Intervju sa Raškom Konjevićem koji nije objavljen zbog "nervoznih odgovora"

Konjević odgovara da je vjerovao da je cilj medija da dobije činjenično tačne odgovore, "a ne da oni ocjenjuju da li će se odgovori dopasti nekom "uređivačkom kolegijumu iz sjenke"". Tada je i najavio da će objaviti pitanja i odgovore. "Naravno, neka čitaoci mjere i nervozu", navodi Konjević
26 komentar(a)
Raško Konjević, Foto: Boris Pejović
Raško Konjević, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 20.08.2016. 12:41h

Socijaldemokratska partija je na svojoj Facebook stranici objavila odgovore potpredsjednika partije i ministra finansija Raška Konjevića na pitanja Antene M koje je ta redakcija odbila da objavi, jer kako tvrde u SDP-u, nisu im se dopali odgovori.

Objavljena je i prepiska novinarke i Konjevića gdje se vidi kako iz redakcije Antene M konstatuju da su odgovori Konjevića "nervozni", kao i e-mail u kojem se navodi da je tražen intervju od ministra finansija, "a ne od nervoznog potpredsjednika SDP".

Konjević odgovara da je vjerovao da je cilj medija da dobije činjenično tačne odgovore, "a ne da oni ocjenjuju da li će se odgovori dopasti nekom "uređivačkom kolegijumu iz sjenke"". Tada je i najavio da će objaviti pitanja i odgovore. "Naravno, neka čitaoci mjere i nervozu", navodi Konjević.

Pitanja i odgovore prenosimo u cjelosti:

1. Da li ćete na sjednici GO SDP 22. avgusta biti za ostanak u Vladi ili za izlazak?

O tome će odluku donijeti članovi Glavnog odbora. Znam da će odluka biti plod ozbiljne diskusije na najvišem partijskom organu, utemeljena na onome što je bio cilj formiranja prelazne Vlade –obezbjeđivanje uslova za fer i slobodne izbore nakon ozbiljnog pada povjerenja u izborni proces koji je produkovan aferom “Snimak” i aferama kupovine ličnih karata od strane aktivista DPS-a što je svoje kritičko mjesto našlo i u izvještajima Evropske komisije. Naravno činjenica da je dugogodišnji potpredsjednik DPS-a i predsjednik političkog savjeta priznao da je šef organizovane kriminalne grupe dodatno je otvorila sumnje u zloupotrebe DPS-a. Sve to je uslovilo političku krizu.

2. Ako se obistine spekulacije da će SDP ostati u Vladi, da li bi time vaša stranka dodatno doprinijela utisku da je Demos i Miodrag Lekić na neki način neformalni lider "trojke"?

Ne komentarišem spekulacije. Mislio sam da se ozbiljni mediji ne bave spekulacijama. Ali očigledno vremena su se promijenila.

3. Da li eventualna odluka o ostanku u Vladi znači da Sporazum o fer i slobodnim izborima nije prekršen?

Činjenica da je došlo do sporazuma o prelaznoj Vladi je potvrda da je nakon afere Snimak i pravosnažnih presuda protiv njihovih aktivista za zloupotrebu državnih resursa i negativnih ocjena međunarodne zajednice tim povodom i priznanjem Svetozara Marovića da je bio šef organizovane kriminalne grupe DPS bio primoran da prihvati prelaznu vladu izbornog povjerenja. O kršenju sporazuma lako se uvjeriti čitanjem prvog poglavlja u kome se navodi “politički subjekti iskazuju spremnost da zakone ili odluke od posebnog značaja usvajaju konsenzusom”. DPS tvrdi da se u sporazumu ne pominje konsenzus. Treba samo pročitati i jasno će biti ko želi da opstruira Vladu izbornog povjerenja.

4. Ostajete li pri stavu, iz oktobra prošle godine, da je neprihvatljiva koalicija SDP sa DF? Da li je to i partijski stav?

I tada i danas smatram da su velike programske razlike izmedju ove dvije partije na državnom nivou. Stav potpredsjednika partije je usaglašen stav. DF napadima na gradjansku opoziciju igra po notama koje mu piše DPS.

5. Posljednjih dana afirmišete ideju da se poreski dug riješi reprogramom na pet godina. Kritičari su brojni, smatraju da bi time dodatno oslabili naplatu poreza, a ima i onih koji u Vašoj inicijativi prepoznaju motiv da sistem prilagodite interesu jednog medijskog koncerna?

Nijesam primjetio kritičare naprotiv čuo sam stav redovnog profesora ekonomskog fakuteta Boža Mihailovića koji je podržao ideju. Danas je poreski dug oko 770 miliona eura što je nivo jednogodišnjeg tekućeg buđžeta. Dug je nastao u proteklih nekoliko godina. A najveći dužnici su kompanije čiji su vlasnici bliski prijatelji DPS-a ili snažni podržavaoci njihove politike. Možda slučajno. Dug Rudnika uglja gdje je italijanski A2A najveći pojedinačni akcionar sa 40% vlasništva je 15 miliona eura. Važno bi bilo i da italijanski ambasador ukaže predstavnicima A2A da neplaćanje poreza nije evropsko ponašanje. Od duga od 770 miliona po procjeni Poreske uprave naplativo je oko 230 miliona. Znači preko 500 miliona poreskog duga je nenapaltivo. E to je rezultat rada poreske administracije koju već 10 godina koordinira potpredsjednik Lazović. Radi usporedbe 770 miliona poreskog duga predstavlja skoro četiri godišnja budžeta zdravstvenog sistema u kome su plate doktorima na nivou savjetnika generalnog sekretara vlade ili više od deset budžeta sistema obrazovanja ili sistema bezbjednosti. Možete zamisliti koliko bi sistem zdravstva ili obrazovanja bio bolji da je država naplaćivala taj porez. Moglo se napraviti nekoliko bolnica, obezbjediti nova oprema u Kliničkom centru, školovati na desetine ljekara ili u sistemu obrazovanja konačno izgraditi druga gimnazija u Podgorici i na desetine obrazovnih institucija i poboljšati status prosvjetnih radnika. Taj novac je izgubljen za državu, ali je završio u privatnim džepovima vlasnika tih kompanija, a na štetu građana Crne Gore. I za ovaj poreski dug niko nije odgovarao. E sa tom praksom se mora prekinuti i naš prijedlog koji je po ugledu na rješavanje ovog problema u Letoniji 2012. godine dobio podršku evropske komisije sa željom da naplatimo porez koji se duguje i prekinemo sa praksom tolerisanja privilegovanjih da ne plaćaju tekuće poreske obaveze. Naravno istovremeno ćemo dati i stimulanse za redovne platiše jer oni ne smiju biti zaboravljeni. Naprotiv. Mora se cijeniti to što su uredno izmirivali svoje obaveze prema državi i bili u težem položaju nego privilegovani partijski biznismeni koji državi duguju ogromne poreske dažbine. I bez obzira na ove činjenice poslanici DPS i njihovi sateliti su usvojili amandman na zakon o PDV-u da povlašćeni hotelijeri plaćaju porez po stopi od 7% a svi ostali ugostitelji po 19%. Imamo oko 2300 poreskih obveznika koji se bave ugostiteljstvom, i sada će njih nekolicina plaćati PDV 7% a ostalih skoro 2300 po 19%. Za DPS i njihove satellite mjera je samo da se pomaže nekolici povlašćenih a ostali ugostitelji neka trpe.

Antena M je poreski dužnik i dug joj je reprogramiran jer skoro godinu dana nije plaćala poreze i doprinose. Slična situacija je i sa nekim drugim medijima. Ima i onih koji su uredne platiše. Nijesam sklon prilagođavanju sistema za potrebe bilo koga. Mada ste me pitanjem podsjetili na kritike kojima sam bio izložen kod prihvatanja amandmana na Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima i uspostavljanja takse za radio prijemnike u vozilima. Upravo je medju radio stanicama i Antena M kao korisnik tih sredstava. No skloni smo da lako zaboravljamo.

6. Da li ćete insistirati na rebalansu Budžeta prije izbora i da li bi skupštinska rasprava u predizbornom ambijentu mogla da bude fokusirana na tu temu?

Rebalans budžeta je neminovan sa profesionalne tačke gledišta. Trenutno u budžetu za 2016 godinu nedostaje 17 miliona na poziciji bruto zarada zbog usvajanja novog zakona o zaradama u javnom sektoru, i preko 30 miliona za finansiranje naknade za majke sa troje djece. Morali smo da platimo i dva anuiteta za Crnogorsku plovidbu ad na prijedlog Ministarstva saobraćaja od oko 6 miliona što nije bilo planirano budžetom. Ministarstvo finansija je u rebalansu predvidjelo i 4 miliona eura za isplatu otpremnina radnicima Brodogradiišta u Bijeloj. Naš prijedlog smo uputili potpredsjedniku Vujici Lazovicu ali očigledno nekima se ne otvara priča oko stanja javnih finansija u susret izborima jer bi pokazalo sliku njihovog višegodišnjeg rada. Nažalost zbog toga sada ministarstvo sa velikim naporima uredno servisira obaveze.

Tema stanja javnih finansija je jedna od najvažnijih tema o kojima se mora razgovarati u parlamentu. Brojke su nemilosrdne. Samo u narednih 5 godina Crna Gora se mora zadužiti skoro 2 milijarde da bi otplaćivala dugove, kamate i finansirala deficit.

7. Da li se Vaša pozicija ministra "opozicije" razlikuje od one koju ste imali do podnošenja ostavke na mjesto prvog čovjeka MUP-a?

Razlikuje se Vlada. 19. maja izabrana je Vlada izbornog povjerenja.

Bonus video: