Nepravilnosti u biračkom spisku: MUP da nastavi aktivnosti iz svoje nadležnosti

Danilović je kazao da pitanju promjena biračkog mjesta i dostavljanja obavještenja građanima o toj promjeni treba posebno posvetiti pažnju
66 pregleda 5 komentar(a)
izbori, glasanje, Tivat, Foto: Boris Pejović
izbori, glasanje, Tivat, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 23.08.2016. 17:35h

Odbor za praćenje primjene zakona i drugih propisa od značaja za vraćanje povjerenje u izborni proces sugerisao je Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) da nastavi aktivnosti iz svoje nadležnosti koje se tiču otklanjanja neprivilnosti u biračkom spisku.

Ministar unutrašnjih poslova, Goran Danilović, kazao da pitanju promjena biračkog mjesta i dostavljanja obavještenja građanima o toj promjeni treba posebno posvetiti pažnju.

On je naveo da je najviše zabrinut zbog promjena biračkih mjesta. „To je podatak koje sve mora da nas zabrine“

„Danas imamo podatak da postoji oko 120 hiljada migranata u okviru Crne Gore sa biračkim pravom. Zabrinut sam zbog toga što nijesam siguran da će sve što činimo biti dovoljno da ljudi budu blagovremeno obaviješten gdje im je biračko mjesto“, kazao je Danilović.

On je rekao da će MUP, nakon što provjere sa službom za informacione tehnoogije u tom resoru i sa mobilnim operaterima, omogućiti da se putem sms poruke, ukucavajem broja lične karte ili pasoša, uz ime i prezime dobije podatak o biračkom mjestu.

Kako je podsjetio, kol centar koji će obavještavati građane o biračkom mjestu će od 1. septembra moći da funkcioniše. „Mislili smo da on djeluje proaktivo i da sam zove građane i obaještava ih o promjenama biračkog mjesta“.

Nezavisni poslanik Neven Gošović kazao je da problem promjena biračkog mjesta ne traje od juče već od trenutka kada je MUP formirao birački spisak i krajnje je vrijeme da se on rješava.

„Organi koji su trebali da primijene zakon po ovom pitanju to nijesu uradili, niti MUP, a niti organ koji je dužan da vrši nadzor nad primjenom Zakona o biračkom spisku nijesu radili svoj posao i zato smo sada došli u ovu situaciju“, ocijenio je Gošović.

Koopredsjedavajući odborom, Milutin Simović kazao je da je ovo pitanje ozbiljno u stuaciji kada postoji oko 100 hiljada birača koji imaju promijenjeno biračko mjesto i njih oko 6,5 hiljada koji nemaju nijedno određeno biračko mjesto.

„Ja sam siguran da je interes svih nas da ovo pitanje do izbora skinemo sa dnevnog reda, da ne bi u izbornom danu, građani lutali po Crnoj Gori i tražili svoje biračko mjesto, nego moraju da budu adekvatno obaviješeni“, smatra Simović.

Prema njegovim riječima, posebno zabrinjava broj obaviještenih birača. „Upućeno je 40 hiljada obajveštenja, ja pitam šta je sa ovih 60 hiljada“.

Danilović je kazao da Zakon o biračkom spisku nije bio primjenjivam adekvatno od prvog dana kada je trebalo da počne njegova implementacija.

On je podjsetio da Državna izborna komsija (DIK) ima nadzornu ulogu.

"Podsjećam DIK nije uložio MUP-u nijedan prigovor na neregularnost ili nepoštovanje Zakona o biračkom spisku. Ja sam više progovora na funkcionisanje MUP-a i vođenje biračkog spiska dao instsituciji na čijem sam čelu nego DIK, mislim da to nije normalno“, rekao je Danilović.

Predstavnica MUP-a, Sandra Bugarin je kazala da je razlog promjene biračkog mjesta taj što je opštinska izborna komisija odredila biračka mjesta, a skupštine opštine donijele odluke o nazivima ulica,

„Građanin mora imati tačnu adresu u skladu sa odlukom i njegova se adresa vezuje sa određenim biračkim jestoma“, pojasnila je Bugarin.

Ona je dodala da je MUP uputio 93.985 obavještenja na kom su biračkom mjestu građani upisani. „Od tog broja, dvije trećine obavještenja su uručena dok je trećina vraćena“.

Kako je poručila, MUP se na tome neće zaustaviti već će nastaviti te aktivnosti.

Drugo pitanje koje je razmatrano na sjednici Odbora ticalo se inspekcijske kontrole nad primjenom propisa kojima se uređuje vođenje biračkog spiska.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) , Predrag Sekulić je kazao da je obavljeno osam inspekcijskih pregleda, i zatražio da Odbor dobije nalaze tih pregleeda.

Bugarin je kazala da se kontrola inspekcije uglavnom odnosila na kontrolu da li je birač kome je promijenjeno biračko mjesto obaviješten o toj promjeni.

„Inspekcija je našla da određeni broj birača nije bio adekvatno obaviješten“, precizirala je Bugarin.

Simović je kazao da je utvrđivanje činjenice smrti kao uslov za brisanje iz biračkog spiska tema koja je jako bitna.

On je poručio da je DPS zatražio da se „do zadnjeg“ izbriču svi umrli iz biračkog spiska.

„To je vaša obaveza i dajete da konačano očistimo birački spisak od umrlih lica znajući da to nije baš jednostavno“, isakoa je Simović.

Danilović je kazao da zakon onemogućava brisanje osobe iz biračkog spiska čak i ako se zna da je preminula ako se prethodno ne konstatuje činjenica smrti i MUP o tome obavijesti kroz legalnu proceduru.

„Priznajem da i danas u biračkom spisku ima preminulih osoba i jedino što je za razliku od bivših vremena dobra poruka za javnost je da se više ne može desiti da umjesto preminulih koji se nalaze u biračkom spisku neko može glastai, zbog elektronske identifikacije birača koju smo uveli“, rekao je Danilović.

Simović je kazao da MUP u narednom periodu mora da nastavi aktivno da čisti birački spiak od umrlih i o tome obavještava Odbor.

U vezi sa pitanjem nepodizanja ličnih dokumeta građana, poslanik DPS-a, Mevludin Nuhodđić poručio je da se to pitanje treba urediti podzakonskim aktima, da bi se izbjegle sve dileme i zloupotrebe.

Danilović je kazao da je MUP od područnih filijala preuzeo dokumeneta starija od godinu kako bi zaštitio podatake građana od eventualnih zloupotreba.

„Danas je u MUP-u 543 lične karte i 592 pasoša u Direktoratu, odnosno toliko smo ih povukli. Ostavili smo mogućnost da se ta dokumeta u svakom trenutku mogu podići“, rekao je Danilović

Simović je kazao da je zaključak Odbora da ih MUP obavijseti koliko građana koji nijesu podigli lične karte ima biračko pravo.

U vezi sa pitanjem primjene AFIS sistema u funkciji stavaranja uslova da se u bazi ličnih karata za jedno lice može nalaziti samo jedan biometrjski podatak – jedna fotografija i jedna važeća lična karta izdata za to lice, Simović je kazao da je Danilović pozvao koopredjsedavajuće Odborom da prisustvuju prezentciji inženjera iz Francuske koji su kretatori AFIS sistema kako bi se bolje upoznali sa njegovim radom.

„Lično bih više volio da se kompletan Odbor upozna sa nalazima eksperata iz kompanjije koja je isporučila AFIS sistem“, naveo je Simović.

Sekulić je u vezi sa problematikom prava glasanja na predstojećim parlamenetranim izborima birača koji su upisni u birački spisak, a stekli su državljanstvo nakon 16. oktobra 20014. godine, pitao koliko je lica izbrisano iz biračkog spiska od onih 1263 za koja je Danilović ranije tvrdio da su nezakonito upisani.

Danilović je pojasnio da je se tu ne radi o brisanju birača iz biračkog spiska.

„Pretražujemo jednog po jednog od 554 čovjeka koji su mimo zakona upisani u brački spisak, zbog čega neko mora snositi i krivičnu odgovornost. Ja vjerujem da je svih 1263 birača nezakonito upisano, ali se neću drznuti da kažem da sam u to sasvim siguran“, naveo je Danailović.

On je poručio da će iz bračkog spiska biti izbrisan svako ko se tamo nalazi mimo zakona.

Sekulić je zatražio od MUP-a da dostave Odboru svako rješenje po kom je neko izbrisan iz biračkog spiska.

Simović je, u vezi sa problematikom da se u biračkom spisku nalaze birači koji posjeduju staru ličnu ali ne i biometrijsku, rekao da je Odbor dobio informaciju iz MUP-a da je u ovom tenutku 10.485 lica koja su u birčakom spisku a nemaju biometrska dokumenta.

Danilović je kazao da je među tim značajan proj osoba preko 70 godina.

„Tu je vjerovano između 15-20 odsto lica kojima mi nijesmo uspjeli da konstatujemo činjenicu smrti jer nijesu odjavili prebivalište a upokojili su se negdje u regionu, a porodia nije tu informaciju saopštila nadležnom ministrstvu“, naveo je Danilović.

Na predlog predstavnika Centra za demokratisku traziciju, Odbor će na narednoj sjednici saslušati predstavnike Agencije za sprečavanje korupcije zbog kršenja Zakona o finansiranju političkih subjekata u dijelu koji se tiče transparentnosti.

Bonus video: