PRIPREMA ZA STRUKTURNE FONDOVE I REGIONALNU POLITIKU

Pejović: Nadamo se skorom otvaranju poglavlja 22

On je objasnio da je riječ o šest do deset puta većem novcu koji će biti na raspolaganju državi članici kako bi vodila politike investiranja, ne samo u infrastrukturu, nego i u ljudski kapital
3 komentar(a)
Aleksandar Andrija Pejović, Foto: Savo Prelević
Aleksandar Andrija Pejović, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 07.02.2019. 20:30h

Crna Gora bi trebalo uskoro da otvori poglavlje 22 koje će je pripremiti za strukturne fondove i regionalnu politiku, ocijenio je nacionalni koordinator za IPU, Aleksandar Andrija Pejović.

Pejović, koji je i ministar evropski poslova Crne Gore, naveo je da je to poglavlje od esencijalne važnosti za buduće članstvo države u Evropskoj uniji (EU), kao i za pripremu koju, kroz korišćenje IPE, zemlja ima mogućnost da prođe kako bi se spremila za mnogo veće fondove.

On je objasnio da je riječ o šest do deset puta većem novcu koji će biti na raspolaganju državi članici kako bi vodila politike investiranja, ne samo u infrastrukturu, nego i u ljudski kapital.

„Crna Gora se nada da će uskoro, pored otvaranja poglavlja 27 – Životna sredina i klimatske promjene, otvoriti i poglavlje 22 – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, koje donosi pripremu za strukturne fondove i regionalnu politiku“, rekao je Pejović na otvaranju sastanka Nadglednog odbora IPE.

On je istakao da Crna Gora bilježi visok stepen iskorištenosti sredstava bespovratne podrške.

„To pokazuje da Crna Gora ima znanje i vještine, ne samo za planiranje, nego i za uspješno sprovođenje projekata“, ocijenio je Pejović.

On je podsjetio da je Crna Gora, u periodu od 2007. do 2013. godine, isplanirala trošenje raspoložiovih 235 miliona EUR bespovratne podrške.

„Ostvarili smo značajan uspjeh u njihovom korišćenju. Do sada je kroz nacionalne programe utrošeno više od 90 odsto novca“, naveo je Pejović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je, kao najmanja država Zapadnog Balkana, uspješno realizovala najveći broj projekata bilateralne prekogranične saradnje.

„Do sada je sprovedeno 136 bilateralnih projekata sa susjednim zemljama (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Kosova i Srbija) ukupne vrijednosti 20 miliona EUR, i 91 projekat sa zemljama članicama EU ukupne vrijednosti u Crnoj Gori oko 18 miliona EUR“, precizirao je Pejović.

On je saopštio da je EU, zbog konstantnog napretka Crne Gore u pregovaračakom procesu, odlučila da Crnoj Gori poveća iznos dostupnog novca za period od 2014. do 2020. godine za deset odsto. „Time je iznos povećan na 275 miliona EUR“.

Kako je rekao, činjenica da je Crna Gora od 2007. godine uspjela da usmjeri više od sto miliona EUR za važne infrastrukturne projekte ohrabrujuća je za projekciju ekonomskog rasta u narednom periodu.

Direktorica za Zapadni Balkan u Generalnoj direkciji za susjedstvo i pregovore o proširenju Evropske komisije, Henoveva Ruiz Kalavera, saopštila je da su spremni da Crnoj Gori u narednoj perspektivi daju još više novca.

„Zajednički ćemo se pobrinuti da se Crna Gora pripremi za buduće izazove kad postane država članica“, poručila je Kalavera.

Kako je kazala, Crna Gora ima dobru osnovu za naredne aktivnosti. „Prije smo više bili vezani za projekte, a sada više razmišljamo o sektorskom dijelu, što je u skladu sa perspektivom za buduće države članice EU“.

Preporučujemo za Vas