PREDSJEDNICA HRVATSKE ZA "VIJESTI" O PREVLACI

Grabar Kitarović: Bolje razgovarati nego ići na sud

"Držim kako bi trebalo još jednom pokušati da utvrdimo granice neposrednim dogovorom i sklapanjem ugovora o granici"
51 komentar(a)
Kolinda Grabar Kitarović, Foto: Reuters
Kolinda Grabar Kitarović, Foto: Reuters
Ažurirano: 06.05.2016. 05:28h

Crna Gora i Hrvatska treba da još jednom pokušaju da dogovorom riješe spor oko Prevlake, prije nego se to pitanje iznese pred međunarodni sud, kazala je predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović.

Grabar Kitarović, koja če učestvovati na bezbjednosnom forumu To Be Secure (2BS) koji počinje danas u Budvi, rekla je u intervjuu za “Vijesti” da je Hrvatska spremna da svoje stečeno iskustvo i znanje u pregovorima sa EU prenesi Crnoj Gori, posebno kada je u pitanju sposobnost za povlačenje sredstava iz fondova i programa pomoći EU.

  • Da li će smjena vlasti u Hrvatskoj, odnosno odlazak SDP-a u opoziciju i dolazak na vlast koalicije oko HDZ-a čija ste bili funkcionerka, promijeniti odnos hrvatske Vlade kada je u pitanju spor sa Crnom Gorom oko Prevlake? Ako hoće, kako? Ako neće, zašto?

Hrvatska ostaje predana rješavanju otvorenih bilateralnih pitanja međusobnim razgovorima, u duhu dobrosusjedskih odnosa i na temelju međunarodnog prava. Držim kako bi trebalo još jednom pokušati doći do utvrđivanja zajedničke državne granice neposrednim dogovorom i sklapanjem ugovora o granici, prije nego li odlučimo ovo pitanje iznijeti pred neko međunarodno pravosudno tijelo. I to polazeći od međunarodnopravnog načela poštovanja bivših republičkih granica, kako su, uostalom, obje naše države prihvatile u svojim temeljnim dokumentima. A i o izlaženju pred neko međunarodno tijelo, bilo Međunarodni sud, bilo arbitražu, takođe se trebamo usuglasiti.

  • Da li, kako to tvrdi opozicija u Crnoj Gori, punopravno članstvo Hrvatske u EU daje prednost vašoj državi pred arbitražnim sudom u tom sporu? Da li bi članstvo Crne Gore u NATO moglo promijeniti odnos Hrvatske prema problemu sa razgraničenjem?

Od uspostave "privremenog" režima prošlo je previše vremena. Mislim kako smo dovoljno zreli da se ovo pitanje riješi u duhu dobrosusjedskih odnosa i prijateljstva.

  • Isključujete li mogućnost da se u odnosima Hrvatske i Crne Gore i njenih pregovora sa EU ponovi situacija sporenja i uslovljavanja, čiji smo svjedoci bili nedavno sa Srbijom, i Slovenijom prije ulaska Hrvatske u EU?

Hrvatska zdušno podupire Crnu Goru u njezinom pristupnom procesu i zahtjevnim reformama koje se u konačnici poduzimaju u interesu crnogorskih građana. Spremni smo nastaviti prenositi svoje stečeno iskustvo i znanje, kako iz pretpristupnog razdoblja i pregovora, tako i iz uvjeta članstva kako bi Crna Gora izbjegla neke naše propuste ili pogreške. Tu bih posebno naglasila stvaranje administrativne sposobnosti za povlačenje sredstava iz fondova i programa pomoći EU te dobro obrazlaganje zahtjeva za neka prijelazna razdoblja ili izuzeća. Hrvatska i Crna Gora potpisale su 2012. Ugovor o euroatlantskom partnerstvu kojim se definira daljnja tehnička i politička podrška Hrvatske euroatlantskim integracijama Crne Gore, a u toj prigodi uručen je i hrvatski prijevod pravne stečevine EU. Kad je riječ o pristupu pristupnim pregovorima država kandidatkinja iz hrvatskog jugoistočnog susjedstva, od svih očekujemo ispunjavanje istih preduvjeta koje smo i sami morali ispuniti, ništa manje niti više. Poštivanje prava manjina, vladavina prava ili suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju, na koje aludirate, takvi su poznati preduvjeti. Osim toga, u listopadu 2011. Hrvatski sabor usvojio je Deklaraciju o promicanju europskih vrijednosti u jugoistočnoj Europi u kojoj se, među ostalim, kaže kako će se Hrvatska ne samo snažno zauzimati za nastavak procesa proširenja, nego i da otvorena bilateralna pitanja ne smiju kočiti pristupanje država kandidatkinja u EU. Deklaracija je usvojena prije potpisivanja Ugovora o pristupanju s EU-om, a kao svojevoljan i simboličan odgovor na strah i sumnje koji su se znali čuti da će možda Hrvatska ponoviti praksu koja postaje frustrirajuća pojava u EU.

  • Ambasadorka Hrvatske u Crnoj Gori u predizbornoj kampanji za nedavne lokalne izbore u Tivtu, otvoreno je podržala Hrvatsku građansku inicijativu, govoreći na njihovom skupu. Kako Vi ocjenjujete takav potez? Da li je podrška bilo kojoj partiji od strane predstavnika druge države poželjna u diplomatiji?

U prigodi mojih ranijih posjeta Crnoj Gori mogla sam se i osobno uvjeriti kako je hrvatska zajednica u Crnoj Gori integralni dio crnogorskog društva čiji se prinos cijeni i uvažava. Naše dvije države povezuje uzajamna predanost očuvanju identiteta manjinskih zajednica i iskrena briga za crnogorsku manjinu u Hrvatskoj i hrvatsku manjinu u Crnoj Gori. U tom duhu, i crnogorski i hrvatski diplomatski predstavnici dužni su svojim nastupima ukazivati na njihov položaj i mogućnosti njegova unapređenja, ali nikako se miješati u unutarnja pitanja drugih država, što bi činilo iskazivanje potpore nekoj političkoj stranci tijekom izbornog procesa.

  • Jedina nacionalna stranka Hrvata u Crnoj Gori, Hrvatska građanska inicijativa, nije dobro prošla na nedavnim lokalnim izborima u Tivtu, gdje je bila najjača. Kako to komentarišete?

Zajednicu Hrvata u Crnog Gori uvijek ću podupirati, no o radu političkih stranaka odlučuju birači i u to se ne želim miješati.

  • Kako, kao bivša pomoćnica generalnog sekretara NATO-a i predsjednica jedne od članica, vidite uticaj Rusije na već izvjesni prijem Crne Gore u NATO i poruke koje iz Rusije šalju Crnoj Gori zbog toga?

Crna Gora bit će članica NATO-a.

Balkanska ruta jeste ugašena, ali ne znači da će tako ostati

  • Šta je najveći bezbjednosni izazov trenutno u regionu i kako mu se suprotstaviti?

Sigurnosne ugroze na prostoru jugoistoka Europe se dinamično mijenjaju. Tzv. Balkanska ruta jest zatvorena, ali ne smijemo se pomiriti s time da će tako i ostati. Treba osiguravati granicu između Grčke i Makedonije, ne samo između Grčke i Turske. Sve više država u Europi uz humanitarni karakter izbjegličkog/migrantskog vala otvaraju i pitanje sigurnosnog te mnoštva gospodarskih i socijalnih problema koje on povlači. Zato je preduvjet za osiguranje stabilnosti i sigurnosti stalna komunikacija među svim državama.

HDZ nije zaslužan za uspon desnice

  • Mediji u regionu često pišu o usponu ekstremne desnice u Hrvatskoj, o čemu svjedoče i događanja u vezi sa obilježavanjem godišnjice u Jasenovcu, povezujući to sa dolaskom HDZ-a na vlast. Kako komentarišete optužbe da je za to zaslužan dolazak HDZ-a na vlast i Vaša pobjeda na predsjedničkim izborima?

Ne bih se složila s tom ocjenom. Znate, ideologija ne hrani ljude, ideologija hrani samo pojedine političare koji nemaju drugih ideja i vizija za budućnost Hrvatske, pa se bave prošlošću.

Preporučujemo za Vas