Poslanici u Skupštini završili su danas uvodna izlaganja o Predlogu izmjena i dopuna zakona o strancima, o kojem će se rasprava nastaviti u srijedu.
Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za upravne unutrašnje poslove Ministarstva unutrašnjih poslova, Sandra Bugarin, kazala je da je cilj da se izmjenama i dopunama predlože kvalitetnija rješenja.
Izmjenama i dopunama predlaže se brisanje odredbe člana 64, kao i brisanje člana 66, čija je primjena, sa aspekta poslodavaca, bila sporna.
Sporna odredba člana 64 se odnosila na ograničenje za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad zbog zapošljavanja i sezonskog zaošljavanja stranaca.
Član 66 se odnosio na potvrdu Zavoda za zapošljavanje (ZZZCG) kojom se dokazivalo da ne postoji ograničenje za zapošljavanje stranca, odnosno da na evidenciji nezaposlenih nema osoba koje ispunjavaju uslove za zasnivanje radnog odnosa ili da su te osobe odbile zasnivanje radnog odnosa na određenim poslovima.
Primjena tih članova je, izmjenama zakona o strancima koje su stupile na snagu 3. juna prošle godine, bila odložena do 1. novembra.
Bugarin je objasnila da utvrđivanjem godišnje kvote dozvola za privremeni boravak i rad stranaca po djelatnostima i zanimanjima, od 1. januara ove godine, prestaje potreba za primjenom tih članova.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Zoran Jelić, kazao je da očekuje da se predloženim izmjenama i dopunama stvore uslovi za veće zapošljavanje domaće radne snage.
On je podsjetio da je Zakon o strancima, čija je primjena počela u aprilu prošle godine, izazvao veliki broj primjedbi poslodavaca, naročito u sektoru turizma, kao i da su sporne izmjene odredbi inplementirane u zakon onako kako su to tražili poslodavci.
Jelić je saopštio da da je prošle godine izdato 16,8 hiljada dozvola za strance, 27 odsto manje nego 2014, ali da njihovo zapošljavanje nije smanjeno, jer je bilo 21 odsto veće nego zapošljavanje domaće radne snage.
On je naveo da se neprijavljivanjem stranaca kod poslodavaca narušava konkurencija i pospješuje „rad na crno“, zbog čega je neophodna kontrola.
Jelić je najavio da će podnijeti amandman, kojim će biti predviđena obaveza da se za potrebe produženja dozvole za rad stranaca dostavi dokaz o uplati doprinosa za socijalno i zdravstveno osiguranje.
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Snežana Jonica, podsjetila je da su na crnogorski privrednici, Privredna komora i udruženja poslodavaca reagovali na zakonom definisane norme, kojim se predviđa donošenje potvrde o tome da niko u Crnoj Gori nema stručnu spremu koja se traži, kako bi se zaposlili stranci.
„To je bilo apsurdno. Ipak, te su se odredbe branile, a sada se ta dva sporna člana brišu“, rekla je Jonica.
Ona je pitala da li će Agencija za nacionalnu bezbijednost (ANB) provjeravati one koji dobiju dozvolu za privremeni boravak u Crnoj Gori jer će im jahta imati ugovor o zakupu veza sa lukom.
Poslanik Pozitivne Crne Gore, Azra Jasavić, smatra da je zakon nepravedan prema stanovništvu sjevernog regiona, kao i da je zaštita domaće rane snage obaveza svake ozbiljne države.
„Zašto smo dozvolili da sjever propada i da se ljudi iseljavaju? Vjerovali smo da će ovim zakonom biti zaštićena domaća radna snaga“, kazala je Jasavić.
Ona je navela d aje neophodno zapošlajavati domaću radnu snagu, koja će biti edukovana.
„Nema više politike kojom će se iseljavati sjever da bi se razvijao jug. Na to ćemo staviti tačku“, poručila je Jasavić.
Skupština je danas raspravljala i o Predlogu izmjena zakona o jahtama.
Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za pomorski saobraćaj u Ministarstvu saobraćaja i pomorstva, Vladan Radonjić, kazao je da je razvojem nautičkog turizma u Crnoj Gori i jačanjem kapaciteta za prihvat manjih i velikih mega jahti, došlo do velikog interesovanja vlasnika stranih jahti da, osim posjete lukama Crne Gore, svoje jahte dugoročno vežu u jednom od nautičkih centara na crnogorskom primorju.
"Ovakvo interesovanje će omogućiti da se trenutna posjeta stranih jahti u špicu ljetne sezone proširi i na stalni boravak u zimskom periodu, čime će Crna Gora postati nautička destinacija tokom cijele godine", kazao je Radonjić.
Važećim Zakonm o jahtama predviđena je mogućnost boravka članova posade strane jahte, koji nemaju potrebnu vizu, najduže do 90 dana na području graničnog prelaza luka.
"Ovaj period je dovoljan kada su u pitanju posjete jahti u ljetnjem periodu. Međutim, kada je u pitanju duži boravak preko 90 dana u zimskom perodu, ovo ograničenje nameće obavezu vlasnicima jahte da svaka tri mjeseca moraju da mijenjaju posadu ili da napuste Crnu Goru", rekao je Radonjić.
Novina u odnosu na dosadašnja zakonska rješenja je u tome da se daje mogućnost članu posade strane jahte, čiji je vlasnik zaključio ugovor o zakupu veza sa lukom u Crnoj Gori u trajanju dužem od 90 dana, da može regulisati boravak u Crnoj Gori u skladu sa posebnim zakonom, odnosno, Zakonom o strancima.
Poslanica DPS-a, Maja Ćatović, kazala je da bi se tim izmjenama stvorila mogućnost da Crna Gora postane nautička destinacija tokom cijele godine.
Ona je navela da je razlog za donošenje izmjena zakona po skraćenom postupku taj što već sada u crnogorskim lukama postoji veliki broj stranih jahti čiji vlasnici žele da iste prezime u Crnoj Gori.
Poslanik SNP-a, Srđan Milić, kazao je da se raspravlja o zakonu o jahtama, a da Crna Gora nema Prekookeansku plovidvu ni Jugooceaniju.
"Čini mi se kao laiku da se predloženim izmjenama čini destimulacija naših ljudi koji mogu da obavljaju te poslove za virjeme zimovanja jahti u lukama. Interesuje me i da li će se i za te ljude koji će ostati više od 90 dana na jahtama obavljati provjera ANB", pitao je Milić.
On je pitao da li su oni opasnost za Crnu Goru.
"Svaki glas za ovaj zakon je glas protiv onoga što bi trebalo da budu strateške grane, a to je prije svega zapošljavanje", kazao je Milić.
Poslanik Liberalne partije (LP), Andrija Popović, rekao je da je posljednjih godina primjetan intezivan rast broja jahti koje uplovljavaju u crnogorske vode, posebno od kada je otvoren Porto Montenegro.
"To je donijelo sjaj i glamur, ali i otkrilo frapantnu nespremnost državnih organa da se na pravi način suoče s onim što se dešava na moru", rekao je Popović.
On tvrdi da rijetko koja jahta koja uplavlja u Boku poštuje ograničenje brzine, kao i da se brojne jahte sidre na sred plovnog puta.
"Imamo i jahte koje iz Crne Gore isplove s jednom posadom, a vrate se s drugom", naveo je Popović.
Poslanik Pozitivne Crne Gore, Goran Tuponja, rekao je da su predložene izmjene logične , potrebna i regulisane Međunarodnom konvencijom o sigurnosti ljudskih života na moru.
On smatra da suština predloženih izmjena nije diskutabilna, ali da nije dobro što se zakon, koji je, kako je naveo, prilično svjež, već sada mijenja.
Poslanik Hrvatske građanske inicijative (HGI), Ljerka Dragičević, rekla je da zakon o jahtama nije ono što treba da bude.
"Neću podržati zakon koji služi samo za kupleraj. Ne mogu ni da podržim da nam se plaže toliko uzurpiraju", zaključila je Dragičević.
Bonus video:
