Poziv Crnoj Gori da pristupi NATO-u, što je rezultat reformi u sektoru bezbjednosti, pozitivan je primjer u 2015. godini, koja je bila jedna od težih u posljednjoj dekadi, ocijenjeno je na regionanoj konferenciji Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) u Sarajevu. Na skupu, u organizaciji RCC, učestvovali su predstavnici civilnog sektora ekonomija jugoistočne Evrope i novinari iz regiona, kako bi razmotrili godinu ovu i nerednu godinu u sklopu „Dana regionalne saradnje“. Na konferenciji se raspravljalo o različitim izazovima koji su aktuelni u regionu i koji će biti prisutni i u narednoj godini, počevši od ekonomske stagnacije u regionu, migrantske/izbjegličke krize i potencijalne prijetnje terorizma, ali i drugim izazovima koji predstavljaju prepreke za ulazak ekonomija Balkana u Evropsku uniju (EU). Generalni sekretar RCC, Goran Svilanović, je kazao da je ovo bila jedna od težih godina u posljednjoj dekadi, ali da su svi problemi prevaziđeni uz veliku pomoć EU. Prema njegovim riječima, socijalno-ekonomska situacija u regionu je veoma loša, priliv migranata dodatno je usložio političku situaciju u regionu, kao i prijetnje od teroristički napada. “Željeli smo s predstavnicima civilnog sektora i novinarima iz cijelog regiona da razgovaramo i analiziramo ovu tešku godinu, ali i predvidimo šta nam donosi godina koja je pred nama”, naveo je Svilanović. On je istakao da je u ovoj godini bilo i pozitivnih stvari, a kao primjer je naveo poziv Crne Gore da pristupi NATO-u, što je rezultat reformi u sektoru sigurnosti. „Dobra stvar je i što je Kosovo potpisalo Sporazum o pridruživanju i stabilizaciji, ali i to što je Srbija otvorila dva poglavlja i očekuje se otvaranje još dva za pregovore s EU“, ukazao je Svilanović. On je ocijenio da se radi o sedmicama kada će Bosna i Hercegovina (BiH) predati aplikaciju za članstvo u EU, što je rezultat političkog dogovora koji je počeo prije godinu. Svilanović je istakao da u regionu postoje tri velika problema, a to su Kosova i Srbije, pitanje imena Makedonije i funkcionalnost BiH. "Ali sva tri procesa su na neki način definisana i postoji razumijevanje da se izađe iz krize". On je ocijenio da je Berlinski proces dao novi podsticaj, ali postavlja se pitanje koliko je održiv i šta države Balkana mogu uraditi da ubrzaju taj proces. Iz RCC je saopšteno da su predstavnici regionalnih „think tank“ organizacija iz civilnog sektora razmijenili iskustva i ispitali razne načine i sredstva s ciljem stvaranja uslova da svaka država regiona uzme učešća u pravom smjeru. Direktorica Vanjskopolitičke inicijative BiH, Lejla Ramić-Mesihović, kazala je da je konferencija izrazito korisna. „RCC je uspjelo napraviti jedan začetak svojevrsne platforme nevladinih organizacija u regionu koje promišljaju različite politike na različitim nivoima u državama regiona”, navela je ona. Predstavnik nevladine organizacije Mreža za afirmaciju nevladionog sektora, Vuk Maraš, je kazao da je zajednički problem kao što su vladavina prava, borba protiv korupcije i drugi monopoli koji su prisutni u državama regiona uzroci kvalitetne saradnje civilnih sektora. “Sve ove godine zbog jednog političkog bezumlja na Balkanu pokušavali smo da se bavimo konkretnim temama i da pokušamo osigurati da narod koji živi na ovim teritorijama ima neke konkretne benefite od onoga što radimo”, naglasio je Maraš. Novinarka nedjeljnika Vreme Tamara Skroza, smatra da je nepoštivanje etičkih kodeksa problem koji je prisutan u cijelom regionu, čime se na terenu može uraditi mnogo i ostvariti prostor za saradnju medija. “Nadam se da ćemo danas uspjeti definisati pravce u ostvarivanju saradnje sa kolegama iz zemalja regije s ciljem potpunijeg medijskog informisanja koje bi omogućilo kvalitetniju saradnju medija u prevazilaženju različitih pritisaka”, poručila je ona.
Bonus video:
