Realno je očekivati da Rusija i nakon upućivanja poziva Crnoj Gori, nastavi da vrši politički pritisak na Crnu Goru, da podržava snage koje su protiv članstva u NATO i da zagovara referendum, ocijenio je predsjednik Savjeta građanskoh pokreta URA Branko Lukovac.
“Vjerujući da bi, uz njenu snažniju kampanju, kao pandan pro-natovskoj, tako spriječila pozitivnu odluku. Uz to bi se koristili pritisci u sferi ekonomskih odnosa, posebno u ograničenjima priliva turista iz Rusije”, kazao je Lukovac u intervjuu agenciji MINA.
On je kazao da je negativno i oštro reagovanje Rusije prema opredjeljenju državnih organa i brojnih političkih i drugih subjekata Crne Gore da bude dio evro-atlanskih integracija, prisutno duže vremena, i da se moglo se očekivati da se u kampanju pritisaka uključi i Duma.
Lukovac je ocijenio da su poruke Dume upućene vlastima, ali i političkim sredinama u Crnoj Gori koje se suprotstavljaju članstvu u NATO.
“Podsjećajuci na nevine žrtve NATO bombardovanje Jugoslavije 1999 godine, 25 godina upravljanja zemljom Mila Đukanovića i tvrdnje da je pridruživanje Alijansi protivno volji većine građana Crne Gore, u fokusu imaju širi krug javnosti od one anti-natovske”, smatra Lukovac, bivši crnogorski šef diplomatije.
On je podsjetio da se šalju poruke parlamentima država članica NATO i OEBSa i na njih vrši pritisak uz upozorenja da se pozivom Crnoj Gori dovodi u pitanje rad na formiranju opste-evropske arhitekture bezbjednosti.
“Pokušava im se, u zamjenu za odustajanje od tog poziva i širenja NATO, ponuditi saradnja Rusije u koaliciji vodećih zemalja protiv međunarodnog terorizma i drugih izazova kao i u gradnji globalne i regionalne bezbjednosti, namjesto obnavljanja hladno-ratovskih odnosa”, rekao je Lukovac.
On je ocijenio i da Rusija kreće u širu međunarodnu političku kampanju protiv članstva Crne Gore u NATO.
Lukovac je kazao da je Crna Gora onaj dio regiona Balkana kojeg Rusija od davnina smatra svojom sferom interesa i uticaja, gdje je još carska Rusija vjekovima gradila svoja uporišta u suprotstavljanju interesima i uticaju drugih sila.
“Rusija sa Putinom na čelu osjeca se oporavljenom, ojačanom da traži raniju ulogu super-sile i uticaj u međunarodnoj bezbjednosnoj arhitekturi, a to podrazumijeva da drugi respektuju njena područja interesa”, ocijenio je Lukovac.
On smatra da bi, ako nastavi da takvu orijentaciju i odluku Crne Gore tretira kao naprijateljske prema Rusiji, prve sankcije mogle biti u mjerama ograničenja u oblasti ekonomske saradnje dvije države, u prvom redu u turizmu, investicijama, trgovini.
“To se moglo očekivati već nakon odista upitnog pridruživanja Crne Gore sankcijama EU protiv Rusije, zbog akcija u Ukrajini”, kazao je Lukovac.
On je rekao da Rusija uz to može nastaviti da podstiče pojedine političke sredine i dio javnosti da se snažnije suprotstavi sadašnjoj vlasti i njenoj politici.
“To bi moglo imati veći domet od ekonomskih sankcija, iako ne treba zanemariti da u inostranom turizmu, udio Rusije dostiže čitavu trećinu inostranih turista i prometa u Crnoj Gori, što takođe može biti snažan udar na ovu važnu privrednu granu”, ocijenio je Lukovac.
On je kazao da se nada da izjava i poruka Dume neće uticati na očekivano dobijanje poziva za članstvo, navodeći da stav Rusije prema NATO-u i njegovom širenju nije nov i da je dobro poznat svim članicama Alijanse.
Lukovac je rekao da je ipak, prisutan kod pojedinih članica interes za stvaranje široke koalicije snaga protiv terorizma koji prijetnjama i akcijama teško pogađa zapadne zemlje i međunarodne odnose.
“U tom kontekstu sada je naglašeniji interes za saradnju sa Rusijom, uključujući i u udarima na ISIL i u naporima za okončanje rata u Siriji. Sa tog stanovišta, ne bi se moglo potpuno isključiti da taj novi odnos i interes prema Rusiji ne navede neke da predlože da se ovo pitanje dodatno sagleda u tom širem kontekstu”, ocijenio je Lukovac.
Na pitanje postoji li bojazan od zaoštravanja odnosa u Crnoj Gori nakon miješanja Rusije i kako bi se to moglo reflektovati na političku scenu.
Lukovac je odgovorio da je anti-natovska dimenzija protesta vec viđena, iskazana i u najvećem dijelu potrošena u nedavnim protestima.
“Nije realno da to pitanje generiše novu energiju koja bi ozbiljno dovela u pitanje političko opredeljenje za članstvo Crne Gore u NATO”, ocijenio je Lukovac.
On je naveo da najnovija istraživanja pokazuju da je sve više građana svjesno neminovnosti članstva Crne Gore u NATO-u, kao njene pripadnosti društvu demokratskih država i da ga podržava.
“Ako je to tako, onda bi opredjeljenje da se o članstvu u NATO odluka donese na referendumu, mogao biti izuzetno važan ulog u premošćavanje podjela u Crnoj Gori, koje jesu jedan od najvećih problema društva”, zaključio je Lukovac.
Bonus video:
