Institucije su napredovale u objavljivanju informacija propisanih Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, ali je to daleko od poželjnog nivoa, poručeno je na konferenciji Slobodnim pristupom informacijama do otvorenih institucija.
Konferenciju je organizovao CDT uz podršku Ambasade Velike Britanije.
Direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je da je istraživanje te organizacije pokazalo da Skupština objavljuje 100 odsto potrebnih informacija, tužilaštva 99 odsto, generalni sekretarijat Vlade 92 odsto, ministarstva 81 odsto, samostalni organi uprave objavljuju 42 odsto, organi u sastavu ministarstava 26 odsto i Univerzitet 21 odsto.
„Sadašnje stanje nam govori da je neophodna dodatna edukacija i promocija ovog zakona, ali i intenziviranje kaznene politike u ovoj oblasti koja je u prethodnom periodu izostala“, kazao je Koprivica.
Koprivica je rekao da Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama u 2013. i 2014 godini nije bila dovoljno posvećena nadgledanju primjene proaktivnog pristupa i da nije pokretala prekršajne prijave u odnosu na organe vlasti koji ne poštuju obaveze iz Zakona.
„Ohrabruje informacija koju smo dobili od Agencije da je počela primjena kaznenih odredbi zakona i u tom dijelu očekujemo konkretne rezultate“, dodao je on, prenosi portal CDT.
Prema njegovim riječima, zemlja koja pretenduje da bude članica Evropske unije (EU) ne smije se dozvoliti da kršenje zakona prođe nekažnjeno.
„Takođe, ne smiju se dozvoliti velike razlike u rezultatima unutar istih grupa organa kao da se radi o različitim državama, a ne različitim organima“, kazao je Koprivica.
On je poručio da društvo koje sebe smatra demokratskim ne može tolerisati da ovako važno pravo bude ostavljeno na volju rukovodiocima institucija, da zavisi od osobe i njenog stava o otvorenosti.
Ambasador Velike Britanije u Crnoj Gori, Ian Viting, kazao je da su rezultati CDT-ovog istraživanja ohrabrujući i čestitao Skupštini, Vladi i ministarstvima ostvareni napredak.
„Progres institucija nije ravnomjeran u svim oblastima i mnogo toga još treba uraditi, ali je opšti napredak očigledan“, rekao je on.
Viting je objasnio da se objavljivanjem informacija izlazi u susret građanima i olakšava rad samih državnih institucija.
U okviru panela „Primjena Zakona o SPI u Crnoj Gori“, predsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Muhamed Gjokaj je kazao da su primjećeni nedostaci u primjeni ovog Zakona.
„Još nijesmo zaposlili inspektore koji bi pratili da li institucije objavljuju informacije koje su obavezne po Zakonu, ali ove godine je predviđen budžet za jačanje kapaciteta Agencije“, naveo je on.
On je rekao i da je dosta kritika bilo upućeno MUP-u koji nije postupao po inicijativama Agencije za inspekcijski nadzor.
Gjokaj, međutim, kaže da je taj problem sad riješen i da „imamo MUP koji je aktivan i čija upravna inspekcija odlično radi“.
Zamjenik izvršnog dikrektora CDT-a Đorđije Brkuljan poručio je da institucije još ne razumiju da im proaktivno objavljivanje informacija olakšava rad, a da objavljivanje informacija znači smanjivanje broja zahtjeva za slobodan pristup informacijama.
Brkuljan je saopštio da su najbolji rezultat među ministarstvima ostvarili MUP, ministarstva održivog razvoja i turizma, pravde i prosvjete, a najlošiji Ministarstvo saobraćaja i pomorstva.
Najbolji rezultat među samostalnim organima uprave su ostvarili Zavod za školstvo, Uprava za kadrove i Agencija za zaštitu životne sredine, a najlošiji Zavod za metrologiju i Uprava za inspekcijske poslove.
Najbolji rezultat među organima u sastavu ministarstava su ostvarili: Fitosanitarna uprava, Lučka uprava i Poreska uprava, a najlošiji Uprava policije i Uprava za zbrinjavanje izbjeglica.
Na Univerzitetu Crne Gore najbolji rezultat su ostvarili Medicinski fakultet i Biotehnički fakultet, a najlošiji Građevinski, Ekonomski, Fakultet za sport i Farmaceutski fakultet.
Brkuljan smatra da je potrebno obezbijediti sredstva u budžetu kojima bi se omogućilo da Agencija sprovodi nadzor nad primjenom ovog Zakona.
„Ova institucija mora kontrolisati da li i kako obveznici ovog zakona poštuju svoje obaveze“, kazao je on.
Vuk Janković iz MANS-a rekao je da je u Crnoj Gori ćutanje administracije na visokom nivou. „Institucije su ignorisale svaki peti MANS-ov zahtjev, a svaki četvrti je odbijen“.
Janković je naveo da se Zakon o SPI masovno krši kada je u pitanju izgradnja autoputa Bar-Boljare.
Zora Čizmović iz MUP-a je poručila da je najvažnije da SPI u ministarstvima bude shvaćen kao alat građana i civilnog sektora za kontrolu vlasti.
„A ko nije spreman za tu vrstu kontrole, taj ne bi trebalo da bude u državnoj upravi“, kazala je ona.
Na konferenciji je predstavljena mobilna aplikacija koja će građanima omogućiti da se na jednostavan način obrate institucijama i da on njih traže informacije od javnog interesa.
Bonus video:
