U srednjem vijeku kljove narvala prodavane su kao rogovi jednoroga kojima su pripisivane magične moći, poput neutralisanja otrova i liječenja bolesti. Bile su dragocjen posjed monarha i plemića i vrijedile više od svoje težine u zlatu. Naravno, nijesu imale takve moći, ali i danas ostaju predmet misterije.
Istraživači su sada odgonetnuli unutrašnju strukturu tih spiralnih kljova - koje su zapravo pravi i izduženi očnjaci što izrastaju iz usta narvala i ponekad dostižu dužinu do tri metra.
Koristeći napredno trodimenzionalno rendgensko snimanje, utvrdili su da spoljašnji dio kljove, sastavljen od zubnog tkiva poznatog kao cement, ima spiralu koja se uvija ulijevo, dok unutrašnji dio, sastavljen od dentina, ima spiralu koja se uvija udesno, prenosi agencija Rojters.
"Pretpostavljamo da ovakav raspored pomaže kljovi da raste pravo, za razliku od drugih kljova - na primjer kod slona ili morža - koje su zakrivljene“, rekao je hemičar materijala Henrik Birkedal sa Univerziteta Arhus u Danskoj, jedan od rukovodilaca studije objavljene ove sedmice u časopisu "Nature Communications".
Velika većina mužjaka narvala i mali procenat ženki imaju jednu takvu kljovu - nekoliko mužjaka čak ima dvije - iako njihova svrha još nije potpuno jasna.
"Kljova može imati nekoliko funkcija. Čini se da služi za uspostavljanje društvene hijerarhije među mužjacima i da je, prema tome, polno odabrana osobina koja se koristi tokom nadmetanja mužjaka. Takođe je predloženo da kljova može služiti u igri i kao čulni organ", rekao je Birkedal.
Sruktura kljove daje joj stabilnost
Narvali, koji mogu dostići dužinu od oko pet metara, nastanjuju ledene vode Arktičkog okeana, uglavnom u blizini Kanade, Grenlanda, Norveške i Rusije, a hrane se ribom, lignjama i škampima. Njihova boja mijenja se sa godinama: rađaju se plavosivi, tokom mladosti postaju plavocrni, u odraslom dobu prošarani sivom, da bi u starosti postali gotovo potpuno bijeli, prenosi Rojters.
Istraživači su utvrdili da velika spiralna struktura kljove nastaje zahvaljujući rasporedu mineralizovanog kolagena - važnog proteina u kostima, zubima i koži - na mikroskopskom nivou, u vlaknima poznatim kao fibrile.
"Fibrile su snažne i fleksibilne. U kljovi narvala, kao i u našim zubima i kostima, kolagenske fibrile ojačane su nanočesticama minerala kalcijuma kako bi se stvorio snažan takozvani kompozitni materijal", rekao je Birkedal.
"Kolagenske fibrile gotovo su paralelno poravnate sa uzdužnom osom kljove. Međutim, sistematski odstupaju kako bi formirale dva spiralna obrasca, jedan u cementu, a drugi u dentinu, koji se uvijaju u suprotnim smjerovima", dodao je.
Ta dvostruka spiralna struktura stvara biološku protivtežu u kojoj se dvije suprotne sile susrijeću na dodirnoj tački unutrašnjeg i spoljašnjeg dijela, dajući kljovi povoljna mehanička svojstva i veću otpornost na savijanje i uvrtanje nego što bi ih imala jedna spirala ili prava šipka.
"Mislimo da bi ovo moglo poslužiti kao inspiracija za dizajn materijala zasnovanih na biološkim uzorima“, rekao je Birkedal.
Iako su jednorozi i magična svojstva kljova narvala bili samo legenda, prije nekoliko vjekova u njih se široko vjerovalo.
"Prvi naučni prikazi potiču iz sredine 16. vijeka, kada je jedan švedski kartograf nacrtao narvala kao stvorenje nalik ribi sa rogom“, rekao je Birkedal.
U 17. vijeku, dodao je, "danski prirodnjak Ole Vorm zaključio je da su prah od kljove narvala i prah od roga jednoroga jedno te isto, i opisivao lobanje morskih jednoroga koje podsjećaju na narvale".
Danska krunidbena stolica, korišćena tokom krunisanja danskih monarha od 1671. do 1840. godine, koju je naručio kralj Frederik Treći i koja je danas izložena u dvorcu Rozenborg u Kopenhagenu, izrađena je od kljova narvala.
"Te kljove su, dakle, nosile ogroman prestiž", rekao je Birkedal.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
