Kandidatura ministra vanjskih poslova i evropskih itnegracija Igora Lukšića za generalnog sekretara Ujedinjenih nacija (UN) veliki je korak za indiferentnu crnogorsku diplomatiju i odlična prilika za promociju Crne Gore, ocijenjeno je iz Građanske alijanse (GA).
„Kandidaturom Lukšića, Crna Gora je počela da pokazuje da želi da bude subjekt, umjesto objekta međunarodnih odnosa. Sazrijevanjem društva, koje ide veoma sporo, svi sektori u društvu trebalo bi da se ponašaju na ovakav način“, kazao je agenciji MINA predsjednik GA, Boris Raonić.
On smatra da je kandidatura odlična prilika za promociju Crne Gore. „A sigurno ovaj formalni akt ne bi napravila država, da nije prethodno preispitana mogućnost i da već sada nije ostvaren određeni nivo podrške“.
„U svakom slučaju kandidatura je veliki korak za indiferentnu crnogorsku diplomatiju, koja sada mora poraditi u zemljama gdje se skoro nije ni pojavljivala, a koje će nositi veliki broj glasova“, dodao je Raonić.
Ukoliko se, kako je rekao, u finalnom dođe do oko 40 glasova, biće to ogromni kapital koji Lukšiću kasnije daje pravo da traži mjesto u nekoj specijalizovanoj UN agneciji, čiju čelnu osobu imenuje generalni sekretar.
„Kandidature malih zemalja u ranoj fazi je nazhvalno komentarisati, ali je svakako zanimljivo i analizirati ovu kanidaturu sa aspekta lokalne politike, jer odavno je očigledno da Lukšić ne želi da bude dio ovakve politike, ali se time i smanjuje prostor za sve one koji očekuju reformu Demokratske partije socijalista u trenutku kada izgubi vlast“, kazao je Raonić.
Bivši crnogorski šef diplomatije Branko Lukovac, smatra da je odluka Vlade da kandiduje Lukšića dobra, s obzirom na to da će u izboru narednog generalnog sekretara UN prednost imati kandidati iz istočne Evrope, što uključuje i naš region.
„Iako je najmlađa članica UN iz ovog regiona, sa vjerovatno najmlađim kandidatom za najviši položaj u svjetskoj organizaciji, koji ima potrebne kvalitete za obavljanje te dužnosti, Crna Gora tako ulazi u ravnopravnu utakmicu za taj položaj sa drugim državama“, rekao je Lukovac agenciji MINA.
Kako je kazao, bez obzira na krajnji ishod, Crna Gora postaje država o čijoj kandidaturi ali i njenoj angažovanosti u UN, privrženosti ciljevima i načelima, zanimaće se i izjašnjavati sve države članice UN.
To, kako je ocijenio Lukovac, znatno doprinosi ugledu Crne Gore u UN i kod drzava članica.
Lukovac je kazao da Vlada ne bi donijela odluku o kandidaturi da ne postoji šansa da Lukšić bude izabran. „Svako od kandidata iz ovog regiona računa na takvu šansu, ima kvalitete, kao i zemlje koje ih predlažu, sa određenim prednostima i ograničenjima“.
„Ta okolnost da će više zemalja regiona predložiti kandidate za to mjesto (Slovenija, Hrvatska, možda Makedonija i Srbija, Slovačka, Bugarska), bitno će ograničiti mogućnost da se za kandidaturu dobije veća podrška država našeg regiona, što bi znatno povećalo šanse kandidata Crne Gore. No, to će biti problem i za sve druge kandidate našeg regiona“, rekao je on.
Lukovac je podsjetio da je neophodno da se o kandidaturi Lukšića pozitivno izjasne sve stalne članice Savjeta bezbjednosti UN, među kojima je i Rusija.
„Crna Gora bi morala, nezavisno od ove kandidature, da što prije inicira razgovore na najvišem nivou sa Rusijom, kako bi se prevazišla sadašnja kriza u odnosima koji imaju dugu tradiciju, odnosima koje Crna Gora treba i u narednom periodu da njeguje i razvija“, naveo je on.
Prema riječima Lukovca, Crna Gora, kao buduća članica Evropske unije (EU) i NATO-a, treba da aktivno doprinosi politici detanta, zalaže se za saradnju tih integracija sa Rusijom u obezbjeđivanju međunarodnog mira, bezbjednosti, stabilnosti i razvoja, jer je to, kako je rekao, opšti interes savremenih međunarodnih odnosa.
„Odlučujući se da istakne kandidaturu za najvišu dužnost u UN, Vlada Crne Gore je preuzela obavezu preduzimanja najšire i intenzivne diplomatske aktivnosti radi pridobijanja podrške toj kandidaturi, kako kod država našeg regiona, tako i kod drugih članica UN, u prvom redu uticajnih zemalja, uključujući i članice Savjeta bezbjednosti UN“, naveo je on.
Lukovac smatra da ne bi bilo dobro da se zadatak planiranja i sprovođenja takve široke, intenzivne i kvalitetne akcije prepusti samo Lukšiću i timu diplomatskih predstavništava Crne Gore. „Ovom kandidaturom, Vlada je, ipak, založila ugled Crne Gore pred sudom gotovo 200 država članica svjetske organizacije“.
„Izbor generalnog sekretara iz bilo koje zemlje koja ga kandiduje, pa i iz našeg regiona, predstavlja veliku čast, priznanje i afirmaciju te zemlje. Generelni sekretar UN organizuje rad UN, sprovodi odluke Generalne skupštine i Savjeta bezbjednosti i može da potstakne angažman cjelokupnog sistema prema određenim područjima“, dodao je Lukovac.
To, kako je kazao, indirektno može stimulisati i angažovanje država članica. „Nerealno bi, međutim, bilo očekivati direktan uticaj Generalnog sekretara na usmjeravanje fondova UN ka zemlji iz koje potiče“.
Raonić je kazao da grupa država iz Istočne Evrope do sada nije imala generalnog sekretara UN, pa sada vlada neformalan stav da će budući generalni sekretar biti upravo iz tih država.
„Za sada potencijalni kandidati su, kao što su mediji već pisali, bivša ministarka diplomatije Hrvatske Vesna Pusić, bivši predsjednik Slovenije Danilo Tirk, bivši predsjednik Generalne skupštine UN Srđan Kerim iz Makedonije, spominje se i Miroslav Lajčak, a kao najozbiljniji kandidat sada slovi Bugarka, Irina Bokova, sadašnja direktorka UNECSO-a, čija kanidatura još nije formalno istaknuta“, naveo je on.
Jedino je, kako je rekao Raonić, iznenađenje što Srbija nema kandidata, zbog dobrih odnosa sa Rusijom, Njemačkom, Kinom, Turskom, UAE. „Ali očigledno je da ne postoji niko ko je blizak novim vlastima, nema taj nivo iskustva i međunarodne prepoznatljivosti“.
On smatra da je u ovom trenutku nemoguće predvidjeti šanse Lukšića, jer su kandidature iz četiri zemlje bivše Jugoslavije previše i govori koliko je, u stvari, loša regionalna saradnja u praksi, ako se zanemari retorika.
„Šansa koju Lukšić ima je što je, za razliku od mnogih kandidata, bio premijer, što dolazi iz zemlje koja nije EU, pa može računati na određene glasove, ali i dovoljno bliska sa EU, što može omogućiti druge glasove“, rekao je Raonić.
Kako je ocijenio, posebno je zanimljivo pratiti da li će zemlje Višegradske grupe imati svoju kandidaturu, jer, dodao je, ako ne budu imale, Lukšićeva pozicija se značajno popravlja.
„Odnosi sa Rusijom su veliki rizik, jer ona ima popriličan uticaj u UN. Odnosi sa Rusijom, doduše, možda i nijesu tako loši, kako se žele predstaviti sa obje strane, jer znamo uticaj određenih pojedinaca u Crnoj Gori, koji, doduše, u poslednje vrijeme ne gledaju sa simpatijama Lukšića“, rekao je Raonić.
Bonus video:
