OBEZBJEĐUJE NAPREDAK DRŽAVE

Šurman: Rodna ravnopravnost izazov za sve

Šurman je objasnila da je Rezolucija Savjeta bezbjednosti 1325 za žene, mir i bezbjednost šifra za jednu, kako je navela, možda sporu ali nezaustavljivu rezoluciju
1 komentar(a)
ravnopravnost polova, Foto: Shutterstock
ravnopravnost polova, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 04.05.2015. 12:32h

Postizanje rodne ravnopravnosti u sektoru bezbjednosti je izazov za sve države, poručila je specijalna predstavnica NATO-a za žene, mir i bezbjednost, Marijet Šurman, poručujući da u tome države članice Alijanse nijesu u prednosti u odnosu na partnere.

Ona je to kazala na konferenciji na temu “Žene, mir i bezbjednost” koju su organizovali Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i Komunikacioni tim za NATO.

Šurman je objasnila da je Rezolucija Savjeta bezbjednosti 1325 za žene, mir i bezbjednost šifra za jednu, kako je navela, možda sporu ali nezaustavljivu rezoluciju.

Rezolucija, kako je navela, govori o mobilisanju moći žena za vođenje mira. “Bez žena nema mira, to je suština Rezolucije”.

Šurman je kazala da je agenda za saradnju u oblasti rodne ravnopravnosti žena u sektoru mira i bezbjednosti platforma za saradnju u kojima su svi jednaki.

“Borimo se sa sličnim izazovima, i saveznici i države članice nijesu ispred naših partnerskih država. Ovo je jedna oblast u kojoj učimo jedni od drugih, učimo o najboljim praksima i primjreima pozitivne prakse”, kazala je ona.

Šurman je navela da su žene najviše ugrožene za vrijeme rata, ali, kako je kazala, ranjivnost ne znači da one ne mogu biti i aktivni akteri u osiguravanju mira.

Ona je kazala da žene, uprkos svim naporima, i dalje ostaju neiskorišćen resurs, navodeći da se još mora raditi na izjednačavanju žena u svim segmentima društva.

Prema riječima Šurman, dosta je urađeno, ali posla ima još.

Ona je podsjetila da je NATO usvojio Akcioni plan za sprovođnje Rezolucije koji je, kako je objasnila, prihvatiilo 55 članica i partnera, među kojima je i Crna Gora, ukazujući na značaj usvajanja nacionalnih planova.

“Ohrabrujemo naše saveznike i partnere da usvoje nacionalne planove za implementaciju Rezolucije 1325”, kazala je Šurman.

Šurman je navela da su važna dva aspekta- smanjiti barijere za aktivno učešće žena u oblasti mira i odlučivanja, kao i integracija rodne perspektive u svakodnevne politike.

“Podsticanje rodne ravnopravnosti u pitanjima mira i bezbjednosti dovodi do velikih promjena, promjene organizacione kulture, ali i načina na koji gledamo na bezbjednost”, rekla je Šurman.

Partnersvo je, kako je naglasila, ključno za jačanje Alijanse kako bi obezbijedili slobode i jednaka prava i mogućnosti za sve.

Ona je pohvalila to što je Crna Gora, kao pouzdan partner i opredijeljena za članstvo u NATO-u, aktivna u toj oblasti.

Ministar za ljudska i manjinska prava, Suad Numanović, naveo je da Crna Gora se rodnom ravnopravnošću obezbjeđuje sveukupan napredak države.

“Opredjeljujući se za put evroatlantskih i evropskih integracija, kao ukupni okvir za ukupni demokratski i ekonomski razvoj države, Crna Gora preduzima sve neophodne mjere u cilju postizanja pune ravnopravsnoti žena i muškaraca u društvu i time istovremeno obezbjeđuje politički, ekonomski, socijalni i kulturni razvoj”, naveo je Numanović.

Numanvić je podsjetio da je Crna Gora potpisnica brojnih međunarodnoh dokumenata iz oblasti ljudskih i manjinskih prava, među kojima su i one koje se tiču prava i jednakosti žena.

On je objasnio da Rezolucija Savjeta bezbjednosti 1325 traži od država članica da obrate veću pažnju na participaciju žena u donošenju odluka i mirovnim procesima, da sporvode posebne programe koji se odnose na specifične potrebe i prava žena.

“Crna Gora je uspostavila snažan zakonodavni okvir kada je u pitanju ravnopravnost žena i muškaraca”, kazao je Numanović.

Ipak, kako je naveo, u državi ima još prostora gdje bi trebalo raditi kako bi se obezbijedila ravnopravnost žena sa muškarcima. "Posebno, na mjestima odlučivanja".

Prema njegovim riječima, u posljednje dvije godine učinjen je pomak u toj sferi društvenog života.

“Danas u Vladi imamo četiri ministarke od 16 ministara”, rekao je Numanović, naglašavajući činjenicu da je žena na čelu resora odbrane.

On je podsjetio da 50 odsto žena obavlja funkciju pomoćnice ministra, sekretarke ministra ili direktorice organa državne uprave. “To ukazuje da Vlada Crne Gore prepoznaje u ženskoj populaciji visoko rukovodno- ekspertski kadar”.

“Uključivanje žena u političko odlučivanje i bezbjednost i odbranu doprinosi kvalitetnim promjenama cijelog društva”, poručio je Numanović, dodajuči da unaprjeđenje rodne ravnopravnosi suštinski doprinosi postizanju trjne stabilnosti i bezbjednosti u region.

Prema njegovim riječima, ne smije se zanemariti potencijal koji postoji u populaciji žena, podsjećajući da više od 60 odsto obrazovane populacije čine žene.

On je poručio da je neophodno uložiti napore kako bi se ravnopravnost žena postigla i u praksi.

“Treba još raditi na ovim pitanjima, jačati svijest o značaju rodne ravnopravnosti, uklanjanju stereotipa i tradicionalnih shvatanja društvenih odnosa”, rekao je Numanović.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je na pravom putu i posvećena je uključivanju žena u sve aspekte društvenog života. “Sigurno je da su žene nosioci kvalitetnih promjena društva”, poručio je Numanović.

Nacionalni koordinator za NATO, Vesko Garčević, poručio je da svi građani treba da imaju jednaka prava u svim sferama života, uključujući i oblast mir i bezbjednosti.

Prema njegovim riječima, žene imaju sofisticiraniji pogled na pitanja bezbjednosti i one su, kako je naveo Garčević, manje sklone donošenju odluka koje dovode do sukoba.

On je podsjetio da civili, odnosno žene i djeca, uglavnom najviše trpe posljedice sukoba i ratova.

Garčević je predstavio način na koji se pitanje mira i bezbjednosti tretira i uključenost žena u tu oblast tretira u okviru NATO-a, navodeći da Crna Gora dijeli vrijednosti sa partnerima.

Prema riječima Garčevića, rodna ravnospravnost u oblasti odbrane i bezbjednosti predstavlja jednu od suštinskih vrijednosti NATO-a i država članica, i Crna Gora je kao takvu prihvata.

Garčević je, podsjećajući da žene čine 50 odsto društva, a samo devet odsto u Vojsci Crne Gore i 12 odsto sektoru odbrane, naglasio da je neophodno raditi na povećanju broja žena na komandnim pozicijama.

Članica Odbora za rodnu ravnopravnost, Nada Drobnjak, ukazala je na potrebu promjene kulturnog konteksta društva za dostizanje pune ravnopravnosti.

Ona je kazala da su žene napravile napredak u oblasti mira i bezbjednosti posljednjih decenija.

Drobnjak je navela da broj Rezolucije o položaju žena u sektoru mira i bezbjednosti govori o tome koliko je kasno to pitanje došlo na dnevni red.

Ona je podsjetila da je Savjet bezbjednosti usvojio 1324 rezolucije, a tek nakon toga na dnevni red došlo uključivanje žena u tu oblast.

Značajno je, kako je navela Drobnjak, to što Rezolucija žene postavlja kao aktere u oblasti mira i bezbjednosti.

Drobnjak je poručila da je potrebno primijeniti, a ne samo promovisati, Rezoluciju 1325.

Članica Odbora za rodnu ravnopravnost, Jelisava Kalezić, ukazala je na značaj jednakog položaja žena i muškaraca u svim sferama, naglašavajući značaj dijaloga.

“Žene su odlučujući faktor za mir jer su one u svakom društvu stožer očuvanja socijalne kohezije”, rekla je Kalezić, navodeći da one obezbjeđuju društvenu ravnotežu.

Ona je, komentarišući opredjeljenje Vlade za članstvo Crne Gore u NATO, navela da je i u tome neophodan dijalog.

Prema njenim riječima, Vlada o NATO-u ne vodi dijalog, već marketing. “Pravi je momenat da se na prvo mjesto postavi dijalog”.

Kalezić je, podsjećajući da se zalaže za neutralnost Crne Gore, poručila da jedino dijalog može da pomogne ostvarenju jednog od glavnih ciljeva Vlade, povećanju javne podrške članstvu.

Direktor nevladine organizacije Alfa centar, Aleksandar Dedović, pokušao je na marginama konferencije da Numanoviću uruči strane registarske tablice, aludirajući na istragu povodom navoda da je ministar mijenjao tablice na službenom automobilu.

Numanović je kratko razgovarao sa Dedovićem, ali nije prihvatio tablice.