Izbor bivše pomoćnice ministra pravde Branke Lakočević za predsjednika Upravnog suda predmet je interesovanja Evropske komisije, saznaju “Vijesti”.
Iako više sagovornika očekuju da bi to pitanje moglo biti potencirano u Izvještaju EK o napretku Crne Gore koji se očekuje do kraja mjeseca, izvor blizak Sudskom savjetu tvrdi da se to neće desiti.
Informacije o tome zašto EK pita za izbor Lakočevićeve su oprečne. Prema jednim izvorima, sporno je što je u sudstvo otišla kao kadar DPS-a. Nju je 2014. za člana Državne izborne komisije (DIK) predložio DPS. Lakočevićeva je bila i članice Savjeta za praćenje realizacije izbornog programa DPS-a. Drugi izvori tvrde da je za Brisel sporno što je u sudsku vlast otišla iz izvršne vlasti gdje je kao pomoćnica ministra pravde bila član vladinih radnih grupa za kreiranje akata o pravosuđu.
Lakočevićeva je za predsjednicu Upravnog suda izabrana u martu. Pitanje njenog izbora pokrenuli su NVO Akcija za ljudska prava i “Centar za monitoring i istraživanje” koji su Sudskom savjetu nedugo zatim dostavili pismo kojim se dovodi u pitanje zakonitost izbora. Predsjednica Upravnog suda međutim tvrdi da to nije tačno, dok je “Vijestima” u Sudskom savjetu rečeno da će se o inicijativi NVO izjasniti na nekoj od narednih sjednica.
“Izbor Lakočevićeve nije bio dovoljno transparentan i HRA smatra da nije bio zakonit. Na funkciju predsjednika suda izabrana je osoba koja prethodno nije bila sudija, već dugogodišnja pomoćnica ministra pravde, dok su druga dva kandidata bili sudije tog suda”, kazala je za “Vijesti” direktorica HRATea Gorjanc Prelević.
Ona je navela da Savjet nije obrazložio na koji način je Lakočevićevoj utvrđen veći broj bodova u odnosu na druga dva kandidata. Po Zakonu o sudovima kandidat je morao da zadovolji kriterijume za izbor sudije koji napreduje, što znači da ima dobre rezultate rada i ugled u sudu gdje vrši funkciju.
“Nije jasno kako je vrednovana gospođa Lakočević koja nije bila sudija, i kako je ocijenjena čak i bolje nego sudije, njeni protivkandidati”, navodi direktorica HRA. Ona od Sudskog savjeta očekuje da dodatno objasni svoje postupanje koje, tvrdi, ne izgleda zakonito.
“I novi zakon koji se primjenjuje od januara 2016, takođe, predviđa da samo osobe sa prethodnim sudijskim iskustvom mogu da budu izabrane za predsjednika suda”, navodi Tea Gorjanc Prelević.
Tretirana sam kao kandidat koji se prvi put bira za sudiju
“Prijavila sam se na javni konkurs koji je raspisao Sudski savjet. Kako ranije nisam obavljala funkciju sudije tretirana sam kao kandidat koji se prvi put bira za sudiju, jer i sam zakon kaže da je predsjednik suda sudija i da se istovremeno bira za sudiju i predsjednika suda, pa su moji rezultati rada cijenjeni na osnovu pisanog testa koji sprovodi Sudski savjet. Ostali kriterijumi su cijenjeni u skladu sa Zakonom”, izjavila je Branka Lakočević “Vijestima”.
Ona je podsjetila da Zakon o sudovima, kojim su propisani uslovi za izbor sudija i predsjednika sudova, ne predviđa kao poseban uslov prethodno iskustvo sudije za predsjednika suda. “Za razliku od novog zakona koji će se primjenjivati od 2016. Ono što posebno treba napomenuti jeste da treba razlikovati kriterijume od uslova. Uslovi su propisani Zakonom o sudovima a kriterijumi Zakonom o sudskom savjetu”, rekla je Branka Lakočević.
Bonus video:
