GRAĐANSKA ALIJANSA:

Neophodna puna nezavisnost sudstva od izvršne vlasti

“Crna Gora je u prethodnom periodu napravila napredak u sudstvu, posebno u dijelu efikasnosti i transparentnosti rada. Stepen riješenosti predmeta se takođe povećao, a dužina postupaka se smanjuje sa tendencijom daljeg pada”, navodi se u saopštenju GA
89 pregleda 1 komentar(a)
Sudija (Novina), Foto: Shutterstock
Sudija (Novina), Foto: Shutterstock
Ažurirano: 14.05.2015. 10:54h

Efikasnost i transparentnost crnogorskog sudstva su unaprijeđeni, ali je neophodno ostvariti punu nezavisnost od izvršne vlasti i uskladiti njihov rad sa praksom i standardima Evropskog suda za ljudska prava, poručili su iz nevladine organizacije Građanska alijansa (GA).

Iz te organizacije su apelovali na Sudski savjet, skupštinski Odbor za pravosuđe, novog ministra pravde Zorana Pažina i stručnu javnost, da svoje aktivnosti, u saradnji sa civilnim sektorom , usmjere ka finalnom sazrijevanju sudskog sistema u Crnoj Gori.

“Crna Gora je u prethodnom periodu napravila napredak u sudstvu, posebno u dijelu efikasnosti i transparentnosti rada. Stepen riješenosti predmeta se takođe povećao, a dužina postupaka se smanjuje sa tendencijom daljeg pada”, navodi se u saopštenju GA.

Oni su objasnili da su pozitivne promjene konstatovale i dmomaće, ali i inostrane iinstance.

“Pohvale ne smiju da uljuljkaju najodgovrnije u pravosuđu, već da u kontinuitetu rade na reformi svim oblastima rada, jer još uvijek ima puno izazova”, kazali su iz GA.

Brojni problemi, kako su precizirali, postoje kada su u pitanju praksa i standardi Evropskog suda za ljudska prava. “Jedan od ključnih problema u narednom periodu biće ostvarivanje pune nezavisnosti od izvršne vlasti”, poručili su iz GA.

Oni su ukazali na primjere iz prakse da bi, kako su naveli, objasnili ozbiljnost problema.

“Namjera nije da se upuštamo u komentarisanje ili analizu sudskih presuda i procesa, kao ni da spekulišemo da li su one u skladu sa zakonom ili ne, već da na konkretnim primjerima ukažemo na indikativan istovjetan obrazac sudskog odlučivanja, kada je na jedna od strana postupka izvršna vlast, država ili osobe bliske njima”, objasnili su iz GA.

Prema njihovim riječima, neusklađivanje crnogorskih sudova sa praksom i standardima Evropskog suda za ljudska prava, državu može dosta koštati, ali i “baciti mrlju” na njeno pravosuđe.

Ako se nešto brzo ne preduzme, Crna Gora će plaćati nakon odluka suda u Strazburu, što će voditi državu ka bankrotu zbog višestrukog uvećanja usljed obračuna kamata.

“Osim finansijskog efekta, dodatno će se baciti mrlja na naše pravosuđe i državu u cjelini”, kazali su iz GA.

Oni su naveli nekoliko primjera spornih presuda, navodeći da se ti i brojni slični slučajevi već nalaze ili će uskoro biti pred Sudom za ljudska prava u Strazburu, gdje je, kako su podsjetili Crna Gora u samom vrhu broja predmeta po glavi stanovnika.

“Za to direktnu odgovornost nose najviši sudovi u državi”, objasnili su iz GA.

Oni su ukazali na odlučivanje crnogorskih sudva po tužbama zaposlenih u Glavnom gradu, navodeći da sudovi ne primjenjuju predmetni stav onako kako glasi, već ga koriste kao paravan za odbijanje tužbenih zahtjeva.

“Zaposleni u Glavnom gradu (njih preko stotinu) podnijeli su tužbu protiv Glavnog grada kao poslodavca koji je isplaćivao zarade suprotno Zakonu o državnim službenicima i namještenicima, na način da im je umanjio koeficijent kako bi zarade bile manje”, podsjetili su iz GA.

Usvajanjem izmjena Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaradama državnih službenika i namještenika povećan je, kako su objasnili, koeficijent za platne razrede, ali Glavni grad, najvećem broju radnika, nije donio rješenje o visini koeficijenta za isplatu zarada po novom Zakonu, već je nastavio da vrši isplatu zarada po definisanim koeficijentima u starom Zakonu.

“Indikativno u ovom slučaju je to što je nekoliko radnika uspjelo pred sudom da dobije razliku za umanjene plate, onda je Vrhovni sud donio načelni pravni stav kojim zaustavlja dotadašnju praksu”, kazali sui z GA.

“Sudovi ne primjenjuju predmetni stav onako kako glasi, već ga koriste kao paravan za odbijanje tužbenih zahtjeva, odnosno za preinačenje usvojenih tužbenih zahtjeva, nedajući nikakvo pojedinačno obrazloženje u predmetima, već samo inercijom prepisuju navode iz stave”, kazali su iz GA.

Iz GA su ukazali na slučaj bivših radnika Radoja Dakića koji su se obratili Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu "zbog višegodišnjeg neizvršavanja pravosnažne sudske presude", jer godinama ne uspijevaju da naplate zaostale zarade.

Oni su naveli i primjer pripadnika MUP-a koji su tužili državu zbog neisplaćivanja dnevnica za službena putovanja u inostranstvo, kada su crnogorskski sudovi donijeli različite presude.

“Osnovni sud je dosudio, a Viši sud potvrdio, u pojedinačnom predmetu isplatu dnevnice pojedincu da bi nakon toga i više drugih pripadnika MUP-a tužilo državu, međutim sud je takve zahtjeve odbacio kao neosnovane”, naveli sui z GA.

Oni su objasnili da se to dešava jer postaje jasno da će na taj način finansijski efekat po državu biti negativan, bez obzira da li se na taj način krši zakon.

Jedan od najsvježijih primjera je, kako su kazali, kada je Vrhovni sud po reviziji zatražio od žrtava NATO intervencije iz 1999.godine da vrati pravosnažno dodijeljenih 69 hiljada EUR.

Iz GA su podsjetili da je Generalna skupština Ujedinjenih nacija usvojila osnovna načela nezavisnosti sudstva.

“Sud rješava slučajeve nepristrasno, na osnovu činjenica i u skladu sa zakonom, bez ikakvih ograničenja, nedostojnih uticaja, podsticaja, pritisaka, prijetnji ili uplitanja, posrednih ili neposrednih, bilo od koga i iz bilo kojih razloga, upravo zamišljena kao zaštita sudija od uticaja druge dve grane vlasti i kao osnovni postulat vladavine prava, ne smije se pretvoriti u zaštitu od svake vrste odgovornosti”, podsjetili su iz GA.

Oni su podsjetili da se ključna poruka Crnoj Gori u procesu evropskih integracija odnosi na nezavisnost sudstva, kao osnovni postulat vladavine prava,odnosno demokratske zrelosti bilo kojeg društva.

“Narodna poslovica kaže „Ko ne plati na mostu, plati na ćupriji". Slučaj bivših radnika Radoja Dakića u kom će Evropski sud za ljudska prava odlučivati, vjerovatno će biti otvaranje pandorine kutije, ali i plaćanje na ćupriji", poručili su iz GA.

Preporučujemo za Vas