"CG ZASLUŽILA POZIV U NATO"

Lukšić: Izjava Amfilohija neprikladna

"Takvom izjavom, nažalost, mitropolit manipuliše i pokušava iskoristiti autoritet crkve da kompromituje ono što je crnogorska državna politika. Svako ima pravo na intimni stav, ali, državna politika se mora poštovati, a ova politika od 2006. kad smo nakon obnove nezavisnosti kao dva glavna cilja postavili ulazak u EU i u NATO uvijek dobija podršku građana"
0 komentar(a)
Igor Lukšić, Bogdan Auresk, Vesna Pusić, Peter Sijart, Gžegož Shetina, Foto: Vlada Crne Gore
Igor Lukšić, Bogdan Auresk, Vesna Pusić, Peter Sijart, Gžegož Shetina, Foto: Vlada Crne Gore
Ažurirano: 14.02.2019. 09:26h

Ministri spoljnih poslova Rumunije, Poljske, Hrvatske i Mađarske snažno su podržali Crnu Goru u njenom stremljenju da postane nova članica NATO saveza, u isčekivanju pozivnice u decembru ove godine.

Oni su na skupu u hotelu “Prinses” istakli da na tom putu od podrške javnosti iskazane u procentima veći značaj ima javni dijalog i razumijevanje prednosti ulaska u Sjevernoatlantsku alijansu.

Ministar spoljnih poslova Poljske Gžegoš Setina je govorio o putu svoje zemlje u NATO, napominjući da se u dijalogu građani trebaju upoznavati koliko je za bezbjednost države bitno članstvo u Alijansi. Ministarka vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić kazala je da je Crna Gora ostvarila veliki progres u sva četiri ključna polja.

"Sa prvog mjesta ciljeva koje trebate ispuniti sišla je reforma bezbjedonosnih službi i to je jako dobro. Do kraja godine morate uložiti još više energije. Vi ste primjer disproporcije u veličini zemlje i njenom doprinosu tegionalnoj bezbjednosti", rekla je Pusić.

Ministar spoljnih poslova Mađarske Petar Siert rekao je da ova zemlja kao kontakt partner Crne Gore za NATO smatra da je Crna Gora več odavno spremna, “jer su naši vojnici zajedno u Avganistanu, gdje uspješno zajendo rade”.

"U ovom procesu stalno napredujete, vidjeli smo koliko je tu vaša Vlada uložila rada i napora. Mi smo u susjedstvu imali rat i ne želimo da se to više ikad ponovi", rekao je Siert.

Bogdan Auresku, ministar spoljnih posova Rumunije, u četiri najbitnije stvari koje Crna Gora postiže ulaskom u NATO ubrojao je bolju organizaciju funkcionalnosti institucija, bezbjednost, mnogo sigurnije biznis okruženje i rast međunarodnog značaja jer Crna Gora postaje ravnopravni član u donošenju odluka u NATO.

"Podrška crnogorske javnosti za NATO raste iz dana u dan, da u nedjelju organizujemo ovakav referendum, imali bismo preko 50 posto glasova za. Ovdje smo da pričamo o budućnosti, jako smo posvećeni ispunjenju tog cilja kojim će se pozitivno uticati na jačanje stabilnosti cijelog regiona. Građani Crne Gore nemaju bolju opciju za bezbjednu budućnost od ove", rekao je domaćin skupa ministar vanjskih poslova i evropskih integracija u Vladi Crne Gore dr Igor Lukšić.

Odgovarajući na novinarska pitanja, Lukšić je naglasio da baza NATO u Crnoj Gori ne može biti bez saglasnosti Crne Gore, a za stalno medijsko podgrijavanje ove priče ocijenio da “treba demistifikovati te poluafere kojima se želi zbuniti crnogorska javnost”.

Komentarišući izjava mitropolita Amfilohija da je NATO nasljednik nacifašista, Lukšić je rekao da je to izjava bez presedana.

"Takvom izjavom, nažalost, mitropolit manipuliše i pokušava iskoristiti autoritet crkve da kompromituje ono što je crnogorska državna politika. Svako ima pravo na intimni stav, ali, državna politika se mora poštovati, a ova politika od 2006, kad smo nakon obnove nezavisnosti kao dva glavna cilja postavili ulazak u EU i u NATO uvijek dobija podršku građana. Ovakvim izjavama se ne doprinosi dijalogu", rekao je Lukšić.

Pusić je rekla da je NATO u poptunosti suprotan onome što je tom izjavom imputirano, jer je u bezbjedonosnom savezu okupio zemlje koje su bile na suprotnim stranama, da se više nikad ne ponovi ono što se dešavalo četrdesetih godina XX I da se suzbije pojava ekstremih pojava kao što su nacizam i fašizam,

Medijator panel-diskusije "Politika otvorenih vrata –Crna Gora" bila je Milica Kovačević, a učesnike panela pozdravio je predsjednik opštine Bar dr Zoran Srzentić.