Dvije grupe istraživača brane stav da su arheološko nalazište Monte Verde u Čileu prije oko 14.500 godina naseljavali drevni lovci-sakupljači, nakon što je druga studija ukazala na to da je nalazište znatno mlađe - što je rasprava sa velikim značajem za razumijevanje prvobitnog naseljavanja Amerika.
Nalazište u dolini potoka, smješteno na jugu Čilea, oko 58 kilometara od obale Tihog okeana, otkriveno je sedamdesetih godina prošlog vijeka. Naučna ispitivanja, čiji su rezultati objavljeni 1997. godine, zaključila su da su ljudi na tom mjestu, duboko na jugu Južne Amerike, bili prisutni prije oko 14.500 godina, što je ukazivalo na mnogo raniji dolazak ljudi u Novi svijet nego što se tada vjerovalo, prenosi agencija Rojters.
Međutim, studija objavljena u martu, zasnovana na drugačijim ispitivanjima, dovela je to u pitanje i zaključila da Monte Verde datira iz perioda od prije približno 4.200 do 8.200 godina.
Sada su istraživački tim koji proučava nalazište i još jedna grupa naučnika, u analizama objavljenim u časopisu "PaleoAmerica", ukazali na ono što smatraju ključnim nedostacima te studije, koja je objavljena u časopisu "Science".
"Nijesu pokazali da je prvobitno geološko tumačenje nalazišta bilo pogrešno", kazao je antropolog sa Univerziteta Vanderbilt Tom Dilehej, koji Monte Verde detaljno proučava od sedamdesetih godina i predvodio je jednu od novih analiza.
"I dalje imam puno povjerenje u našu metodologiju i rezultate", rekao je arheolog sa Univerziteta Vajoming Tod Surovel, glavni autor istraživanja koje je ukazalo na manju starost nalazišta - zaključak koji bi, ukoliko je tačan, učinio Monte Verde nevažnim za istraživanje pitanja kada su se ljudi prvi put proširili Amerikama.
Veća starost Monte Verdea značila bi da je nalazište više od 1.500 godina starije od prethodno najranijih poznatih mjesta ljudskog naseljavanja južno od kontinentalnih ledenih pokrivača koji su u to vrijeme prekrivali djelove Sjeverne Amerike. Ta nalazišta iz ledenog doba povezana su sa sjevernoameričkom kulturom Klovis, poznatom po karakterističnom kamenom oruđu i nazvanoj po lokalitetu u Novom Meksiku.
Pošto se smatralo da je Monte Verde stariji i nalazi se hiljadama kilometara južno od lokaliteta kulture Klovis, naučnici su ga posmatrali kao dokaz da su ljudi iz Evroazije morali stići u Amerike znatno ranije nego što su nalazišta kulture Klovis sugerisala.
Dilehej je zamjerio Surovelu i njegovim kolegama što dokazi koje su predstavili nijesu proistekli iz posmatranja neposredno na mjestu na kojem su pronađeni arheološki ostaci, već iz geoloških nalaza izvan samog nalazišta.
Važan element rada objavljenog u časopisu "Science" bio je opis sloja vulkanskog pepela nataloženog prije oko 11.000 godina, koji se navodno nalazi ispod arheoloških dokaza o ljudskom prisustvu. To bi značilo da je boravak ljudi u Monte Verdeu bio novijeg datuma.
"To nikada nijesu uočili istraživači koji rade u Monte Verdeu od 1977. godine", kazao je Dilehej govoreći o sloju pepela.
Dilehej je osporio i druge djelove rada objavljenog u "Scienceu", rekavši da smatra da su istraživači selektivno birali geološke dokaze kako bi ih "uklopili u unaprijed određeni zaključak".
"Pod velikom lupom"
Surovel je rekao da pozdravlja nastavak naučne rasprave o starosti Monte Verdea i procesima koji su doveli do njegovog formiranja. Najbolji način da se ta pitanja razriješe, rekao je, jeste dodatno istraživanje koje bi sproveli nezavisni naučnici.
"Naš rad je sada bio predmet veoma detaljnog preispitivanja, što je upravo ono što bi trebalo da se dogodi sa tvrdnjom od ovakvog značaja. Da postoje veliki problemi sa našim metodama, podacima ili zaključivanjem, očekivao bih da bi oni tokom tog procesa postali očigledni. Do sada nijesam vidio kritike za koje smatram da dovode u pitanje ključne zaključke naše studije", rekao je Surovel.
Dilehej je naglasio arheološki značaj nalazišta.
"Izuzetna očuvanost Monte Verdea omogućila je pronalazak materijala koji se rijetko sreću u arheološkim zapisima, uključujući obrađeno drvo, ostatke građevina, biljke, morske alge i druge organske materijale, pružajući izuzetan uvid u život i znanje ljudskih zajednica koje su naseljavale južni Čile tokom kasnog pleistocena", rekao je Dilehej, misleći na geološki period koji obuhvata posljednje ledeno doba.
Na nalazištu su pronađeni i ljudski otisci stopala povezani sa ognjištem, tragovi vatri, drveno oruđe i kolčevi, kao i ostaci krompira, životinjskih kostiju i mesa, prenosi Rojters.
"Monte Verde je dobro zapečaćen anaerobnim slojem treseta koji je sačuvao organske materijale na nalazištu, pa imamo mnogo detaljniju predstavu o tehnologiji, a posebno o načinu ishrane ljudi tog vremena. Hranili su se veoma raznovrsno, i biljkama i životinjama, a hranu su pronalazili na području od obale Tihog okeana do Anda", rekao je Dilehej.
Studija ukazuje na manju starost važnog čileanskog arheološkog nalazišta Monte Verde.
Pogledajte još:
Preuzmi aplikaciju i prati vijesti
PRATITE NAS NA
