Portparol Cdu Nenad Pavićević kazao je da ova partija obaviještava crnogorsku javnost da je "danas više nego očigledno da, zanemarivanjem potrebe da se definiše jasna identitetska politika u našoj državi, veliki broj građana koji sebe smatraju Crnogorcima imaju manje prava nego pripadnici drugih zajednica."
"Smatramo apsurdnom situacijom da su građani Crne Gore, koji sebe nacionalno doživljavaju kao Crnogorce, jedina grupa koja je diskriminisana u savremenoj Crnoj Gori", kazao je Pavićević.
On je dodao da su u Cdu zalažu da svi građani Crne Gore, bez obzira na nacionalnu, etničku ili vjersku pripadnost u svojoj zemlji uživaju građanska prava po najvišim standardima razvijenih demokratskih društava.
"Snažno podržavamo politiku kojom se manjinskim nacionalnim zajednicama u Crnoj Gori garantuje praktikovanje kolektivnih prava i srećni smo kada se ta prava i dalje unapređuju. Ali nismo zagovornici politike koja pod tepih gura onaj korpus koji predstavljaju prava i slobode nacionalnih Crnogoraca. Jedan od primjera za stav koji iznosimo je sudbina nacrta Zakona o slobodi vjeroispovjesti koji je sačinilo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava. Iako je navedeni nacrt Zakona bio usklađen sa međunarodnim standardima i praksom Evropskog suda za ljudska prava, ovaj dokument je pod pritiskom Srpske pravoslavne crkve i njene Mitropolije crnogorsko-primorske, do daljnjeg zaključan u fiokama Vlade i njenog nadležnog ministarstva. Držanjem ovog nacrta Zakona u fiokama Vlade i dalje vjerujući Crnogorci nemaju hramove - crkve i manastire gdje mogu ostvariti jedno od svojih temeljnih građanskih prava, a to je pravo na upraznjavanje vjeroispovijesti. Navedenim nacrtom Zakona morao se preispitati zakonski osnov upisa i uknjižbe Srpske pravoslavne crkve na milione kvadratnih metara zemlje u Crnoj Gori, na 600 crkava i preko 50 manastira. Najzad se moralo otvoriti i pitanje neplaćanja poreza kroz korišćenje te imovine i ostvarivanje velike finansijske dobiti za SPC, a sve kod neupitne činjenice da je to temeljno imovina države Crne Gore koja joj se mora vratiti. Postavljamo i pitanje u kojoj mjeri je politika crnogorske Vlade determinisana politikom i stavovima jedne crkve i je li u našoj državi svjetovna vlast odvojena od duhovne ili u Crnoj Gori 21. vijeka živimo srednjevjekovno prožimanje ovih dviju vlasti", rekao je Pavićević.
Pavićević je kazao da se politikantskim pristupom ovom veoma važnom pitanju aktuelne vlasti u Crnoj Gori i njene Vlade "održava nepravda prema našoj istoriji i tradiciji i na kraju nepravda prema samoj državi koja zbog očigledne nemoći njene Vlade nije u prilici da koristi veliki i značajan dio svoje imovine."
"Smatramo da pripremljeni nacrt Zakona treba vratiti u javni prostor, da se o njemu raspravlja, a ne da se kalkuliše i trguje sa nacionalnim i vjerskim osjećanjima velikog broja građana Crne Gore. Odugovlačenjem rješenja ovog pitanja sve nepravde mogu biti samo značajnije i osjetljivije", zaključio je Pavićević.
Bonus video:
