Han za "Vijesti": Građani Crne Gore imaju pravo na pravnu državu

Od države u naprednoj fazi pregovora se više očekuje, generalno na polju antikorupcije i finalnom oduzimanju imovine, kao i trgovini ljudima i slobodi medija, poručio je komesar za proširenje i evropsku politiku Johanes Han.

On je u intervjuu za “Vijesti” kazao i da je veoma zabrinjavajuće što bivši visokorangirani funkcioner osuđen za korupciju slobodno šeta ulicama Beograda, navodeći da slučaj izručenja Svetozara Marovića sada ima i regionalni kontekst.

Han je takođe izrazio zadovoljstvo što poslanik Nebojša Medojević više nije u zatvoru i što je “u međuvremenu, situaciju u vezi sa dvojicom poslanika razjasnio Ustavni sud”.

Nedavno ste pozdravili formiranje parlamentarnog odbora koji će se baviti reformom izbornih zakona. Ako znamo da ključni akteri afere “Snimak” nikada nisu gonjeni, da se krše prava birača i da postoji osjećaj nekažnjivosti, šta mislite da još jedna reforma izbornih zakona može promijeniti i kako ćete ocijeniti da li je rad odbora uspješan? Zbog čega je EU odustala od insistiranja na političkoj odgovornosti za aferu “Snimak”?

Formiranje privremenog parlamentarnog odbora je dobrodošao razvoj. Napredak u reformi izbornog zakonodavstva, i iz zakonskog i institucionalnog ugla, biće ključan za crnogorski put u EU. Kao što sam i ranije kazao, očekujem da sve političke partije imaju konstruktivnu ulogu u radu ovog parlamentarnog odbora i da drže ove važne zadatke u fokusu. Ovo ću pažljivo pratiti. Koliko znam, već postoji načelni dogovor da se svi izbori održe u jednom danu, što bi, ukoliko se potvrdi, bila dobra vijest.

Naveli ste da očekujete da sve partije učestvuju u radu parlamentarnog odbora. Da li je to direktna poruka za partije koje su podijelile svoje ideje o odboru sa vama u Briselu?

To, takođe, jeste poruka za ove dvije partije. Pozdravio sam njihov predlog tada i još uvijek se nadam da će uzeti aktivnu ulogu u diskusijama u parlamentu gdje je mjesto političkoj debati u svim demokratskim društvima.

Posljednji dokument EU o ispunjavanju mjerila u poglavljima 23 I 24 identifikovao je stare probleme za Crnu Goru - formalni napredak i izostanak značajnih rezultata. Od odgovornosti sudija i tužilaca, istraga napada na novinare, rezultata finansijskih istraga, gonjenja za ratne zločine do korupcije na visokom nivou. Da li upozorenja koja je Brisel uputio Crnoj Gori imaju efekta s obzirom na činjenicu da je šef Delegacije EU Aivo Orav kazao da nema opasnosti od aktiviranja klauzule balansa?

Nisam u potpunosti saglasan sa vašom ocjenom. Pored formalnog napretka, zakonskog usklađivanja građenja institucija, prvi inicijalni rezultati su tu, posebno u borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije na visokom nivou, istragama o pranju novca i privremenom oduzimanju imovina. Zato, kao što je ambasador Orav pomenuo, i dozvolite da podsjetim da on govori u ime Evropske komisije, ne smatramo da je opravdano u ovoj fazi aktivirati klauzulu balansa. Ovi inicijalni rezultati su omogućili državama članicama da postignu potrebnu jednoglasnost kako bi se otvorilo poglavlje 27 - zaštita životne sredine, u decembru.

Ipak, da budem jasan, od države u tako naprednoj fazi pregovora se više očekuje, generalno na polju antikorupcije i finalnom oduzimanju imovine, kao i trgovini ljudima i slobodi medija. Takođe, bio sam veoma jasan da su napadi na novinare neprihvatljivi i da moraju biti istraženi.

Da li su upozorenja i izražavanje zabrinutosti dovoljni da pritisnu vlasti u Crnoj Gori da obrate pažnju na ključna pitanja u poglavljima 23 i 24, s obzriom na to da je izvještaj o ispunjenju mjerila ponovio iste ocjene i primjedbe o nedostatku napretka?

Crnogorske vlasti u potpunosti razumiju da su rezultati u ovoj oblasti potrebni kako bi se ispunila privremena mjerila i tako se nastavio napredak u pristupnim pregovorima. Zbog ovoga imamo prve vidljive rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala međunarodnoj policijskoj saradnji u ovim oblastima.

Crnogorska policija je, na primjer, učestvovala u nizu međunarodnih policijskih operacija viskog ranga, koje su vodile hapšenju članova kriminalnih grupa i veoma značajnim zapljenama droge tokom ljeta. Ali u pravu ste da mi želimo da vidimo više rezultata, posebno u oblastima koje su iznova označavane kao najproblematičnije.

Kako komentarišete hapšenje poslanika Nebojše Medojevića i činjenicu da se poslanik Milan Knežević krio u parlamentu, te da su akcije protiv njih preduzete bez skidanja imuniteta? Da li ste od zvanične Podgorice tražili informacije o ovom slučaji i da li se bojite da bio ovaj slučaj mogao produbiti političku krizu u Crnoj Gori?

Drago mi je da je, u međuvremenu, situaciju u vezi sa dvojicom poslanika koje ste pomenuli razjasnioUstavni sud i da više nisu u zatvoru. Pažljivo smo pratili ovaj slučaj, takođe i njegov uticaj na sveukupnu percepciju crnogorskog pravosuđa, njegove nezavisnosti i profesionalizma koji su esencijalni elementi procesa integracije u EU. Svi politički akteri imaju svoju ulogu u crnogorskom procesu integracija i nose odgovornost u tom pogledu. Zbog toga sam pozdravio to što je nakon produženog bojkota parlamenta, većina opozicionih partija, uključujući i koaliciju dvojice poslanika koje ste pomenuli, nastavila dijalog u parlamentu. Kao što sam ukazao mnogo puta, političkom dijalogu je mjesto u demokratskim institucijama.

Uprkos mnogim snažnim upozorenjima vlastima, rukovodstvo Javnog servisa je zamijenjeno uz, kako su mnogi domaći i strani eksperti ocijenili, brojne političke manipujacije i manipulacije Agencije za sprečavanje korupcije. Još se ne zna ko je pucao u novinarku “Vijesti” Oliveru Lakić, a uskoro će drugi napadi na novinare i medije zastariti, neki slučajevi su već arhivirani iako je bilo jasno da nikada nisu zapravo ni otvoreni. Da li ćete tako što ćete politički pritisnuti vlasti pokazati da ste bili ozbiljni kada ste nagovijestili da bi se zbog svega ovoga mogla aktivirati klauzula balansa?

Crnogorske vlasti su veoma svjesne da Brisel i članice EU žele da vide više i da, u određenom smislu, nestrpljenje raste.

Ali, kao što sam već mnogo puta rekao, ne insistira samo EU na vladavini prava. Crnogorski građani i civilno društvo, zahtijevaju, i imaju pravo na državu koja se temelji na vladavini prava.Rezultati u poglavljima 23 i 24 se ne ostvaruju da bi se udovoljilo EU, već da bi se napravio politički i društveni izbor da se usvoje vrijednosti EU, ne samo na papiru, veću u praksi.

Nedavno ste kazali da Srbija i Makedonija mogu prestići Crnu Goru u procesu pregovora. Možete li to pojasniti?

Ja vjerujem da će pregovori nastaviti da napreduju na bazi sopstvenih zasluga. Zbog toga, biti predvodnik ne znači da možete da se zavalite i opustite. Napredak na evropskom putu je proces na osnovu zasluga koji zavisi od konkretnih rezultata koje svaka država postigne. Zapadni Balkan je veoma visoko na agendi EU.

Svim državama ovog regiona želim da ovu priliku zgrabe sa obje ruke i koračaju svojom EU putem, da obezbijede rezultate u svojoj EU agendi, za dobrobit svojih građana i prilike koje EU integracije donose.

Evropski poslanik Tomas Vejc vam je uputio pismo u kojem je izrazio zabrinutost za slobodu medija u Crnoj Gori. Kako to komentarišete?

Primio sam pismo evropskog poslanika Vejca koji je izrazio svoju zabrinutost slobodom medija u Crnoj Gori, što je zabrinutost koju, kao što znate i ja dijelim. Istakao sam mnogo puta da očekujemo brze i efikasne istrage napada na novinare, da Javni servis RTCG funkcioniše nezavisno od svakog političkog uticaja, efikasne mehanizme samoregulacije, kao i da Crna Gora ojača slobodu medija generalno.

Marovićev slučaj sada je regionalni problem

EU često pozdravlja poboljšanje zakonodavnog okvira u poglavljima 23 i 24, ali iz ugla crnogorske javnosti, jačanje zakonodavnog okvira ima za cilj izbjegavanje stvarne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. Na primjer, osoba koja je osuđena za korupciju na najvišem nivou sada slobodno šeta Beogradom. Kako ovo vidite?

Zaista je veoma zabrinjavajuće vidjeti da najviši zvaničnik koji je konačno osuđen za korupciju ne služi zatvorsku kaznu. Ovaj slučaj precizno oslikava šta se misli kada se kaže da pravda ne mora samo da se sprovede, već i da se vidi da je sprovedena. Razumijem da je traženo izručenje od Srbije.

U tom pogledu, ovaj slučaj ima i regionalnu dimenziju. Ne mogu da komentarišem tekuće procese za izručenje, ali podvlačim da se vladavina prava kao osnovni princi EU primjenjuje na sve države kandidate. Kao i da očekujemo da sve zainteresovane strane djeluju u skladu sa pravilima.

Brisel ne bojkotuje Đukanovića

Opozicija i dio javnosti tvrde da Brisel donekle suptilno bojkotuje predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Ima li osnova za takve tvrdnje, kada ste vi u pitanju, takođe?

Ovo apsolutno nije istina. Od njegovog izbora na funkciju Đukanović se u Briselu sreo sa predsjednicima Junkerom i Tuskom, visokom predstavnicom Mogerini i obratio se plenumu Evropskog parlamenta u Strazburu u oktobru. Sreo sam se sa njim oba puta u Briselu i Strazburu.