"VLADA JE BAŠ U TOM TRENUTKU PREUZELA MANDAT"

Marković: 2016. se željela zaustaviti evropska i evroatlantska perspektiva, krajnji cilj je bio nestanak Crne Gore

"Ove dvije godine su bile zahtjevne, složene, rizične, ali zaista ne želim da budem subjektivan, želim da kažem da su Vlada i njen tim, tim kojim sam ja rukovodio, dali na ove izazove održiv odgovor. Danas možemo govoriti o Crnoj Gori koja je politički stabilna i koja je bezbjednosno stabilna, koja danas ima takvu međunarodnu reputaciju koju nikada nije imala i, naravno, izvrsne ekonomske performanse za budućnost", rekao je Marković
178 pregleda 19 komentar(a)
Duško Marković, Foto: Vlada Crne Gore
Duško Marković, Foto: Vlada Crne Gore
Ažurirano: 12.01.2019. 16:52h

Premijer Duško Marković ocijenio je povodom druge godišnjice rada 41. Vlade Crne Gore da je Vlada započela mandat u izuzetno izazovnom ambijentu, i to u 2016. – najizazovnijoj godini za Crnu Goru u njenoj novijoj istoriji, ali da je zahvaljujući predanom radu cijele Vlade ostvaren odličan rezultat, da su preduzete mjere dale rezultate, da je danas Crna Gora veliko gradilište, da je stabilnija nego ikada i da je krenula ubrzanim ekonomskim razvojem i unapređenjem standarda građana i njhegovom približavanjju standarda standardu građana Evrope.

"Cijela 2016. godina je bila najizazovnija godina za Crnu Goru, prije svega u političkom i bezbjednosnom smislu. Imali smo mi u prethodnim decenijama takođe izazovnih godina, ali u toj godini smo imali najkrupniji, najdirektniji atak na državu, njene institucije, njen politički sistem. To je bila godina u kojoj se željela promijeniti politička volja građana Crne Gore nedemokratskim putem kako bi se zaustavila njena evropska i evroatlantska perspektiva. Ja bih rekao da je i krajnji cilj bio u nastavku i gubitak odnosno nestanak Crne Gore kao države i vraćanje u njenu daleku, a nama tešku prošlost. Vlada je baš u tom trenutku preuzela mandat. Sjećate se da je nezadovoljna opozicija koja je organizovala bojkot bila na ulicama, podsticala je socijalna i druga nezadovoljstva. Puno je ljudi nezadovoljnih ili podstaknutih bilo na ulicima Podgorice odnosno glavnog grada i Vlada je bila suočena sa ozbiljnim izazovom da obezbijedi, ne samo političku nego i bezbjednosnu stabilnost zemlje, a da omogući njen rad i njeno funkcionisanje. To je bio taj politički ambijent u kojem smo počeli mandat", rekao je Marković u intervjuu Televiziji Crne Gore.

Rekavši da je Crna Gora 2016. bila na polovini procesa ratifikacije članstva u NATO, sa 24 otvorena poglavlja u proceru evropske integracije i na skepsu međunarodnih finansijskih krugova, premijer je rekao da je Vlada uspjela da stabilizuje javne finansije, da popravi našu ekonomsku poziciju i, što je najvažnije, da obezbijedi ekonomski rast koji je među najvećima u Evropi i koji je doveo do značajnijeg broja novih radnih mjesta.

"Ove dvije godine su bile zahtjevne, složene, rizične, ali zaista ne želim da budem subjektivan, želim da kažem da su Vlada i njen tim, tim kojim sam ja rukovodio, dali na ove izazove održiv odgovor. Danas možemo govoriti o Crnoj Gori koja je politički stabilna i koja je bezbjednosno stabilna, koja danas ima takvu međunarodnu reputaciju koju nikada nije imala i, naravno, izvrsne ekonomske performanse za budućnost",  rekao je Marković.

Članstvo u NATO najveći uspjeh od referenduma

Marković je najvećim uspjehom svoje Vlade ocijenio prošlogodišnji ulazak Crne Gore u NATO rekavši da to smatra najvećim dostignućem od referenduma kojim je obnovljena nezavisnost Crne Gore.

"Nema većeg uspjeha za Crnu Goru u posljednjoj deceniji ili u posljednjih 12 godina – od nezavisnosti, od učlanjenja u NATO. Rekao bih da imamo dva ključna benefita iz tog procesa. Crna Gora je danas članstvom u NATO-u stabilnija nego što je ikada bila, iako je naša stabilnost karakteristika zemlje u veoma turbulentnom regionalnom balkanskom okruženju. Crna Gore je uvijek imala sposobnosti da očuva tu internu stabilnost. Međutim, danas je naša stabilnost mnogo većeg i kvalitetnijeg sadržaja i ona nije samo interna, nego regionalna, evropska rekao bih i transatlantska. Istovremeno zahvaljujući toj stabilnosti Crna Gora je dobila neviđenu poziciju na međunarodnoj – globalnoj sceni. Crna Gora je danas iako mala, i može to iz mojih usta djelovati pretenciozno, globalni igrač. Ona je za stolom sa najmoćnijim državama svijeta, ne samo u ekonomskom, vojnom, već i u političkom smislu. Kao rezultat toga mi smo postali planetarno poznati i veliko interesovanje za Crnu Goru, za ulaganja u potencijal koji imamo, u turizam, energetiku i poljoprivredu. I zbog toga smo zabilježili ovakav ekonomski rast. Ključni benefiti NATO-a su stabilnost, naša međunarodna pozicija i pokretanje našeg potencijala za ubrzani ekonomski rast i veći standard građana Crne Gore", rekao je premijer.

Predsjednik Vlade je naglasio da je članstvo Crne Gore u NATO podstaklo investicije iz svih krajeva svijeta.

Na temu evropske integracije Crne Gore, Marković je ocijenio da napredak na putu članstva Crne Gore u Evropskoj uniji ide onom dinamikom koja je realna.

"Mi bismo voljeli da smo već sjutra u Evropskoj uniji. Afstabilnili to nije realno. Mi to članstvo moramo zaslužiti reformama koje moramo sprovesti u zemlji i koje moraju biti održive, čiji tempo neće zavisiti od izbora do izbora i od političke partije do političke partije. Tako da je naš napredak u ovih šest godina, impresivan. Mi smo danas na 31 otvorenom poglavlju, sasvim sigurno da ćemo u decembru otvoriti i jedno od najtežih poglavlja u pregovaračkom procesu, Poglavlje 27 – Životna sredina, za koje treba da odvojimo do 2035. godine blizu milijardu i po eura da bismo naš životni prostor obezbijedili da bude održiv i da bude u korist i razvoja, ali i kvaliteta života svakog pojedinca. Zatvorili smo privremeno tri poglavlja. Mi smo u ovom trenutku već obezbijedili internu spremnost za zatvaranje šest poglavlja. Mi smo čak zatražili ovih dana od Evropske komisije da počne izrada izvještaja o ispunjenosti privremenih regula u poglavlju 23 i 24, jer mislimo da smo ispunili te kriterijume i da treba da dobijemo završna mjerila za ova poglavlja kako bismo u idućoj godini i narednih godina počeli brže zatvarati poglavlja" rekao je Marković.

Kada je riječ o stanju u regionu, premijer je ponovio ocjenu da nema ujedinjene i stabilne Evrope bez Zapadnog Balkana.

"Ali Zapadni Balkan mora da uradi mnogo više nego što je to uradio do danas", rekao je Marković.

U 2019. nastavljamo razvoj i otvaramo još radnih mjesta

Odgovarajući na pitanja iz ekonomske sfere premijer je rekao da je Vlada uspjela da stabilizuje javne finansije, da popravi ekonomsku poziciju države i što je najvažnije, da obezbijedi izuzetno visok ekonomski rast.

"Ove dvije godine su bile zahtjevne, složene, rizične, ali zaista ne želim da budem subjektivan, želim da kažem da su Vlada i njen tim, tim kojim sam ja rukovodio, dali na ove izazove održiv odgovor. Danas možemo govoriti o Crnoj Gori koja je politički stabilna i koja je bezbjednosno stabilna, koja danas ima takvu međunarodnu reputaciju koju nikada nije imala i, naravno, izvrsne ekonomske performanse za budućnost. Danas mislim da je Crna Gora stabilnija nego ikada i mislim da je Crna Gora krenula ubrzanim ekonomskim razvojem i unapređenjem standarda njenih građana i približavanjem toga standarda standardu građanina Evrope", rekao je Marković u intervjuu Televiziji Crne Gore.

Upitan o ekonomskim projekcijama, pogotovo o izgledu budžeta za narednu godinu predsjednik Vlade Duško Marković je rekao da i on lično i njegova Vlada garantuju sigurnost, redovnost plata i penzija, više novca za obrazovanje, zdravstvo, prosvjetu, i, naravno, razvoj naše zemlje.

"U 2019. godini sasvim sigurno mogu garantovati da će biti obezbijeđena, kao i u 2018. i 2017. godini, redovnost penzija, redovnost plata, redovnost socijalnih davanja. Da neće biiti kašnjenja. Da zbog nelikvidnosti budžeta nećemo ugrožavati unutrašnju likvidnost svih onih sa kojima budžet radi. Dakle, vjerujem da ćemo ne samo kroz stabilizaciju i sigurnost budžetskih davanja, stvoriti pretpostavke i za iskorake koji se tiču unapređenja položaja zaposlenih, prije svega u obrazovanju i zdravstvu, i naravno penzionera. Vjerujem da ćemo u 2019. godini dodatno stabilizovati naše javne finansije, stvoriti višak prihoda kako bismo krajem 2019. godine uložili više novca za zaposlene u obrazovanju, zdravstvu, a posebno za penzionere. Oni su mi u fokusu, jer čini mi se da je ovakva finansijska situacija najviše pogodila naše najstarije građane, one koji su dali najviše ovoj državi, koji bi trebalo u ovim godinama da imaju više komfora, pa i kroz nivo nijihovih penzija, a redovnost je već obezbijeđena, iako su te penzije najveće u regionu. Ono što je drugi element budžeta je razvojna komponenta. Želim da Vam kažem da će naš Kapitalni budžet iznositi 300 miliona. On je u 2017. iznosio 280 miliona, a u 2018. će on, mislim, biti na nivou od 290 miliona. I sa onim što već radimo preko Investiciono razvojnog fonda – za dvije godine smo uložili 377 miliona, a trebalo bismo 450 za četiri godine – govori o tome da će Crna Gora u 2019. godini biti još veće gradilište nego što je u 2018. godini. Dakle, gradiće se putna infrastruktura, gradiće se društvena infrastruktura – kada kažem društvena mislim na objekte u zdravstvu, na vrtiće, na škole – zdravstvena infastruktura, unapređivaćemo zdravstvene objekte, ali i nabavljati zdravstvenu kvalitetniju opremu. Istovremeno ćemo raditi na unapređenju energetske infrastrukture, digitalne infrastrukture. Ja vjerujem da će Crna Gora 2019. godine biti pravo gradilište koje će omogućiti njen dalji ubrzani razvoj i značajno više novih radnih mjesta od onog broja kojeg smo otvorili ove dvije godine", kazao je Marković.