u očuvanju tamnog neba i sprovođenju mjera energetske efikasnosti.

Koautor studije Kristofer Kiba, profesor daljinske detekcije noćne svjetlosti na Ruhr univerzitetu u Bohumu u Njemačkoj, dodao je: "Smanjenje osvijetljenosti u Francuskoj do kojeg je došlo zahvaljujući namjernim odlukama da se ulična rasvjeta gasi kasno noću kada više nema aktivnosti na ulicama, zaista je izuzetno. Biće veoma zanimljivo vidjeti kako će se to razvijati s vremenom i da li će se ta praksa proširiti i van Francuske".

Sjedinjene Američke Države zabilježile su neto povećanje osvijetljenosti od šest odsto tokom perioda obuhvaćenog studijom.

"Geografski gledano, SAD nude svojevrsni mikrokozmos ove globalne složenosti svjetlosti. Zapadna obala uglavnom je postajala svjetlija, u skladu s rastom populacije i snažnim tehnološkim ekonomijama. Međutim, veliki dio Istočne obale i Srednjeg zapada zapravo je postajao tamniji. To je bilo posljedica smanjenja gustine naseljenosti u starijim urbanim jezgrima, pada određenih proizvodnih sektora i agresivnog uvođenja pametnih, energetski efikasnih programa gradske rasvjete, poput onih u Vašingtonu i Čikagu", rekao je Džu.

Masovno osvjetljavanje počelo je gasnim svjetiljkama u gradovima početkom 19. vijeka, a kasnije tog vijeka električnom rasvjetom — nakon čega je uslijedio neprekidan rast. Gradovi i mjesta noću sijaju, zaklanjajući većinu zvijezda koje su nekada svijetlile iznad njih.

"Svjetlosno zagađenje ima duboke ekološke posljedice, remeteći noćne ekosisteme, migracije životinja i ljudski cirkadijalni ritam", rekao je Džu.