Prijestonica Cetinje i Vlada imaju kvalitetnu saradnju, ali se ona može poboljšati domaćinskim postupanjem obije strane, ocijenila je potpredsjednica Vlade Azra Jasavić.
Ona je danas boravila u radnoj posjeti Prijestonic, gdje je razgovarala sa gradonačelnikom Aleksandrom Bogdanovićem i obišla Vodovod i Opštu Bolnicu „Danilo Prvi“.
Jasavić je, kako je saopšteno iz njenog kabineta, posebno interesovanje iskazala za razvojne projekte u Prijestonici koji su preduslov za otvaranje novih radnih mjesta.
„Tokom razgovora konstatovano je da Prijestonica Cetinje i Vlada imaju kvalitetnu saradnju, ali da se ona može poboljšati na način što se sa obije strane mora domaćinski postupati“, kaže se u saopštenju.
Jasavić je kazala da će rezultat domaćinskog postupanja biti uštede i racionalnije korištenje sredstava, dodajući da se veliki dio novca troši za saniranje problema iz prošlosti koji ne daju rezultate na dugoročnom planu.
Ona je poručila da su država i Vlada uz Cetinje, i da je to nesporno, ali se, kako je navela, moraju naći modeli održivog finansiranja i povećanja prihioda lokalne samouprave.
„Neke od mogućnosti su proizvodnja, turizam i poljoprivreda. Kada je u pitanju proizvodnja lokalna administracija je stvorila uslove za otklanjanje biznis barijera i ubrzane procedure izdavanja papirologije kao i smanjenje dažbina“, kazala je Jasavić.
Prema njenim riječima, na polju turizma postoje ogromni vjerski, ekološki, edukativni i zdravstveno-rehabilitacioni potencijali.
„Izgradnjom žičare Kotor-Lovćen-Cetinje i izmještanje Ikone Bogorodice Filermose u Cetinjsku pećinu, poboljšaće se turistička ponuda. Izgradnja novih hotela od strane domaćih investitora dodatno će podići nivo kvaliteta ponude“, navela je Jasavić.
Kada je u pitanju poljoprivreda, ona je ocijenila da Cetinje ima najveći potencijal za poljoprivredne proizvode sa geografskim porijeklom, koji se mogu bazirati na organskoj proizvodnji zbog netaknute priorode i površine nacionalnog parka Lovćen.
Jasavić se, kako je saopšteno, posebno založila za vraćanje života i tradicije Katunskoj nahiji kao kulturno, istorijsko identitetskom prostoru koji su svi zaboravili.
„Katunska nahija je srce stare Crne Gore, ono mora ponovo da kuca starom snagom kroz povratak mladih ljudi kojima moramo stvoriti uslove da na tom prostoru mogu obezbjeđivati svoju egzistenciju, što je bez podrške Vlade i lokalne samuprave nemoguće“, poručila je Jasavić.
Ona je najavila da će se u narednom perodu posebno baviti projektom „Vraćanje sjaja Katunskoj nahiji“, kroz eko i etno turizam na održivom principu proizvodnje proizvoda sa geografskim porijeklom.
Tokom posjete Vodovodu konstatovano je da je odnos države prema tom problemu nedomaćinski „i da je doveo do stanja da je država preuzela na sebe nedopustivo visoke račune za struju od 2006. godine, i do danas platila ukupno osam miliona eura, dok na naplatu dolaze i novi računi u iznosu od 2,4 miliona“.
„U ovom pitanju zakazala je i Elektroprivreda Crne Gore i Crnogorski elektroprenosni sistem, koji ne pokazuju dovoljno agilnosti da riješe problem trafostanice i dalekovoda Vrela koje ne može kvalitetno da napaja strujom ovo područje“, navodi se u saopštenju.
Jasavić je ocijenila da je nerazumno da ukupna investicija, rekonstrukcije sekundarne vodovodne mreže, izmještanje primarne transportne cijevi, opremanje Vodovoda savremenom opremom za otklanjanje kvarova, košta oko osam miliona i trajno rješava taj problem, a da je do sada toliko potrošeno samo za struju.
„Ovakvo nedomaćinsko ponašanje na grbači građana Crne Gore se ne možemo tolerisati“, naglasila je Jasavić.
Ona se , kako se navodi u saopštenju, obavezala da će razgovarati sa svima u lancu resornih institucija kako bi se u budžetu za narednu godinu u kapitalne izdatke planirala sredstva za prve dvije faze od 3,8 miliona eura, i konačno počelo sa rješavanjem tog problema koji traje godinama.
Tokom posjete Opštoj bolnici „Danilo Prvi“, Jasavić je sa menadžmentom te ustanove razgovarala na temu stavljanja u funkciju obnovljenog prostora u okviru Bolnice koji pripada spomenicima kulture, gdje postoje određena ograničenja kada su zakonske norme u pitanju.
Kao prva opcija, predložen je koncept savremenog dijagnostičkog centra u saradnji sa nekim inostranim partnerom, kroz javno privatno partnerstvo.
„Ovaj projekat bi imao multiplikativne efekte i za naš zdravstveni sistem jer bi i ovdje razvili one usluge koje nemamo, a za koje naše pacijente šaljemo u inostranstvo. Podigli bi nivo zdravstvene zaštite unutar našeg sistema i stvorili bi preduslove za razvoj zdravstveno-rehabilitacionog turizma“, kazala je Jasacić.
Bonus video:
