Obnova crnogorske nezavisnosti događaj vrijedan poštovanja ne samo za državu već i za istroriju, stabilnost i budućnost regiona kojem Crna Gora pripada, ocijenio je premijer Milo Đukanović.
On smatra da je okolnost, da je Crna Gora obnovila nezavisnost na miran način u uslovima pune stabilnosti i poštujući stroge standarde evropske zajednice, najvažniji doprinos svemu što se dogodilo.
„Vjerujem da to predstavlja više nego dovoljan temelj za razvoj države u daljoj budućnost“, rekao je Đukanović na susretu bivših članova Pokreta povodom deset godina nezavisnosti.
On je podsjetio da su manjinski narodi doprinijeli obnovi nezavisnosti. „To je nešto što je vrlo neobično za balkanske uslove“.
„Ta identifikacija manjinskih naroda sa Crnom Gorom je zaslužena odnosom države prema toj grupaciji, kroz čitavu istoriju. I ono uliva povjerenje za dalje učvršćivanje stabilnosti i demokratije “, ocijenio je Đukanović.
Premijer je kazao da vjeruje da su se svi, u nekom logičnom preispitivanju, zapitali da li je urađeno sve što je trebalo i moglo uraditi i da li Crna Gora ide dobrim putem ka zacrtanim ciljevim.
„I mislim da smo uradili ono što je bilo moguće u datim okolnostima“, naveo je Đukanović.
Prema njegovim riječima, na razvoj Crne Gore uticali su duboka društvena podijeljenost i ekonomska zaostalost. „A dodatno ju je limitirala i ekonomska kriza u Evropi koja je obilježila osam od deset godina postojanja nezavisne države“.
Đukanović je kazao da je obezbijeđen intezivan institucionalni razvoj i da vjeruje da je to jedini pouzdan temelj dugovječnosti, trajnosti svake, pa i crnogorska države.
„To je jedini pouzdan oslonac vladavine prava bez kojeg nema demokratskog ni ekonomskog razvoja“, dodao je on.
Premijer je ukazao na intezivan i ekonomski razvoj Crne Gore i da je ona danas najrazvijenija ekonomija Zapadnog Balkana.
U prethodnom periodu, kako je naveo, ostvaren je vrlo dinamičan napredak na putu evropskih i evroatlanskih integracija.
„Kada smo u godinama uoči referenduma tumačili razloge obnove nezavisnoti najčešći odgovor je bio da želimo kormilo budućnosti u svojim rukama i obavezno smo saopštavali kako ta budućnost mora da izgleda. Da mora biti evropska i evroatlantska“, istakao je Đukanović.
On je naveo da je Crna Gora deset godina kasnije faktički članica NATO-a, a potpisanim pristupnim prtorokolom potvrđena je već ranije iskazana spremnost država članica da prihvate Crnu Goru u članstvo.
Ostao je da se realizuje proces ratifikacije, a kako je kazao, vjeruje da će se to napraviti u doglednom periodu.
„Ni najveći optimisti nijesu bili sasvim uvjereni da je za deset godina bilo moguće postići takav napredak“, poručio je Đukanović.
On je kazao da je zadovoljan što je Crna Gora „ugrabila“ da postane članica NATO-a prije najavljenih pesimističnih procjena daljeg širenja Alijanse.
Đukanović je dodao da je paralelno sa tim Crna Gora dinamično išla kroz proces pristupanja Evropskoj uniji (EU).
Put evroatlanskih intergarcija Crne Gore, kako je pojasnio, zavisi više od EU.
Đukanović je naglasio da nikada nije osporavao da su problemi postojali, da postoje i da će postojati.
„Siguran sam i u dugoročnoj budućnosti razvoja ne samo države već čitave civilizacije“, dodao je on.
Prema riječima Đukanovića, najveći problem jeste ide li Crna Gora putem stvaranja pravednog društva, koje omogućava iste šanse za sve njene stanovnike.
On je rekao da je Crna Gora isotvremeno gradila institucije nove države i reformisala naslijeđenje, jugoslovenske.
„A u isto vrijeme smo te institucije podešavali funkcionisanju unutar pravnog sistema EU i prilagođavali naš sistem životu u ujedinjenoj Evropi“, naveo je Đukanović.
Paralelno sa tim tekao je proces tranzicije koji, kako je kazao, nije zaobišao ni bogatija, mnogoljudnija i demokratski iskunija društva nego što je crnogorsko.
„Tranzicija je tekstonski poremećaj, rušenje nečega što je pethodno nastojalo, a na temeljima tih ruševina nastale su drževe na prostoru bivše Jugloslavije. Ali ni jedan od njih ne može reći da ima izgrađen novi sistem vrijednosti“, smatra Đukanović.
Prema njegovim riječima, nema sumnje da je Crna Gora postavljena na pouzdan kolosjek evropskog razvoj i da će se svi deformiteti, koji su do sada uočeni, u sledećim etapama uspješno otklanjati i život u državi činiti prihvatljivijim za njene građane.
„Primijentno je da se proces političke menacioacije intezivno odvijao i da se politička scena Crna Gora restruktuirala i ona danas predstavlja realan osnov političke i bezjednosne stabilnosti“, zaključio je Đukanović.
Koordinator nekadšnjeg Pokreta za nezavisnost Branko Lukovac, ocijenio je da referendum o nezavisnosti Crne Gore ne samo što nije destabilizovao region, već je, na miran, demokratski način, riješio jedan potencijalno ozbiljan regionalni problem i žariste krize.
"Način kako je organizovan i protekao Referendum –u našem nemirnom regionu – primljen je i u međunarodnoj zajednici sa velikim olakšanjem, te je i to potstaklo brzo prihvatanje njegovih rezultata, međunarodno priznanje nezavisne Crne Gore, uspostavljanje diplomatskih odnosa, članstva u UN i drugim međunarodnim i regionalnim organizacijama", kazao je Lukovac.
On je, kazao da su čvrsto vjerovali i isticali da će Crna Gora i Srbija, tek kao nezavisne države, imati dobre, stabilne i razvijene odnose.
"To se u ovoj dekadi i potvrdilo - Crna Gora i Srbija grade mnogo bolje međusobne odnose, zasnovane na načelima dobrosusjedstva, međusobnog uvažavanja, poštovanja i saradnje", kazao je Lukovac.
On je rekao da su smanjene velike unutrašnje političke tenzije koje su ranije postojale a ticale su se njenog statusa - očuvan je multietnički i multikulturalni karakter i skad Crne Gore.
Lukovac je kazao da je Crna Gora, u ovom periodu, jedna od stabilnijih država Zapadnog Balkana koji je, nažalost, još nestabilno područje Evrope.
"Na ekonomskom planu – uz mnoge ozbiljne probleme nastale tokom bolne tranzicije i privatizacija, gubitka citavih grana industrije, nezaposlenosti, prijetećih dugova - ipak se potvrdilo da Crna Gora ima resursa za uspjesan i odrziv razvoj", ocijenio je Lukovac.
On je rekao da mjereno rastom društvenog proizvoda i dohotkom po stanovniku, Crna Gora prednjaci među državama ranije Jugoslavije i Zapadnog Balkana koje teže da postanu članice Evropske unije. "Pa ipak, mora nas zabrinuti i pokrenuti na akciju okolnost da znatan dio gradjana tesko zivi, ne mali dio ispod granice siromastva", upozorio je Lukovac.
On je rekao da se očekuju u novoj dekadi, na pragu ulaska u evropske integracije - novi i snažniji iskoraci u demokratizaciji društva i odnosa, izgradnji građanske namjesto partijske države, države socijalne pravde, u vladavini prava, širenju prostora sloboda i jednakosti.
"Tek treba da se ostvari osjetniji napredak u premošćavanju velikih podjela u Crnoj Gori, političkih, etničkih, vjerskih, klasno-socijalnih. U tome vlast, ali i sve strane, imaju odgovornosti da pokazu želju, spremnost i angažman ka otklanjanju uzroka dioba, jačanju tolerancije, dijaloga i saradnje", smatra Lukovac.
On je ocijenio da su potrebni sveobuhvatni programi i mjere u pravcu ubrzanog razvoja sjevera, bolja, odlučna i efikasna politika ravnomjernijeg regionalnog razvoja, kako bi se smanjio rastući raskorak, integrisala Crna Gora, zaustavile migracije i depopulacija sjevernih regiona i ruralnih podrucja.
Lukovac je kazao da je kao ekološka država, i poslije 25 godina, daleko od tog ideala, koliko god da je on projekat - ne za jedno vrijeme, već za generacije.
"Dugo već odvija se devastacija prostora, čak i zaštićenih područja, ugrožavanje biodiverziteta, voda, suma, zemljišta. Nedovoljno je angažovanje u gradnji nove svijesti i kulture primjerene zamišljenoj ideji ekološke države", poručio je Lukovac.
Galerija
Bonus video:
