Nasilni završetak protesta Demokratskog fronta (DF) mogao bi izazvati dodatnu polarizaciju na političkoj sceni od koje bi, kroz rast rejtinga, najviše mogli profitirati Front i DPS koji se tradicionalne biračima prodaje kao čuvar stabilnosti u Crnoj Gori.
Na drugoj strani, građanski dio opozicije, već unutar sebe uzdrman zbog različitog odnosa prema protestima DF-a, te SDP mogli bi biti gurnuti na političku marginu.
Ono što vladajućoj partije u cijeloj situaciji ne ide u prilog je činjenica da je većina uticajnih zapadnih medija podsjećala da Đukanovićev režim, sa svim hipotekama, ima najduži staž na vlasti u Evropi.
Zapadni mediji su, takođe, potencirali prekomjernu upotrebu sile od strane policije prlikom gašenje bunta.
Član Predsjedništva Fronta Nebojša Medojević tvrdi da su protesti izazvali polarizaciju, ali da su podjele prvi put demokratske, a ne identitetske prirode: "Ta polarizacija nije opasna niti istorijski negativna.
Sada radimo ono što smo propustili 1989. godine, jer imamo podjelu na građane koji hoće demokratiju i one koji stoje uz diktatora".
Da će produbljivanje rovova biti prvi rezultat protesta, pokazalo se nakon odbijanja većine opozicionih partija da izađu na ulice, iako istovremeno nijesu ponudili alternativu za izlazak iz krize.
Dok su na njihovo ćutanje čelnici Fronta odgovarali naizmijeničnim pozivima i zvižducima, u DPS-u je temperatura podizana navodima da Front pokušava da mijenja vlast sa ulice. Dok su DPS-u na ruku išli ultimatumi koje je Andrija Mandić davao premijeru, lideri DF-a su, pozivanjem na ulazak u zgradu parlamenta, propustili šansu da materijalizuju građanski revolt zbog policijske intervencije tokom uklanjanja šatora i primjenom sile na večernjoj šetnji tog dana.
Dok lider Demokrata Aleksa Bečić navodi da je oštra polarizacija u Đukanovićevom interesu i da žei svu opoziciju da svrsta u isti koš , Medojević tvrdi da protesti nisu organizovani radi podizanje rejtinga DF-a, već zbog formiranja prelazne vlade koja bi raspisala fer izbore.
"Mi smo sve ovo iznijeli, jer nije bilo lako ni organizovati niti pokrenuti proteste, ali smo istovremeno zvali sve ostale da nam se pridruže. Ne krade DPS glasove samo nama, već svima u opoziciji”.
Podsjećajući na izvještaje stranih medija, Medojević smatra da su protesti “ogolili diktatorsku prirodu crnogorsko premijera”.
"To je čovjek koji je bio lider u regionu i garant stabilnosti, a sada je posljednji balkanski diktator koji sprovodi teror nad građanima koji mirno protestuju protiv njegove politike", istakao je on.
Radikalizacija političkih prilika mogla bi povećati podršku javnosti za ulazak u NATO
Radikalizacija unutrašnjih političkih prilika ili regionalana nestabilnost, kako je ranije u neformalnom razgovoru sa novinarom "Viejsti" kazao analitičar iz jedne od agencija za istraživanje javnog mnjenja, mogle bi značajno povećati podršku članstvu Crne Gore u NATO.
To najbolje potkrepljuje primjer Slovenije u kojoj je NATO imao malu podršku, sve do ubistva srpskog premijera Zorana Đinđića. To je u tamošnjoj javnosti shvaćeno kao bezbjednosni izazov i potencijalna opasnost od nove destabilizacije koja se mogla proširiti sa Balkana.
DPS stalno navodi da su demonstracije organizovane kako bi se spriječio ulazak u alijansu i kako bi se destabilizovala Crna Gora.
Podršci članstvu u NATO neće škoditi ni saopštenje ruskog ministarstva inostranih poslova, koje je osudilo razbijanje demonstracija,
Bonus video:
