Iako grad nije živi organizam, ponaša se veoma slično njemu. Njegovi metabolički procesi mogu se ogledati u naglim fazama rasta, transformacijama tokom vremena pa čak i propadanju. Istraživači su, koristeći satelitske snimke, pratili vitalne znakove šest velikih svjetskih gradova i u svakom od njih otkrili karakterističan "urbani puls".
Posmatrani su Dubai, Lagos, Meksiko Siti, Mumbaj, Sijetl i Šenžen, koristeći novi metod za bilježenje dinamičnih promjena koje se u tim gradovima odvijaju gotovo u realnom vremenu, piše agencija Rojters.
Do sada su stručnjaci uglavnom koristili objedinjene i rijetko ažurirane podatke za praćenje urbanizacije, poput godišnjih popisa stanovništva, godišnjih ekonomskih pokazatelja ili mapa koje prikazuju kako se gradsko područje promijenilo tokom jedne decenije. Naučnici koji stoje iza nove studije smatraju da takav pristup daje nepotpunu sliku grada i može propustiti nijanse njegovog razvoja.
"Inspiraciju smo dobili iz ljudskog pulsa, koji o našem zdravlju govori drugačije stvari nego težina ili visina", rekao je glavni autor studije Dže Džu, profesor daljinskih istraživanja i direktor Laboratorije za globalna ekološka daljinska istraživanja na Univerzitetu Konektikat.
"Urbani puls mjeri visokofrekventne procese razvoja i zato možemo uočiti rane znakove ekonomskog stresa ili stagnacije prije nego što prerastu u ozbiljne krize", rekao je Džu. "Tradicionalne pokazatelje možemo uporediti sa srčanim udarom - krajnjim ishodom - dok je ‘urbani puls’ poput praćenja svakodnevnog načina života i vitalnih znakova koji do tog srčanog udara vode".
Najvažniji zaključak studije, objavljene u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, jeste da urbanizacija nije ni glatka ni ravnomjerna.
"Urbanizacija je zapravo ‘šiljata’, što znači da se odvija kroz nagle i intenzivne nalete razvoja, ili ‘ciklična’, prolazeći kroz faze procvata i zastoja koje nijesu povezane sa godišnjim dobima, ili ‘asinhrona’, jer se različiti kvartovi unutar istog grada razvijaju u potpuno različitim i neusaglašenim periodima", rekla je koautorka studije Karen Seto, profesorka geografije i urbanizacije na Univerzitetu Jejl.
"To je važno jer su istraživači decenijama gradove opisivali kroz statične mape", dodala je.
Gradovi sa različitim uslovima razvoja
Istraživači su koristili gust niz satelitskih snimaka visoke frekvencije sa NASA-inih satelita Landsat i evropskih satelita Sentinel-2. Pratili su fizičke promjene poput izgradnje novih objekata, rušenja starih, velikih infrastrukturnih zahvata i širenja gradova na zelene površine.
"Odabrali smo gradove sa veoma različitim političko-ekonomskim uslovima, uključujući razvoj Šenžena pod snažnim vođstvom države, tržišno vođeni rast Sijetla, neformalno širenje Lagosa i megaprojekte Dubaija", rekao je Džu.
Šenžen, nekada malo ribarsko selo u blizini Hong Konga koje je preraslo u megagrad, pokazao je najveći intenzitet rasta, obilježen masivnim i grupisanim skokovima razvoja koji odražavaju brzo mobilisanje kapitala pod državnim vođstvom.
Dubai, najveći grad Ujedinjenih Arapskih Emirata, takođe je pokazao snažan rast, ali je njegov "puls" bio izrazito spekulativan, pokretan izolovanim i kapitalno intenzivnim obalskim megaprojektima koji bi naglo eksplodirali, a zatim zastajali.
U Lagosu, najvećem gradu Nigerije, "puls" je bio veoma fragmentisan, sa dugim periodima mirovanja koje su prekidali kratki i intenzivni talasi razvoja.
Sijetl, najveći grad američkog sjeverozapada na Pacifiku, odražavao je tržišno vođen proces obnove i povećanja gustine izgradnje.
Mumbaj, finansijsko i poslovno središte Indije, i Meksiko Siti, najnaseljeniji grad Sjeverne Amerike, pokazali su veliku otpornost i manje poremećaja tokom globalnih šokova poput pandemije kovida-19, prenosi Rojters.
"Baš kao što ljudski puls reaguje na bolest, naši podaci zabilježili su tačan trenutak kada je kovid izazvao sinhronizovani ‘srčani zastoj’ razvoja širom svijeta. Ali oporavak je bio potpuno neujednačen“, rekao je Džu.
"Šenžen je zabilježio nagli i koordinisani pad, a potom brz oporavak. Lagos je imao prigušen puls koji je prešao u manje, postepene promjene. Mumbaj i Meksiko Siti pokazali su znatno manji uticaj pandemije. To nam je pokazalo da se globalni šokovi ne manifestuju na isti način u ‘tijelu’ svakog grada.“
Istraživači smatraju da njihov metod ima značajnu praktičnu primjenu.
"Za urbaniste i donosioce odluka, ovo funkcioniše kao dijagnostički alat. Umjesto da reaguju nakon što kriza nastupi, mogu vidjeti kada i gdje puls nekog naselja usporava i intervenisati na vrijeme kako bi spriječili infrastrukturni kolaps ili ekonomsko propadanje. Takođe pomaže gradovima da ne preopterete tržišta rada i građevinskog materijala", rekla je Seto.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
