"VEĆINA GRAĐANA SE PROTIVI PUNOPRAVNOM ČLANSTVU"

Milić: Odluka NATO je politička i ima malo veze sa Crnom Gorom

"Mislim da samo građanima Crne Gore pripada pravo da odlučuje o svom suverenitetu i ono na čemu mi insistiramo je da se građani o tom pitanju izjasne na fer, slobodnom i demokratskom referendumu", rekao je između ostalog Milić u intervjuu za HRT
15 komentar(a)
Srđan Milić, Foto: Luka Zeković
Srđan Milić, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 03.12.2015. 15:13h

Predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Srđan Milić dao je intervju Javnom servisu Hrvatske, povodom pozivnice Crnoj Gori za članstvo u NATO, saopšteno je iz ove partije.

"Ukazujemo da Javni servis Crne Gore nije u centraloj informativnoj emisiji Dnevnik 2 pustio nijednu izjavu predstavnika političkih partija u Crnoj Gori, koji nijesu zagovornici punopravnog članstva crne Gore u NATO", navodi se u saopštenju SNP-a.

HRT: Crna Gora i službeno je dobila poziv za članstvo. Vaš prvi komentar?

MILIĆ: Mislim da su ministri zemalja članica Sjeverno-atlantskog pakta donijeli pogrešnu odluku kojom se podižu tenzije u našoj zemlji. Poslati poziv Crnoj Gori, gdje se većina građana protivi punopravnom članstvu u NATO, može se posmatrati kao direktna agresija na mir, stabilnost i bezbjednost građana naše države. Činjenica da su predviđeni nedefinisani uslovi kao što je prilagođavanje sistema odbrane, reforma vladavine prava i jačanje podrške javnog mnenja, govori prije svega o političkoj odluci ministara NATO-a za koju mislim da ima malo veze sa Crnom Gorom nego sa nečim što je mnogo šire.

HRT: Kako ćete Vi, kao vođa vodeće opozicione partije, reagovati na taj poziv?

MILIĆ: Mislim da samo građanima Crne Gore pripada pravo da odlučuje o svom suverenitetu i ono na čemu mi insistiramo je da se građani o tom pitanju izjasne na fer, slobodnom i demokratskom referendumu, koji možemo održati paralelno sa izborima za Skupštinu Crne Gore i lokalnim parlamentima. Ono što je programski stav SNP-a jeste da smo mi protiv punopravnog članstva Crne Gore u Sjeverno-atlantskom paku. Svjedoci smo svi zajedno da u demokratskim državama građani neposredno odlučuju na referendumu i o mnogo manje bitnim pitanjima nego to da li će njihova država biti članica jednog, po mom mišljenju, ofanzivnog vojnog saveza ili ne.

HRT: Učestvovali ste na nedavnim demonstracijama u Podgorici. Je li moguće njihovo ponavljanje?

MILIĆ: Demonstaricije su vezane, iskreno, za socio-ekonomsku situaciju u Crnoj Gori i želju da poslije 25 godina konačno imamo fer, demokratske i slobodne izbore. Ono što je realno i što sam rekao na početku da ovakva odluka ne čini dobro smirivanju tenzija u Crnoj Gori i za očekivati je određene reakcije. Ono što je bitno je da političke elite konačno shvate da time duboko dijele Crnu Goru. Treba pružiti priliku narodu da na referendumu donese svoj stav i da tu odluku svi moramo poštovati.

HRT: Moglo se čuti da su demonstracije inicirane izvan Crne Gore. Koliko uopšte Rusija ima uticaja na događanja u Crnoj Gori?

MILIĆ: Postoji sumnja da je, u stvari, Rusija bila dominantni faktor prilikom prošlog referenduma o nezavisnosti Crne Gore i da je tom prilikom gospodin Đukanović obećao svojim ruskim partnerima određene koncesije za nešto što je sada očigledno zaboravljeno. I ako postoji neka veza, tu vezu možemo tražiti 2005./2006. godine. Nakon toga, kao što znaju i vaši gledaoci, imali smo ogromne investicije iz Rusije, a da su te investicije u najvećem svom dijelu bile kontroverzne, tako da što se protesta tiče - nemaju nikakvog uticaja. Ono što je očito je da Crna Gora sebi ne smije dozvoliti da bude poligon za obračune na geostrateškom planu koji su mnogo značajniji nego što je značaj naše država.

HRT: Bili ste na sastanku kod predsjednika Skupštine Crne Gore Krivokapića na kojem se razgovaralo o promjeni izbornog zakonodavstva i zloupotrebi državnih resursa i medija. Šta ste zatražili na tom sastanku i kakve su šanse da se pronađe neki mirniji put za Crnu Goru?

MILIĆ: Jednostavno, tražimo model kako ćemo obezbijediti da se stvore uslovi koji se tiču i izbora, a da ne govorim o biračkim spiskovima, nedostatnosti Zakona o crnogorskom državljanstvu, Zakona o prebivalištu i boravištu, ali i sa druge strane da vidimo ko će sprovoditi te izbore. U Crnoj Gori možda mnogo manji problem predstavlja izborno zakonodavstvo koliko predstavljaju zloupotrebe pred, tokom i nakon izbornog procesa, tako da imamo jedan surogat izbornog sistema gdje partije izlaze na izbore, a mandati pripadaju poslanicima, tako da neko dođe u situaciju da nakon određenog vremena promijeni partijske boje i prikloni se onima koji imaju novac i vlast.

Dakle, mislim da idemo dobrim putem. Do 20. decembra moramo donijeti odluku oko izbornog zakonodavstva. Već 21. decembra je najavljen novi sastanak na kojem ćemo donijeti odluku kakav je to pravno-politički model koji će vršiti kontrolu tih izbora, da li će to biti prelazna vlada ili vlada punog legitimiteta koja će biti prelaznog kataktera do izbora ili će biti nešto drugo. Ono što je realno, najveći problem tu predstavlja predsjednik Demokratske partije socijalista koji insistira da njegova Vlada, koja je potpuno nelegitimna, jer takva većina koja njega prati više i ne postoji u Skupštini, sprovodi te izbore.

Preporučujemo za Vas