Izlazak na ulicu ili nova uslovljavanja

Opozicija mora što prije ponuditi zajedničku platformu Đukanoviću sa preciznim zahtjevima ili organizovati proteste
54 pregleda 102 komentar(a)
Ranko Krivokapić, Srđan Milić, Miodrag Lekić, pregovori, Foto: Luka Zeković
Ranko Krivokapić, Srđan Milić, Miodrag Lekić, pregovori, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 21.02.2016. 07:48h

Predstavnici opozicije moraće zajedničkim odgovorom što prije da natjeraju predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića da se vrati za pregovarački sto ili će, u suprotnom, preuzeti ulogu “žrtvenog jarca” zbog propasti parlamentarnog dijaloga i produženja političke krize u državi.

Nakon propasti tromjesečnih pregovora o Sporazumu o stvaranju uslova za fer izbore, lideri Socijaldemokratske partije, Demosa, pokreta URA i Demokrata moraće da biraju između poziva Demokratskog fronta na bojkot institucija i proteste i eventualnih savjeta međunarodne zajednice da ponovo pregovaraju sa Đukanovićem.

Dok će izlaskom na ulice preuzeti odgovornost za radikalizaciju političkih prilika u zemlji, ulazak u novu rundu pregovora mogao bi ih koštati dodatnog gubljenja vremena potrebnog za sprovođenje reformi pred glasanje u Tivtu i parlamentarne izbore.

Iako ne isključuje radikalizaciju političke scene, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević smatra da opozicija mora što prije ponuditi zajedničku platformu Đukanoviću, u kojoj bi bili navedeni precizni rokovi za izborne reforme.

“Opozicione partije koje su učestvovale u pregovorima trebalo bi da sublimiraju sve zahtjeve, sistemski i pravno ih usklade i proslijede svim političkim subjektima sa preciznim rokom za odgovor. Treba javno da kažu što je minumum ispod kojeg se ne može ići, ali i koje su konkretne moguće alternative”, tvrdi Uljarević, navodeći da bojkot institucija nije pravi odgovor na propast pregovora. “Ako su to protesti, oni bi morali biti sa neupitnim građanskim izrazom jasnim i dostižnim ciljevima”.

Predstavnici vlasti i opozicije nijesu postigli Sporazum o organizovanju fer izbora, zbog Đukanovićevog odbijanja zahtjeva za smjenama uredničkog tima RTCG i izborom generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB). Iako je opoziciji ponudio četiri ministarska i mjesto potpredsjednika Vlade, premijer nije pristao na kontrolu finansijskih odluka i imenovanja u lokalnim samoupravama niti da predstavnici opozicije uđu u preduzeća gdje je država većinski vlasnik.

Dok predstavnici opozicije optužuju Đukanovića da je od početka fingirao pregovore, izvršni direktor Građanske alijanse Boris Raonić smatra da međunarodne adrese moraju znati uzroke propasti parlamentarnog dijaloga.

“Makar u uobičajnom diplomatskom maniru, bitno je da Evropska unija ima svoje viđenje sadašnje situacije, ali je važno i da se Sjedinjene Američke Države uključe u proces, jer im je uloga Crne Gore bitna zbog prekretnice na kojoj se nalazi kompletan region, a sva je prilika da će se konačno malo više posvetiti ovom području”, kazao je Raonić agenciji MINA.

Da bi iz Brisela i Vašingtona mogli ponovo pozvati na parlamentarni dijalog, može se naslutiti po apelu američke ambasadorke Margaret EN Uehare koja je, dan uoči propasti dijaloga, poručila pregovaračima da budu fleksibilni pozivajući sve stranke da učestvuju u radu parlamenta.

Prisustvo šefa Delegacije Evropske komisije Mitje Drobniča pregovorima ali i izvještaji o napretku, u kojima se ukazuje na izborne neregularnosti, mogli bi biti povod da Brisel pozove Đukanovića da ponovo pregovara.

S druge strane, međunarodni faktor biće glavna prepreka izlasku opozicije na ulice, navodima da bi radikalizacijom političkih prilika ugrozila integracije u EU i NATO. Da će protesti biti posljednja opcija, uoči glasanja o povjerenju Vladi, poručio je predsjednik SDP-a Ranko Krivokapić ističući da će uraditi sve da se kriza rješava u insitucijama umjesto na ulici.

Dok Zlatko Vujović iz Centra za monitoring očekuje da će iz Brisela i Vašingtona insistirati na obnavljanju pregovora, Raonić smatra da političku krizu treba rješavati u institucijama.

“Sigurno da radikalizacija u obliku bojkota institucija, protesta na ulicama i sličnih vaninstitucionalnih metoda ne bi bile nikome od koristi, jer su naredne dvije godine krucijalne za integrativne procese i demokratsko sazrijevanje društva”, tvrdi on.

Uljarević smatra da bi bilo dobro nastaviti pregovore bez obzira hoće li se to desiti zbog pritiska međunarodne zajednice ili volje partijskih lidera.

“Kada sprovodite politički projekat sa vizijom onda vam “porazi” na tom putu ne mogu biti prepreka, jer jasno vidite cilj i imate političku hrabrost i upornost. Kada je osnova djelovanja politička taktika, uglavnom se trudite da se dopadnete javnosti i kroz demagoške matrice brinete o svojom rejtingu dok se stanje u društvu se ne mijenja”, tvrdi ona.

Zahtjevi opozicije biće oštriji, povjerenje sada još manje

Potpredsjednik SDP-a Raško Konjević kazao je da, u slučaju obnavaljanja dijaloga, zahtijevi opozicije neće biti revidirani već vjerovatno oštriji. On je na TV Vijesti kazao da, u ovoj fazi, ne očekuje posredovanje EU, ali i da je nakon prekida pregovora povjerenje vlasti i opozicije manje nego ranije.

“Nakon iskustva sa sastanka ti zahtjevi mogu biti stroži jer je očigledan bio pokušaj da se dijalog fingira. Trebala se stvoriti slika kako je opozicija zainteresovana za ministarska mjesta i DPS je zainteresovan da to da, a zahtjeve koji su suština izbornog procesa su glatko odbili”, kazao je Konjević.

On je rekao da je dijalog u politici uvijek potreban, ali da je za pregovore potrebno povjerenje. “Ali, da biste mogli da imate kvalitetan dijalog potrebno je da imate povejerenja. Nakon ovoga juče mislim da je taj nivo povjerenja manji nego prije 10 dana”.

Konjević je rekao da zbog izbornog nepovjerenja u Crnoj Gori postoji ozbiljna institucionalna kriza koja bi se mogla odraziti na evropske integracije. On je kazao i da je rano govoriti o mogućnosti bojkota institucija ili izbora, navodeći da SDP Demos i URA treba da razgovaraju kako da odgovore na propast pregovora sa DPS-om.

“Treba da vidimo šta bi to mogao da bude koordinirani odgovor ove tri partije i eventualno Demokrata, na rušenje parlamentarnog dijaloga. Imamo zajednički cilj, a to je da stvorimo uslove za fer i demokratske izbore. Ovdje je saradnja projektna i ciljana. Teško je funkcionisati na izborima ukoliko budu organizovani po onome što su primjedbe EK”, kazao je on.

Nepovjerenje zbog nejasnih zahtjeva

Uljarević ističe da su pregovori vlasti i opozicije novi oblik komunikacije na crnogorskoj političkoj sceni, i da je zbog toga bilo očekivano nepovjerenje tokom dijaloga.

“Nepovjerenje među njima je ogromno i to je uticalo na nedovoljnu spremnost za preciznijim definisanjima kontrolnih mehanizama u spornim pitanjima”, tvrdi ona, dok poslanik Fronta Koča Pavlović smatra da će sporazum vlasti i opozicije uskoro biti potpisan po volji spoljnog faktora, navodeći da u Crnoj Gori i pored toga nema kapaciteta za fer izbore.

“Krivokapić treba sam da se povuče”

Funkcioner Demokratskog fronta Milan Knežević pozvao je Krivokapića da se povuče sa mjesta predsjednika parlamenta i pridruži protestima. On je agenciji MINA kazao je da fijasko parlamentarnog dijaloga predstavlja potvrdu ispravnosti protesta kao jedinog modela političke borbe koji može dovesti do demokratskih izbora. “Ostanak Krivokapića na funkciji predsjednika Skupštine, poslije još jedne sprdnje koju je priredio opozciji, predstavljao bi jasan dokaz da je DPS bio u pravu kad je parlamentarni dijalog označio kao borbu za Rankovu fotelju”, ocijenio je Knežević.

Dok Knežević tvrdi da Krivokapić zaslužuje da ga smijeni opozicija ukoliko se ne pridruži organizaciji protesta, poslanik DF-a Strahinja Bulajić ocijenio je da je najavama o potpisivanju Sporazuma šteta nanijeta i onima koji nijesu učestvovali u pregovorima.

Građanska opozicija rastrzana između DPS-a i Fronta

Ističući da je građanskoj opoziciji teško da funkcioniše u trouglu “snažnog DPS-a, satelitskih ostataka Pozitivne Crne Gore i radikalno desnog Fronta”, Uljarević smatra da opozicione partije moraju sarađivati kako bi ponudile jasnu aletrantivu.

”To ne abolira građansku opoziciju, koja je dominantna u opozicionom biračkom tijelu, da svoju snagu objedini i promijeni konstelaciju odnosa na crnogorskoj političkoj sceni. Ukoliko bi dosljedno zalaganje za vladavinu prava bez populizma i demagogije, principijelnost, pristojnost, jedinstvo odnosno međusobna koordinacija bili osnova rada takve opozicije, ona bi mogla ozbiljno ugroziti one koji sada pokušavaju da je ograniče ili unište”, tvrdi ona.

Bonus video: