Iako se naredne godine očekuju kongresi velikog broja vladajućih i opozicionih partija, male su šanse da dođe do smjena na liderskim pozicijama, smaraju u civilnom sektoru. Oni smatraju da bi do promjena na čelu partija moglo doći samo ukoliko se njihovi lideri svojevoljno odluče na povlačenje.
“Nažalost, skoro sve partije u Crnoj Gori su autoritativne strukture, u kojima sve zavisi od volje lidera. Tako je i sami odlazak uvijek vezan više za njihov eventualni unutrašnji poriv, ne odluka demokratski organizovane institucije, kao reakcija ne neki neuspjeh. U tom smislu, promjene na čelima partija će se desiti onda kada to sami lideri odluče”, smatra izvršni direktor Građanske alijanse Boris Raonić. Naredne godine stranačke kongrese će održati Demokratska partija socijalista (DPS), Bošnjačka stranka (BS) i Hrvatska građanska inicijativa (HGI), kao i opozicione Demokratska Crna Gora, Socijaldemokratska partija (SDP), Demos i dvije članice Demokratskog fronta - Demokratska narodna partija i Radnička partija. Izborne skupštine tih partija održane su 2015. godine, a do sada niko od njihovih lidera nije najavio povlačenje. Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da će se stranačkim kolegama konsultovati o vođenju partije, podsjećajući da mu Ustav ne brani da istovremeno bude predsjednik partije i države.
Podsjećajući da se stranački kongresi održavaju godinu nakon lokalnih i predsjedničkih izbora, izvršna direktorica Politikon mreže Jovana Marović smatra da ne treba očekivati da će se odgovornost za izborne neuspjehe na izborima razviti preko noći. Opozicia je izgubila na predsjedničkim izborima dok, je na lokalnim izborima uspjela da zadrži samo vlast u Beranama i Plužinama.
“U Crnoj Gori je dominantan trend cijepanja partija i osnivanja novih od strane nezadovoljnog članstva, dok su povlačenja sa liderskih pozicija zbog nemogućnosti ispunjavanja programskih ciljeva izolovani slučajevi”, ocijenila je Marović.
Socijalistička narodna partija (SNP) imala je, na primjer, više cijepanja u posljednjih nekoliko godina.
Nekadašnji predsjednici Socijalističke narodne partije (SNP) Predrag Bulatović i Pozitivne Crne Gore Darko Pajović su među rijetkim stranačkim liderima koji su podnijeli ostavke nakon lošeg izbornog rezultata. Bulatović je to učinio nakon parlamentarnih izbora 2006, dok je Pajović napustio čelo stranke nakon što 2016. Pozitivna nije prešla cenzus. Nakon neuspjeha koalicije “Ključ” na parlamentarnim izborima došlo je i do promjene na čelu Građanskog pokreta URA, kada je Žarko Rakčević prepustio lidersku poziciju Dritanu Abazoviću.
“Izbor predsjednika partija uvijek bi trebalo da bude povezan za uspjehom u rukovođenju strankom, podrškom članstva i vizijom koju kandidati imaju za dalje djelovanje. Smjena generacija je prirodna pojava i trebalo bi da se desi i kod nas, budući da se od uspostavljanja višestranačja u Crnoj Gori na političkoj sceni pojavilo malo novih lica sa drugačijim pristupom i idejama”, smatra Marović.
Opozicioni lideri pokazali malo volje za kompromis
Na pitanje da li smatra da bi opozicija imala bolje šanse sa novim predsjednicima na parlamentarnim izborima, koji se očekuju 2020. godine, Marović tvrdi da će potencijalni uspjeh opozicije zavisiti od realnog sagledavanja svih opcija, spremnosti na koaliranje i pravovremenih odluka i djelovanja.
“Sadašnji lideri su pokazali malo volje za kompromis i stavljanje partikularnih interesa u drugi plan”, kazala je ona i istakla da bi partije koje učestvuju u vlasti sa DPS-om trebalo da pokažu više spremnosti za kontrolu njenog rada. “Kao i na sprečavanje daljih nezakonitosti i zloupotreba i za ispunjavanje uloge koalicionih partnera, budući da se njihovo djelovanje svodi isključivo na borbu za što bolje pozicioniranje i podjelu plijena”, ocijenila je Marović.
Bonus video:
