Lekić: Demos će raditi i da nas bude makar milion

"...uz uslov međusobno korektnih, opoziciono kolegijalnih odnosa treba da zajedno, ali i sa drugima potvrđeno autentičnim opozicionim snagama u društvu, nastavimo borbu”
81 pregleda 0 komentar(a)
Miodrag Lekić, Foto: Luka Zeković
Miodrag Lekić, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 06.04.2015. 06:24h

Lider Demosa Miodrag Lekić kazao je da taj politički subjekat nije osnovao da bi bio protivnik Demokratskom frontu (DF), već da, uz uslov međusobno korektnih odnosa, zajedno nastave opozicionu borbu. Lekić je u razgovoru za “Vijesti” kazao da je Front napustio zbog ponavljanja partijskih i pojedinačnih nastupa, navodeći da se u pojednim slučajevima funkcioneri i konstituenti DF-a nisu usaglašavali sa njim.

“Demos nije nastao da bi bio politički antipod DF, niti njegov protivnik. Naprotiv, uz uslov međusobno korektnih, opoziciono kolegijalnih odnosa treba da zajedno, ali i sa drugima potvrđeno autentičnim opozicionim snagama u društvu, nastavimo borbu”, kazao je Lekić navodeći da je to borba za konstituisanje Crne Gore kao pravne države koju bi vodila kompetentna, javno odgovorna i kontrolisana vlast, sposobna da ozbiljnim reformskim strategijama povede zemlju putem evropske demokratije i ekonomske stabilnosti. “Demos će sa pozicije kompaktnog subjekta kreirati prepoznatljivu politiku koju će takođe vrlo konzistentno, organizovano, jedinstveno, angažovano i odmjereno promovisati”.

Koji će biti prvi konkretni potezi Demosa?

“Prva faza je dobrim dijelom završena. Naš statut, program, više stotina potpisa podrške ovjerenih u sudu, usvojena javna deklaracija kao sintetički izraz osnivačke skupštine - već se nalaze u državnom organu nadležnom za registraciju političkih subjekata.

Paralelno sa inicijativom o formiranju skupštinskih klubova Demosa tamo gdje za to ima uslova-uskoro započinjemo obilazak crnogorskih opština u raznim formama rada, između ostalog i organizovanjem javnih tribina o aktuelnim pitanjima crnogorske stvarnosti.

Ukratko, Demos počinje ozbiljno, skromno, jasnih ideja. Bez propagandne agresivnosti, svjestan izazova koji nas čekaju. Vjerujem spremni da budemo na potrebnoj visini i prema već velikim očekivanjima građana”.

Šta su bili konkretni razlozi zbog kojih ste prelomili da napustite Front?

“Ponovo objašnjavajući, opet nemam razloga ni namjeru da kažem nešto protiv DF-a. U tom slučaju bih govorio protiv sebe, jer sam vrlo iskreno nastojao da makar i skromno doprinosem njegovom ugledu i nesumnjivim rezultatima.

Ukratko - već nekoliko mjeseci sam direktno ili putem mejlova, koji ostaju i kao dokumentacija, ukazivao da ću preispitati dalji rad u Frontu ako se nastave tendencije partijskih i pojedinačnih političkih nastupa, pa i politika, čak nekada i različitih, koje prethodno nisu usaglašene sa mnom. U širokim koalicijama to je legitiman izbor partija, kao što je i moj izbor bio da u uslovima nemogućnosti postizanja dovoljne koordinacije i skladnog funkcionisanja DF, ne mogu da više obavljam funkciju predsjednika Fronta.

U nastalim okolnostima smatram da ukupnom opozicionom radu mogu više doprinijeti u subjektu u kome ću moći da kreiram politiku i definišem metod unutrašnje rada”.

Kako komentarišete blisku saradnju vaših bivših kolega iz DF, poput Nebojše Medojevića, sa prorežimskim medijima? Vi ste tu ostali principijelni.

“Ne pripada meni u ovom trenutku da komentarišem druge i njihov izbor medija za javno djelovanje. Ipak ostajem pri svom stavu da medije, koji su manje ili više otvoreno službeni glasnici vrha vlasti, njihovih specijalnih službi ili njihovih klijentelističkih grupa treba izbjegavati i ne dati im mogućnost da simuliraju utisak o novinarstvu.

To nisu novinari nego propagandisti, njih ne zanima konstitusanje Crne Gore kao demokratskog, progresivnog i odgovornog društva. Zato njima ne treba pomagati da kriju ono što su izabrali, plaćeno služenje vlastima sa kojima tako dijele mnogo toga, pa i korupcionašku stvarnost ove zemlje”.

Da li su vas članovi Predsjedništva Fronta na sjednici na kojoj ste im saopštili svoju odluku, kao što su tvrdili nakon nje, ubjeđivali da ostanete na čelu tog saveza?

“Moja odluka je bila neopoziva tako da nije bilo ni prostora za ubjeđivanje bilo koje vrste. Tačno je da su izrazili žaljenje zbog ishoda koji se dogodio. Tačno je i da sam ja njima tada, ali sada, iskreno poželio uspjeha u daljem političkom radu”.

Vaše bivše kolege iz Fronta smatraju da formiranje novih partija pravi više štete opoziciji nego DPS-u i da se time zbunjuju birači? Kako komentarišete činjenicu da nikada nije bilo više novih političkih subjekata na političkoj sceni?

"Pa i u samom Frontu su u posljednje vrijeme formirane dvije nove partije i to pravo se ne može nikome zabraniti. Mislim da je usitnjavanje partija privremnog karaktera, a pred možda novo prekomponovanje političke scene u Crnoj Gori. U svakom slučaju, prvi izbori će mnogo toga učiniti jasnijim, pa i sam broj subjekata koji bi ostali relevantni u daljem političkom životu”.

Da li biste pojasnili šta u proglasu Demosa znači da “naših državljana bude više od miliona”?

“Želja u programskoj deklaraciji Demosa da jednog dana Crna Gora ima više od jednog miliona stanovnika je iznad svega dobronamjerna. Ona bi mogla da zbuni one koji bi radije željeli da im vrhovni šef da mig i novac da biju novu identitetsku bitku s ciljem novog unutrašnjeg nadgornjavanja i podjela među nešto više od 600 hiljada stanovnika ove zemlje. Ovdje se radi o potrebi osmišljene politike, prije svega, kulturnog integrisanja velikog broja građana u inostranstvu koji su porijeklom iz Crne Gore. Dakako, to bi imalo i svoje administrativne dimenzije, koje ne bi remetile pravila unutrašnjeg političkog života u zemlji.

Umjesto skandaloznog-kompromitujućeg davanja državljanstva međunarodnim bjeguncima sa potjernica Šinavatri, Dalhanu i sličnma, i to uz finansijske dilove sa predstavnicima vlasti, treba voditi politiku povezivanja sa ljudima našeg porijekla.

Prelazak jednog miliona stanovnika izražava u isti mah težnju i metaforu progresa koja opet nije misaoni eksperiment, najmanje politička operacija, već nešto potencijalno dostižno”.

Šta znači dio o protjerivanju ćirilice i srpskog jezika?

“Kombinujući političke manipulacije i veselo neznanje istorije i duhovnosti ovog prostora, uporno svađajući i dijeleći narode u Crnoj Gori sve uz postepeno, ali sigurno kriminalizovanje crnogorskog društva, vladajuća pseudo elita na čelu sa Milom Đukanovićem je u dvije posebne faze vodila najprije velikosrpsku politiku, da bi je zatim zamijenio antisrpskom. Za obje politike Đukanović je nalazio i finansirao medije, grupe i pojedince koji su doprinosili toj političkoj operaciji. Sastavni dio ove druge, i još uvjek aktuelne, faze jesu pokušaji stavljanja u inferioran položaj ćirilice i srpskog jezika kojim inače govori najveći broj građana Crne Gore. Demos će se zalagati da, umjesto improvizovanih pa i tragikomičnih jezičkih eksperimenata, dobijemo konačnu ozbiljnu politiku u toj višestruko osjetljivoj materiji koja će svim narodima u Crnoj Gori omogućiti prava, ali i biti u funkciji državne kohezije i poštovanja nauke o jeziku”.

Na koji način?

“Sastavni dio ozbiljne politike u ovoj oblasti jeste oslobađanje crnogorskog jezika od anahronih, vještački nametnutih, dobro naplaćenih, više karikaturalnih nego ozbiljnih elemenata kako bi i on, kao dio zajedničkog četvoroimenog jezika, dobio ozbiljnu šansu za pravu afirmaciju u ovoj zemlji.

Zbog čega DPS ćuti o tajnim računima Marovića?

Utisak je da javnost prilično pasivno reaguje na velike afere ili skandale, kao što je slučaj sa računom porodice Marović u švajcaskoj banci na kojem je 2006/2007, prema dokumentma OCRP i MANS-a, bilo 3, 8 mliona eura. Javno mnjenje nije reagovalo ni na mijenjanje službenih registarskih tablica za privatne na automobilu ministra Suada NumanovIća? U ovom drugom slučaju čak nije reagovala nijedna politička stranka?

"Otkrivanje ozbiljnih indicija o tajnim računima potpredsjednika DPS-a Marovića u švajcarskoj banci je nova faza u davno započetom otuđenju crnogorske pseudo-elite od realnosti, od zakona, od javne pristojnosti i odgovornosti. I muk Demokratske partije socijalista o ovom ozbiljnom pitanju dosta govori.

Javnost je, iako se nažalost navikla na mnogo toga, siguran sam, ogorčena na nove manifestacije neobuzdanih pohlepa predstavnika crnogorske vlasti.

Beskrajno nove korupcionaške afere vlasti ostaju bez pravnog epiloga. Uzalud i predstavnici međunarodne zajednice, neki više neki manje traže mjerljive rezultate u borbi protiv kriminala i korupcije. Što se tiče opozicije, ili barem njenog istinski opozicionog dijela, teško joj negirati opozicione reakcije, koje su nekada od medija tretirane i kao radikalne".

Bonus video: