"NUŽNO POTREBAN KORAK"

Blažić: Odbor ne smije da se pretvori u uskostranačka nadmudrivanja

„Ovog puta treba otvoriti suštinske a ne kozmetičke promjene, pri čemu i članovi Odbora i radnih grupa i svi poslanici najzad moraju shvatiti da ovo nije njihovo rezervisano pravo, već prije svega pravo svih građana", rekao je Blažić
1098 pregleda 1 komentar(a)
Đorđije Blažić, Foto: Arhiva "Vijesti"
Đorđije Blažić, Foto: Arhiva "Vijesti"

Odbor za reformu izbornog i drugog zakonodavstva ne smije da se pretvori u uskostranačka nadmudrivanja i favorizaciju stranačkih interesa sa uobičajenim šminkanjem izbornog zakonodavstva, poručio je pridruženi član tog radnog tijela, Đorđije Blažić.

On je rekao da formiranje Odbora predstavlja nužno potreban korak da se otvore sva sporna pitanja, ne samo Zakona o izboru odbornika i poslanika, već i niza drugih zakona koji su usko povezani sa pojedinim segmentima izbornog sistem.

Prema riječima Blažića, bilo bi negativno za crnogorski pravni i društveni milje da se i ovaj Odbor pretvori u „uskostranačka nadmudrivanja i favorizaciju stranačkih interesa sa uobičajenim „šminkanjem“ izbornog zakonodavstva“.

„Ovog puta treba otvoriti suštinske a ne kozmetičke promjene, pri čemu i članovi Odbora i radnih grupa i svi poslanici najzad moraju shvatiti da ovo nije njihovo rezervisano pravo, već prije svega pravo svih građana kao nosilaca suvereniteta koje zahtjeva argumentovanu, a ne politikantsku raspravu, ali i učešće šire javnosti“, rekao je Blažić agenciji MINA.

On je kazao da je riječ o zakonima koji se tiču ostvarivanja izvornog suvereniteta nosilaca vlasti, odnosno građana Crne Gore, a ne „partijskih oligarhija“.

To, kako je dodao Blažić, podrazumijeva mnogo ozbiljniji angažman intelektualaca, Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Univerziteta, fakulteta i svih ostalih koji znanjima mogu doprinijeti kvalitetnom i ustavnom rješavanju tog pitanja.

On je kazao da se neučešće poslanika Demokratskog fronta i dijela opozicije neće dobro odraziti na rad Odbora, ističući da političke partije treba ozbiljno da razmisle o tome.

„Uz puno razumijevanje situacije i stavova opozicionih partija smatram da poslanici u Skupštini treba da svoje stranačke interese, u ovoj situaciji koja treba da bude prelomna za ostvarivanje suvereniteta građana, podrede mnogo većem, rekao bih i nacionalnom interesu, a to je obezbjeđivanje građanima da najzad mogu slobodno, tajno i neposredno da biraju odbornike i poslanike kao što biraju predsjednika države“, rekao je Blažić.

Kako je naveo, svako zatvaranje bilo kog aktera takvih događaja može otvoriti sumnju građana u stvarne razloge eventualnog „bojkota“ rada Odbora.

Prema njegovim riječima, najveći nedostatk izbornog, ali i ostalih zakona je naglašeni partijsko-interesni pristup rješavanju društvenih problema, uz zanemarivanje pravničke struke čija je profesionalna misija da pomogne državi da na najbolji način uredi unutrašnje društvne odnose.

„Problem se može rješavati samo ako se zanemare lični i partijski interesi i sujete i u najvećoj mjeri uključi struka, ali i čitava crnogorska javnost kroz javne rasprave, tribine, medijske dijaloge ali uz uslov argumentovane diskusije“, smatra Blažić.

On je istakao da se pri tome mora odvojiti legalitet od cjelishodnosti, u smislu da ustavnost zakona mora imati apsolutnu dominaciju u odnosu na partijske interese što, kako smatra, do sada nije bio slučaj.

Blažić je kazao da će njegov angažman u radu Odbora biti vrlo aktivan i usko profesionalan uz naglašeno insistiranje na principima vladavine Ustava Crne Gore i obavezujućih međunarodnih akata, ali i demokratskih standarda koji tretiraju pitanje demokratskih izbornih sistema.

„Već deset godina ukazujem na bar desetak spornih pitanja izbornog sistema. U tom cilju već pripremam analizu izbornog zakonodavstva sa nizom otvorenih pitanja kako legaliteta tako i cjelishodnosti pojedinih zakonodavnih rješenja, koja će biti dostavljena uskoro Odboru za reformu izbornog i drugog zakonodavstva“, rekao je Blažić.

On je kazao da će u radu Odbora insistirati da legalitet mora dominirati u odnosu na cjelishodnost zakonskih rješenja i dodao da se nada da će Odbor i radna tijela u konstruktivnim raspravama imati priliku da definišu najbolja rješenja za građane Crne Gore kao nosioce suvereniteta.

Kako je objasnio Blažić, pitanje odvajanja izbornih sistema za državne organa (Skupštinu i Predsjednika) od lokalnog izbornog sistema, kao i standardi i preporuke međunarodnih organizacija, su pitanje političke cjelishodnosti, a ne ustavnosti.

„Ali pitanje neposrednog izbora odbornika i poslanika, kao Predsjednika Crne Gore, na takozvanim otvorenim listama ne može biti pitanje cjelishodnosti već legaliteta i poštovanja Ustava, a takvim pitanjima u mojim stavovima ne može biti kompromisa, jer bi značilo flagrantno kršenje Ustava, kao i do sada“, istakao je Blažić.

On je kazao da njegov angažman ne zavisi od bilo čijeg (ne) učešća u radu Odbora, već samo od toga koliko su članovi odbora (ne) spremni da prihvate profesionalna stanovišta koja će iznijeti u analizi, odnosno da prihvate da rade i usvoje zakone koji će biti u skladu sa Ustavom, međunarodnim aktima i interesima građana.

Blažić je naglasio da će njegov angažman biti prisutan sve do momenta dok se bude vodila konstruktivna argumetovana rasprava sa ciljem obezbjeđenja principa vladavine prava,

"Ali istovremeno ću biti spreman i da se povučem iz Odbora ukoliko se nastavi dosadašnja praksa favorizovanja cjelishodnosti i interesa političkih partija u odnosu na princip vladavine prava i ne prihvatanja argumentovanih stavova samo zato što nekoj političkoj opciji u parlamentu ne odgovaraju“, poručio je Blažić.

Bilo bi značajno, smatra on, da svi akteri političke scene i akademski članovi budu u punom angažmanu s obrzirom da se radi o izuzetno značajnom pitanju za građane Crne Gore.

„Radi se o pitanju načina ostvarivanja ustavnog suvereniteta građana koje je do sada bilo marginalizovano i delegirano isključivo na politčke partije, čak i bez šireg učešća javnosti, što smatram neprihvatljivim“, rekao je Blažić.

On je poručio da ovo nije pitanje samo političkih partija već svih gradjana – birača Crne Gore koji sjutra treba da konstituišu skupštinsku vlast u državi, ali i u lokalnim zajednicama.