Neandertalci sahranjivali svoje mrtve uz cvijeće? - Vijesti.me
OTKRIĆE U PEĆINI U IRAKU

Neandertalci sahranjivali svoje mrtve uz cvijeće?

U pećini smještenoj u regionu Kurdistan u sjevernom Iraku, godine 1960. otkriven je dobro očuvan gornji dio tijela odraslog neandertalca koji je živio prije 70.000 godina

Pećina Šanidar
Pećina Šanidar (Foto: cambridge.org/Graeme Barker)

Kostur neandertalca otkriven u pećini Šanidar u Iraku, od ranije poznatoj po fosilima izumrlih rođaka naše vrste, nov je dokaz da su i oni sahranjivali svoje mrtve i da su tokom takvih rituala koristili cvijeće, objavili su naučnici.

U pećini smještenoj u regionu Kurdistan u sjevernom Iraku, godine 1960. otkriven je dobro očuvan gornji dio tijela odraslog neandertalca koji je živio prije 70.000 godina, prenosi agencija Hina.

Procjenjuje se da je neandertalac koji je nazvan "Šanidar Z" bio u četrdesetim ili pedesetim godinama, ali njegov je pol ostao neutvrđen.

Pećina je predstavljala ključnu lokaciju za arheološka istraživanja i saznanja polovinom 20. vijeka.

Prije 60 godina tamo su pronađeni ostaci 10 neandertalaca, sedmoro odraslih i troje djece, što je pružilo nov uvid u njihova fizička obilježja, ponašanje i u način ishrane.

U blizini kostura otkrivena veća količina cvjetnog polena
U blizini kostura otkrivena veća količina cvjetnog polena(Foto: cambridge.org/Graeme Barker)

Tada je na nalazištu, u blizini jednog kostura otkrivena i veća količina cvjetnog polena, što je naučnike podstaklo na to da istraže jesu li i neandertalci pribjegavali posmrtnim ritualima sahranjivanja svojih mrtvih uz cvijeće.

Hipoteza je doprinijela tome da se promijeni dosad uvreženo mišljenje po kome je doba u kojem su živjeli neandertalci bilo mračno i brutalno.

Kritičari su iznijeli svoje sumnje, među kojima je i pretpostavka po kojoj polen možda potiče od modernih ljudi koji su radili u pećini, ili od glodara i insekata.

Kosti "Šanidar Z", a čini se da je riječ o gornjem dijelu kostura otkrivenog 1960, pronađene su u sedimentu koji sadrži drevni polen i ostale mineralizovane ostatke biljaka, što je ponovo u prvi plan iznjedrilo mogućnost da se radilo o sahranama s cvijećem, prenosi Hina.

Kognitivna sofisticiranost

Naučnici već godinama raspravljaju o tome jesu li neandertalci pokopavali svoje mrtve uz pogrebne rituale, kako to čini naša vrsta, a u sklopu šire debate o nivou njihove kognitivne sofisticiranosti.

"Ovdje je ključna intencija koja se krije iza pokopa. Tijelo se, naime, može sahraniti iz sasvim praktičnog razloga - da biste izbjegli opasne lešinare ili da biste eliminisali neugodan miris. No kada izostavimo praktične elemente, ovo je značajno jer upućuje na kompleksniji, simbolički i apstraktan način razmišljanja, saosjećanje i brigu za mrtve, a možda i osjećaj žalosti i gubitka", smatra naučnica sa Univerziteta Kembridž Ema Pomeroj, glavna autorka istraživanja čiji su rezultati objavljeni u časopisu "Antiquity".

Naučnici vjeruju da je "Šanidar Z" namjerno smješten u jamu iskopanu u dubljim slojevima zemlje, koja je bila namijenjena za još četiri tijela.

Kostur leži na leđima s lijevom rukom ispod glave i savijenom desnom rukom ispruženom u stranu.

Neandertalci su bili krupnije građe od homo sapiensa i imali su gušće obrve. Naseljavali su područje Evroazije i atlantske obale do Urala u razdoblju od prije 400.000 godina do otprilike prije 40.000 godina, kad su nestali i kada se naša vrsta doselila u to područje.


Vidi sve komentare

Najčitanije iz sekcije Nauka