SA PROSLAVE DECENIJE NEZAVISNOSTI ĐUKANOVIĆ PORUČIO:

"CG je stasala da se više ne zadesi pod Mojkovcem kao 1916. i Dubrovnikom 1991."

"Vrijeme je potvrdilo moje riječi izgovorene na ovom trgu uoči referenduma – da u Crnoj Gori neće biti poraženih, da ćemo svi biti pobjednici. Potvrđuju to svi uspjesi koje je Crna Gora ostvarila tokom prve decenije svog samostalnog državnog puta"
0 komentar(a)
Ažurirano: 15.04.2019. 14:23h

Intoniranjem državne himne večeras je, u 20.15 sati, na Trgu nezavisnosti u Podgorici počela centralna proslava jubileja deset godina obnove nezavisnosti i hiljadu godina državnosti Crne Gore.

"Decenijski jubilej nezavisnosti i međunarodnog priznanja Crne Gore veliki je praznik za našu državu sa hiljadugodišnjom tradicijom i slavnom istorijom. Ispunjeni smo ponosom i zadovoljstvom zbog načina na koji smo 21. maja 2006. godine obnovili državu. Ne dešava se često, na Balkanu posebno, da jedan narod mirnim putem rješava tako složena državna pitanja. Zato je ovaj datum jedan od najznačajnijih u cijeloj crnogorskoj, a možda i balkanskoj istoriji. Vrijeme je potvrdilo moje riječi izgovorene na ovom trgu uoči referenduma – da u Crnoj Gori neće biti poraženih, da ćemo svi biti pobjednici. Potvrđuju to svi uspjesi koje je Crna Gora ostvarila tokom prve decenije svog samostalnog državnog puta.

Probuđeno samopoštovanje zbog ispravljanja velike nepravde koja nam je nanesena 1918. godine, i obnovljeno nacionalno i državno dostojanstvo, bili su snažan zamajac učvršćivanja stabilnosti na ojačanim multietničkim i multivjerskim temeljima, i izgradnje nove institucionalne arhitekture po evropskim standardima.

Zato je 21. maj prije jedne decenije bio međaš od kojeg mjerimo korake naše evropske budućnosti. A prvih deset godina obnovljene nezavisnosti vrijeme je burnog ubrzanja istorije", rekao je, pored ostalog, premijer Milo Đukanović pozdravljajući zvanice i građane. 

Đukanović je rekao da je ovo prilika da se podsjetimo dramatičnih iskušenja koja su stajala tada pred Crnom Gorom.

"Međunarodna zajednica nije bila naklonjena ideji nezavisnosti. Uslovi referenduma su nepravedno definisani. Tada zvanična beogradska politika činila je sve da zadrži Crnu Goru u Državnoj zajednici. Pa i u samoj Crnoj Gori, pored političkih struktura koje su se protivile razlazu sa Srbijom, i među suverenistima postojao je izvjestan stepen razočarenja što referendum nije ranije raspisan i nevjerica u iskrenost i istrajnost vlasti da će proces dovesti do kraja. Međutim, uspjeli smo da kroz konstruktivnu saradnju sa Evropskom unijom i prijateljima na svim stranama svijeta obezbijedimo razumijevanje za naše pravo da demokratski izaberemo svoju budućnost, i priznanje rezultata referenduma. Prilika je da im i danas na tome zahvalimo", rekao je Đukanović.

Premijer je dodao da je referendum bio, zapravo, završni čin jednog dugog i kompleksnog procesa osvješćenja i emancipacije crnogorske politike i crnogorskog društva u cjelini.

"Izazovi i prijetnje kojima je Crna Gora bila izložena u posljednjoj deceniji prošlog i u prvim godinama ovog vijeka učvršćivali su odlučnost za obnovu nezavisnosti. Blok za nezavisnu Crnu Goru, zasnovan na povjerenju u demokratski put obnove države, podsticao je duh slobode i vjeru u pobjedu. On je objedinio sve suverenističke snage u Crnoj Gori i postao snažan kohezioni faktor njene populacije širom svijeta. Probuđeno je samopouzdanje, osnažena slobodarska i državotvorna tradicija, rasplamsale su se patriotske emocije.

Vjerujem da će istoričari i oni koji budu izučavali dramatično i specifično crnogorsko iskustvo tih petnaest godina prepoznati da su temelji obnove nezavisnosti postavljeni u godinama nakon otklona i otvorenog suprotstavljanja nacionalističkoj i ratnoj politici vrha tadašnje zajedničke države. Crna Gora se uz mnogo rizika i unutrašnjeg otpora okrenula sebi, svojim nacionalnim interesima, donoseći hrabru odluku da preuzme odgovornost za svoju budućnost.

Sa današnje vremenske distance može se sa sigurnošću reći da je 1999. godina bila od presudne važnosti za izbor nezavisnog crnogorskog puta. Takav značaj daje joj odluka o neprihvatanju samouništavajućeg sukoba sa NATO Alijansom, kao i druga, donesena nekoliko mjeseci kasnije, o uvođenju njemačke marke kao sredstva plaćanja u Crnoj Gori. Naš narod je potvrdio svoju i veličinu Crne Gore kada je pod direktnom ratnom prijetnjom primio i zaštitio preko 120 hiljada izbjeglica. Sve što je slijedilo snažilo je kapacitet Crne Gore i njenog političkog vođstva da opreznom i mudrom politikom prihvati i učestvuje u državopravnim aranžmanima koji su se pokazali kao korisne prolazne stanice ka punoj nezavisnosti", rekao je Đukanović.

U tim složenim vremenima, rekao je Đukanović  "uspjeli smo da artikulišemo naše nacionalne i državne interese, da vođeni istorijskim slobodarstvom osvojimo pravo na sopstveni izbor, i da definišemo stratešku viziju evropske budućnosti Crne Gore."

"Danas, sumirajući rezultate u prvih deset godina, možemo ponosno reći da je Crna Gora pouzdan činilac stabilnosti u regionu, i da prednjači na putu evropske i evroatlantske integracije. Razvili smo u međuvremenu institucije koje su neophodne evropskoj državi u ovom vijeku, i u značajnoj mjeri reformisali naslijeđene iz jugoslovenskog vremena. Istorijsko iskustvo nas opominje da su institucije temelj i garancija trajanja države, i pouzdan oslonac vladavine prava, kao najvažnijeg preduslova demokratskog i ekonomskog razvoja svakog društva. Prije dva dana je potpisan Pristupni protokol sa Sjevernoatlantskim savezom.

Vjerujemo da će proces ratifikacije i pristupanja Crne Gore Alijansi biti okončan u kratkom roku. Veličina i važnost tog istorijskog i civilizacijskog iskoraka ne umanjuje svijest o potrebi daljeg unapređenja našeg bezbjednosnog, ali i ukupnog pravnog i političkog sistema, koje članstvo u NATO-u pretpostavlja i zahtijeva. Isto tako i potrebu da doprinosimo miru i stabilnosti u regionu, i saradnji sa našim tradicionalnim prijateljima. Spremnost na dalje reforme i uspostavljanje pune vladavine prava nam je obaveza i u zahtjevnom procesu pregovora o pristupanju sa Evropskom unijom.

Sadržina i tempo tih pregovora potvrđuju potencijale crnogorskog društva i institucija sistema, i kapacitete da odgovorimo sve zahtjevnijim izazovima na evropskom putu. Taj put jeste dug i kompleksan, ali prelazimo nove dionice sa entuzijazmom, ohrabreni postignutim u relativno kratkom periodu. Nadamo se da će svi aktuelni procesi i izazovi sa kojima se danas suočava Evropska unija u svojoj završnici otvoriti nove mogućnosti i perspektive za naše pristupanje Evropskoj uniji u doglednoj budućnosti", rekao je Đukanović.

On je u svom obraćanju kazao da je put Crne Gore, put evropskog razvoja.

"Posebno želim da istaknem da je Crna Gora odgovorno posvećena očuvanju i unapređenju dobrosusjedskih odnosa. Naši susjedi su naši prijatelji. Takvu državnu startegiju temeljimo na najboljoj crnogorskoj tradiciji. Veoma smo ponosni na činjenicu da doprinos Crne Gore regionalnoj stabilnosti značajno prevazilazi njenu geografsku i populacionu veličinu". kazao je Đukanović.

Premijer je dodao da prethodno pomenuti uspjesi imaju oslonac u ekonomskom razvoju i napretku koji je Crna Gora ostvarila u prvoj deceniji državne samostalnosti.

"Svi pokazatelji su pozitivni i veoma ohrabrujući: tempo uvećanja BDP, kao i plata i penzija; rast zaposlenosti; priliv direktnih stranih insvesticija; brzina konvergencije sa evropskim nivoom razvijenosti; smanjenje siromaštva i produženje životnog vijeka... Posebnu vrijednost rezultatima na ovom planu daje okolnost da su ostvareni u godinama razarajuće ekonomske i finansijske krize u Evropi i svijetu, čija ograničenja logično trpi i crnogorska ekonomija. S druge strane, svjesni smo da je naša ekonomska i razvojna perspektiva opterećena brojnim naslijeđenim problemima i novim izazovima, od neuravnoteženog regionalnog razvoja do problema nezaposlenosti, posebno mladih ljudi sa fakultetskim diplomama. Zato je unapređenje kvaliteta obrazovanja jedna od krucijalnih pretpostavki dinamičnog demokratskog, ekonomskog i ukupnog državnog razvoja, zapravo pitanje naše budućnosti", kazao je premijer.

Đukanović je poručio da je decenija nezavisnosti prilika da ozbiljnije sagledamo i našu političku stvarnost.

"Crnogorske podjele su i dalje aktuelne. One su naslijeđene, održavane i podsticane decenijama. Zato, danas se čini još ubjedljivijom ocjena da je referendum o nezavisnosti bio veoma blagotvoran impuls političkom zrijevanju crnogorskog društva. Jer, rezultati kojima se danas ponosimo ne bi bili mogući bez odgovornog prihvatanja referendumskog ishoda od strane svih njegovih učesnika. Zato ovo i jesu zajednički uspjesi cijelog crnogorskog društva. Ja vjerujem da ovo iskustvo može biti važan dio temelja i platforme na kojima ćemo dalje strpljivo i mudro razvijati međusobno povjerenje i graditi društveni konsenzus.

Jer, svi dijelimo interes da saradnjom učvršćujemo stabilnost naše zajedničke državne kuće. Jednako tako, zainteresovani smo da unapređujemo slobodu unutar Crne Gore, razvijajući demokratiju i građansko društvo snažnih institucija i vladavine prava. Takođe, zajednički se moramo posvetiti korišćenju raspoloživih resursa na održiv način, razvijajući Crnu Goru maksimalno mogućim tempom, i misleći odgovorno o budućim generacijama. Vjerujem da su to pitanja oko kojih je moguće nastaviti proces integracije crnogorskog društva. Tokom protekle decenije iskoračili smo u tom pravcu. To potvrđuje i činjenica da od gotovo polovinu veoma homogenizovanih protivnika crnogorske nezavisnosti 2006. danas u našoj zemlji nema više od desetak odsto onih koji su ostali zarobljeni u tom vremenu.

Vjerujem da ćemo vrijeme koje je pred nama svi još bolje koristiti za izgradnju porušenih mostova, za uspostavljanje povjerenja radi zajedničkog dobra Crne Gore i svih njenih građana. Otpori na koje sada nailazimo i procesi kroz koje prolazi crnogorsko društvo nijesu naša specifičnost.

Nikada kroz istoriju nije bilo lako praviti civilizacijske otklone od istorijskih stereotipa, posebno ne na Balkanu. Utoliko su naši uspjesi veći. Mi smo ne samo mirnim putem obnovili državnost, već gradimo modernu državu koja ima svoje sigurno mjesto u savremenom evropskom civilizacijskom krugu. Učvrstili smo svoj državni kurs u evropskom smjeru, ali se moramo dodatno potruditi da stalno širimo front podrške tom kursu ljudima koji znaju da cijene i poštuju sebe, svoju istoriju, i svoju državu", rekao je Đukanović.

On je dodao da je upravo je 21. maj 2006. godine pokazao da sve velike crnogorske žrtve kroz istoriju nijesu bile uzaludne.

Temelji moderne države su duboko ukorijenjeni u slavnoj mojkovačkoj epopeji, u antifašističkom, evropski jedinstvenom Trinaestojulskom ustanku 1941. i zajedničkoj antifašističkoj borbi jugoslovenskih naroda u Drugom svjetskom ratu i poslijeratnom razvoju, kao i u istorijskom „ne“ Četrdesetosme... To bi mogla biti i vododjelnička pouka prve decenije nezavisnosti Crne Gore: niti se na drukčijim temeljima crnogorska država mogla obnoviti; niti bi na kakvim drugim osloncima Crna Gora mogla opstati. Zato nas ne brinu pokušaji osporavanja crnogorske državnosti koji dolaze upravo i ovih dana od istih onih koji su i prije deset godina bili protiv obnove nezavisnosti. Stasala je Crna Gora da se suprotstavi podrivanju svojih državnih temelja i sazrela da se nikad više ne zadesi pod Mojkovcem kao 1916.; a tek nipošto pod Dubrovnikom 1991". kazao je Đukanović.

Premijer je u svom govoru kazaoa da je prva decenija od obnove nezavisnosti trenutak kada slavimo našu zemlju, našu istoriju, našu kulturu, sjećajući se istaknutih i znamenitih ličnosti koje su, kroz vjekove crnogorskog nacionalnog i državotvornog iskustva, postavili temelje Crne Gore.

"S posebnim pijetetom i poštovanjem se sjećamo i heroja iz naše prošlosti koji su posvetili i žrtvovali svoje živote očuvanju luče crnogorske slobode, državnosti i nezavisnosti, kao i svih koji su u Crnoj Gori, i u dijaspori, od prvog dana, i svih ovih godina, istrajavali na projektu obnove i modernizacije naše države. Njihova pregnuća i lični primjeri će nas uvijek podsjećati na potrebu da slaveći Crnu Goru, njenu slobodu i samostojnost, nikada ne zaboravimo da se nezavisnost mora čuvati, njegovati i afirmisati. Zato je naša proslava Dana nezavisnosti i obilježavanje prve decenije obnove naše državne samostalnosti zapravo podsjećanje da je nezavisnost Crne Gore naša najveća obaveza. Da je vječna Crna Gora", poručio je Đukanović.

Donald Tusk: Crna Gora je velika zemlja, a Crnogorci veliki narod

Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk rekao je večeras u Podgorici da je Crna Gora "velika zemlja", bez obzira na veličinu njene teritorije, a da su Crnogorci "veliki narod", iako nisu brojni.

"Vi ste svojom istorijom, ponosom, hrabrošću, mudrošću, strpljenjem pokazali da ste velika zemlja i veliki narod, bez obzira na veličinu teritorije i brojnost", kazao je Tusk na svečanosti u centru Podgorice.

Tusk je govorio na crnogorskom jeziku, poručivši da Crna Gora "zaslužuje još i više" i da će njen narod ostvariti "svoje snove", bezbjedan i bogat život u evroatlantskim integracijama.

"Vi to zaslužujete, jer ste veliki narod", rekao je Tusk, pozdravljen više puta snažnim aplauzima velikog broja prisutnih na Trgu nezavisnosti.

Galerija