Medijacija Evropske unije, koju zagovara opozicija, predstavlja zamku namijenjenu državi jer bi eventualno evropsko posredovanje u rješavanju unutrašnjih političkih pitanja za zemlju u pregovaračkom procesu bilo jednako primjeni klauzule balansa, rekao je premijer Milo Đukanović.
Poslanik Demokratske partije socijalista, Milutin Simović pitao je premijera kako ocjenjuje ovogodišnji Izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore.
Simović je, na premijerksom satu, kazao da Izvještaj nikad nije bio pozitivniji, da je objektivno ocijenjen nesporni napredak Crne Gore, a da su ga opozicija i njoj bliski mediji tradicionalno tumačili drugačije.
Đukanović je kazao da je ovogodišnji Izvještaj najpozitivniji od svih dosadašnjih, kao i da će uticati na odluku NATO partnera o pozivu Crnoj Gori.
“Dobre ocjene koje se odnose na vladavinu prava kao i cjelovita slika o Crnoj Gori svakako će biti uzete u obzir pri donošenju odluke o pozivu Crnoj Gori za članstvo NATO”, rekao je on.
Đukanović je kazao da ohrabruje da su evropski partneri prepoznati stalan napredak i vodeću ulogu Crne Gore u regionu, kao i demokratski kapacitet da sve političke sporove rješava u institucijama sistema.
On smatra da je za sve nacionalne i politički odgovorne ljude i partije u Crnoj Gori bio očekivan izostanak podrške Brisela bojkotu Skupštine, takođe i medijacija EU “koju opozicija zagovara, vođena uskostranačkim interesima”.
“Zamka namijenjena državi krije se upravo u tome što bi eventualno evropsko posredovanje u rješavanju unutrašnjih političkih pitanja za zemlju u pregovaračkom procesu bilo jednako primjeni klauzule balansa. Ne vjerujem da to previđaju inicijatori ove ideje”, naveo je on.
Premijer je kazao da umjesto prizivanja međunarodne medijacije treba zrelo sagledati uzroke problema, evidentnog međusobnog političkog nepovjerenja i sjesti u poslaničke klupe kako bi se poveo dijalog o svim izazovima u okviru institucija sistema.
Đukanović je ukazao da je logično da će najbolje ocjene u Izvještaju država imati pri kraju pregovora.
“Izvještaj je veoma objektivno pokazao da je Crna Gora ostvarila napredak u ključnim reformama, da bilježi stalan napredak u svim poglavljima, i nastavlja da bude lider u integracijama na zapadnom Balkanu”, dodao je on.
Đukanović je podsjetio da se često sugeriše da se očekuje puna implementacija izbornog zakonodavstva, i ukazao na kako je rekao, besmislenost takvog podsjećanja.
“Nema novog i starog, već samo aktuelno izborno zakonodavstvo. Nema menija sa kog bi birali šta ćemo iz novog, a šta iz staorog zakonodavstva. Imamo novo, usvojeno u parlamentu, kog smo dužni svi da se pridržavamo”, pojasnio je on.
Đukanović je poručio da je Vlada učinila sve da obezbijedi pretpostavke za punu implementaciju izbornog sistema.
“Uvjeren sam da u izbornom sistemu, njegovim rešenjima i implementaciji nećemo moći pronaći bilo kakav razlog za sumnjičenje onog što će biti ishod provjere demokratske volje građana”, kazao je on.
Đukanović je ponovio da je nikad veći optimista i da je ubijeđen da će Crna Gora 1. decembra dobiti poziv za NATO.
“Želim da ponovim - 2. decembra smo spremni za izbore. Svjestan sam da to ne zavisi smao od nas i da datum izbora treba da konsesualno utvrdimo u parlamentu, kao i da utvrdimo da su spremne ostale materijalne i druge pretpostavke”, naveo je on.
Đukanović je poručio da je politička volja DPS-a tu.
“Da idemo na izbore u skladu sa izbornim sistemom koji smo ovdje utvrdili, datuma oko kog postignemo najširi konsezus, zato što mislimo da nakon članstva u NATO nema prečeg interesa za Crnu Goru nego da izborima dođemo do neupitno legitimne, autoritativne, kompetentne i efikasne vlasti koja će nastaviti da se bavi pitanjima daljeg demokratskog i ekonomskog razvoja” , zaključio je on.
Poslanik Velizar Kaluđerović pitao je premijera šta je preduzeo da se rasvijetli afera Listing, da li se uključio u problematiku kašnjenja implementacije Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu, kao i da li će podnieti ostavku.
Đukanović je poručio da je Crna Gora institucionalno izgrađena država, navodeći da bi bilo logično da odgovor na to pitanje traži od institucija u čijoj je to nadležnosti, a to svakako nijesu institucije izvršne vlasti.
Kako je rekao, predmet poznat kao afera Listing ušao je u nadležnost Tužilaštva znatno prije nego se on krajem 2012. godine, nakon parlamentarnih izbora, vratio u Vladu.
„Odgovorom nadležnih institucija ta neistina podmednuta tadašnjem premijeru i ministru inostranih poslova, kao i sve prethodne, u samom startu jasno je prepoznata kao takva, prije svega djelovanjem Uprave policije i adekvatnim procesuiranjem“, rekao je Đukanović.
On je kazao da se ovakve i slične afere lansiraju uvijek kad se Crna Gora nalazi pred realizacijom nekog od svojih strateških ciljeva, a tako je bilo i u ovom slučaju.
„Potpuno i efektno demontiranje ovakvih konstrukcija traži vrijeme i punu profesionalnu posvećenost. Bili smo akteri nekih, ja obavezno kao meta, a vi kao dio političih struktura kojima ste tada pripadali, a koje su u političkoj eksploataciji tih neistina vidjeli šansu za ostvarenje svojih poliitičkih ciljeva“, dodao je Đukanović.
Đukanović je naveo da je decenija bila neophodna za dobijanje sudskih epiloga u stranim državama koje su raskrinkale notorne neistine o Crnoj Gori, njenim institucijama i njemu lično.
„Danas su u zasluženoj penziji kreatori, podržavaoci i nerealno ambicionzni karijeristi, neuspješni promoteri većine takvih obavještajno-političkih konstrukcija“, poručio je on.
Kako je rekao, argumentovan odgovor institucija jedina je djelotvorna poruka svima koji bi mogli pomisliti da ponove takav gnusan naum, „da se sličnim podmetanjima obračunavaju sa pojedincima koji im nijesu po volji i stiču nezaslužen politički profit“.
On je pozvao sve koji imaju saznanja o „pljačkaškim proivatizacijama“ i sličnim nezakonitim aktivnostima, da se obrate institucijama sistema i ponude dokaze za te optužbe.
Đukanović je saopštio i da je Zakonom o specijalnom državnom tužilaštvu precizno utvrđena procedura postavljanja rukovodioca specijalnog policijskog odjeljenja. „Njega ne postavljam ja, kao premijer, već direktor Uprave policije, uz saglasnost glavnog specijalnog tužioca“.
On je rekao da je direktor Uprave policije inicirao i uputio više preldoga za postavljanje rukovodioca specijalnog policijskog odjeljenja i da je ta procedura u toku.
Đukanović je poručio da je Vlada učinila sve da se odluke donijete u parlamentu nesmetano realizuju.
„Iz ugla nadležnosti Vlade, nema smetnji za impelmentaciju obaveza MUP-a iz Zakona o izboru odbornika i poslanika i Zakona o biračkom spisku“, kazao je on.
Premijer je dodao da je MUP-u dodijeljeno 1,495 miliona eura, a da je predlogom budžeta za 2016. za potrebe Državne izborne komisije planiran iznos od 1,4 miliona eura uz mogućnost da se eventualni vanredni troškovi finansiraju iz budžetske rezerve.
Kako je kazao, isporuka opreme i softversko rješenje za elektronsku identifikaciju birača biće realizovani do kraja godine.
„Ne po prvi put, odgovornost za rješenje u kompleksnom izborniom zakonodavstvu, pa i greške prilikom njegovog donošenja, žele se adresirati Vladi, iako je dobro poznato da se Vlada odavno odrekla normativne inicijative u ovom dijelu pravnog sistema i da izborno zakonodavstvo pripremate i donosite u ovom domu“, rekao je Đukanović.
On, kako je kazao, vjeruje da je krajnje vrijeme da „za svoje političke neuspjehe i neostvarena izborna očekivanja prestanemo kriviti izborni sistem“.
Bonus video:
