SJEDNICA ODBORA ZA POLITIČKI SISTEM

I stručnjaci najviše o mjerama tajnog nadzora

Ćalović je kazala da je najproblematičniji dio o sporazumu za priznanje krivice, koji se može primijeniti na sva krivična djela, i ukazala da su u pojedinim slučajevima dokazi na kojima su se zasnivale presude prikupljeni isključivo zbog mjera tajnog nadzora
108 pregleda 2 komentar(a)
Odbor za politički sistem, Foto: Savo Prelević
Odbor za politički sistem, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 14.02.2019. 22:14h

Članovi Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu obavili su danas konsultativno saslušanje u vezi sa izmjenama Zakonika o krivičnom postupku, a izvještaj će uputiti poslanicima kako bi se upoznali sa stručnim stavovima prije izjašnjavanja o toj temi na plenumu naredne sedmice.

Izmjene Zakonika predviđaju mogućnost da državni tužilac, po službenoj dužnosti, određuje mjere tajnog nadzora kao specijalne dokazne radnje, a mogućnost njihovog trajanja povećana je na 18 mjeseci.

Na sjednici, koja je trajala više od četiri sata, o predloženim izmjenama govorili su ministar pravde Zoran Pažin, vrhovni državni tužilac Ivica Stanković,specijalna tužiteljka Đurđina Ivanović, članovi Radne grupe i predstavnici nevladinih organizacija.

Najviše se govorilo o mjerama tajnog nadzora, konceptu tužilačke istrage i sporazumu o priznanju krivice.

Pažin je kazao da je intencija predlagača bila da se unaprijedi sistem efikasnog vođenja krivičnog postupka, posebno kada su u pitanju negativni društveni fenomeni, kao što su korupcija i organizovani kriminal, ali i da se se zaštite i unaprijede ljudska prava i slobode.

"Kroz ovaj zakon mijenja se načelo legaliteta krivičnog gonjenja, tako što se precizira da osnov sumnje jeste povod za pokretanje krivičnog postupka od strane tužioca. To je veoma bitno jer praksa Evropskog suda upućuje na potrebu da se napravi jasna razlika između osnova sumnje i osnovane sumnje", naveo je on.

Pažin je kazao da je saglasan sa stavovima da bi trebalo napraviti kvalitetnu analizu o primjeni mjera tajnog nadzora, navodeći da se slaže i sa ocjenama da te mjere nisu transparentne, ne u smislu preduzimanja specijalnih istražnih radnji koje moraju biti tajne, već o statističkim podacima o njihovoj primjeni.

"Mjere tajnog nadzora su izuzetno efikasno oružje u borbi protiv kriminala ali do te mjere je moguće ugroziti ljudska prava da se mora imati potreban senzibilitet u traženju tačke ravnoteže između ta dva jedbnako bitna društevna interesa", rekao je on, podsjećajući da se predlozima Zakona uvode i nove mjere nadzora.

On je kazao da je tužilaštvo dobilo nadležnost da upravlja veoma važnom fazom krivičnog postupka, i da zato mora imati kvalitetne nadležnosti da bi cio koncept tužilačke istrage bio efikasan.

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković kazao je da se koncept tužilačke istrage nije pokazao lošije od one koju je vodio sud.

On je naveo da je velika društvena opasnost od organizovanog kriminala, kao i da su zbog njega ugroženi temelji savremene države, načela demokratskog i pravnog uređenja ali i da su ta djela teško dokaziva.

"Poznato vam je da represija redukuje kriminal, ali potrebno je utvrditi i uslove koji ga stvaraju, i zato je često u toj borbi prihvatljivija bila represija, i možda se pribjegavalo tome da se borba dobijala širenjem policijskih i tužilačkih ovlašćenja, a da se na neki način možda i pristajalo na kršenja ljudskih prava kao na vrstu kolateralne štete u toj borbi", kazao je Stanković.

Član radne grupe, advokat Branislav Lutovac, kazao je da su branioci predloženim rješenjima, umjesto da dobiju jednakost oružja u odnosu na tužioca, izgubili i ono što su imali.

"Kolege iz policije i tužilaštva mogu da budu savršeno zadovoljni a mi kao branioci i naši klijenti savršeno nezadovoljni. Nijedna od smjernica koje sam, u ime Advokatske komore, dostavio Radnoj grupi, nije prihvaćena", rekao je on.

Lutovac je kazao da su tražili da se vrati prigovor na optužnicu, ukidanje optuženičke klupe, da zapisnik o glavnom pretresu odmah može da dobije advokat, da se na glavnom pretresu uvede direktno unakrsno ispitivanje, a posebno je ukazao na ograničenje prava na uvid u spise predmeta o kojima odlučuje tužilac, ali koje ne mora da obrazloži.

Ivanović je rekla da u načelu ne stoje primjedbe o mjerama tajnog nadzora koje su se pominjale u medijima, i dodala da ne postoji država koja ne primjenjuje te mjere, iako se njima ograničavaju ljudska prava.

Ona je navela da su ekspertske misije ukazivale da je potrebno produžiti mogućnost trajanja mjera tajnog nadzora i da smatra da je sada predloženo dobro rješenje, podsjećajući da mogućnost njihovog trajanja od 18 mjeseci ne znači da će zaista i biti potreban taj period. 

Vanja Ćalović iz MANS-a kazala je da je za tu organizaciju najproblematičniji dio o sporazumu za priznanje krivice, koji se može primijeniti na sva krivična djela, i ukazala da su u pojedinim slučajevima dokazi na kojima su se zasnivale presude prikupljeni isključivo zbog mjera tajnog nadzora, što se kasnije pokazalo neosnovano.

Dina Bajramspahić iz Instituta Alternativa apelovala je na poslanike da ne glasaju za zakon dok državni organi ne dostave sve relevantne podatke, posebno statističke, kojima bi ukazali na dosadašnje rezultate u primjeni mjera tajnog nadzora.

Ona je upitala zašto su potpuno zanemareni svi problemi u saradnji policije i tužilaštva, što je, dodala je, ocjena koju ponavljaju i državni organi. Ona je ocijenila da praksa do sada nije pokazala da su tužioci spremni da pdgovore i na postojeće obaveze.

Milan Radović iz Građanske Alijanse rekao je da ima prostora za unaprjeđenje predloga zakona u nekoliko stvari, navodeći da iz sporazuma o priznanju krivice moraju biti izdvojena neka djela, kao što su ratni zločini.

Član Radne grupe i sudija Vrhovnog suda, Radule Kojović kazao je da postoji izvještaj, koji je dostavljen Vladi, u kom su sistematizovano navedeni statistički podaci o mjerama tajnih podataka.

Govoreći o produžavanju mjera tajnog nadzora, on je ukazao da tužilaštvo to mora da obrazloži »a ako takvo obrazloženje ne postoji, nemojte da mislite da će sud biti tako širokogrud i odmah to odobriti«.

Član Rade grupe Dragan Šoć upitao je zašto ne bi Crna Gora, kada može Haški tribunal, zaključivati sporazume o priznanju krivice za ratne zločine.

"Na startu je rečeno da je ovo koncept tužilačke istragem on je to samo u pokušaju jer nije ni normativno ni u praksi doveden do kraja. Meni to liči na nekog ko skače preko provalije, i negdje na sredini stane. Vidjećete koliko normi ima gdje vidite ulogu suda, koja u suštini supstituiše tužioca i pomaže mu, što ne bi trebalo da bude", rekao je on.

Poslanica Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić poručila je da se mora voditi računa ko su tužioci, ocjenjujući da ima onih koji to ne zaslužuju da budu jer su u službi političkih struktra koji im da daju naloge.

"Za mjere tajnog nadzora mora se voditi strogo računa da budu zakonito sprovedene, da je cilj legitiman i da imamo proporcionalnost. O tome, tužioci vodite računa, kako ne bi imali ogroman broj slučajeva pred Evropskim sudoom za ljudska prava", kazala je ona.

 Veljko Vasiljević iz Demokratskog fronta ocijenio je da su zakonima o tužilaštvu veoma labavo tretirane odgovornosti za činjenje, odnosno nečinjenje u ispunjavanju javnih ovlašćenja koja imaju tužioci.

Predsjedavajuća Odboru, Snežana Jonica, pojasnila je da će se rasprava na tom skupštinskom tijelu o istoj temi nastaviti u utorak, kada je predviđeno i izjašnjavanje poslanika o predlogu zakona.

Ona je ukazala da nju, po pitanju mjera tajnog nadzora, mnogo više brinu one koje se sprovode bez ikakve naredbe sudija i tužilaca.

"Što se tiče sporazuma o priznaju krivice, mislim da je očigledna potreba da se sa čanovima Radne grupe definiše da se taj opseg svede na određena krivina djela, i da se neka eliminišu, jer su očigledne sugestije svih nas da ne mislimo da sporazum donosi na ovakav način samo dobre efekte", rekla je Jonica.