Iako zasada ima podršku značajnijih opštinskih odbora, predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) Ranko Krivokapić moraće da smanji uticaj svojih stranačkih rivala na odbore u Podgorici i Baru ukoliko želi da mirno sačeka stranački kongres.
S druge strane, ukoliko se kandiduje za predsjednika stranke, Ivan Brajović će morati da obezbijedi podršku jakih odbora na sjeveru.
Prema Statutu stranke, Glavni odbor određuje broj delegata iz 21 opštinskog odbora na stranačkom kongrsu 3. juna. Osim njih, na Kongresu pravo glasa imaju članovi Predsjedništva, predsjednici i članovi Statutarne komisije i Nadzornog odbora.
Sudeći prema nastupima vodećih funkcionera, barski odbor mogao bi biti najveći izazov za Krivokapića, jer ga kontrolišu predsjednik političkog Savjeta stranke Jusuf Kalamperović i član Predsjedništva Mićo Orlandić koji su za bezrezervnu saradnju sa DPS-om. Kontraravnotežu u Baru održava, između ostalih, Damir Rašketić iz čijih Mrkojevića dolazi najveći broj pristalica SDP-a.
Lokalni izbori u maju pokazali su da uz Krivokapića nijesu ni čelnici podgoričkog odbora Vujica Lazović i Damir Šehović, koji su se protivili pregovorima sa opozicijom. Iako su, nakon odobrenja Predsjedništva, gotovo preko noći sklopili savez sa DPS-om, značajan dio članova podgoričkog odbora zamjerio je Lazoviću i Šehoviću. Osim toga, značajan broj funkionera SDP-a iz Podgorice zamjerio im je što se nisu konsultovali oko kadrovske politike u gradskim službama gdje su navodno namjestili sebi bliske osobe.
Aktuelni lider SDP-a zasada može da računa na podršku uticajnog plavskog odbora čiji je predsjednik Džavid Šabović otvoreno podržao šefa stranke, i najvjerovatnije rožajskog odbora Izeta Bralića, koji je odavno u sukobu sa lokalnim DPS-om. Po ovom kriterijumu, Krivokapić je gotovo izvjesna podrška u Kolašinu.
Razmimoilaženja sa DPS-om, Krivokapiću bi mogla da idu na ruku i na Cetinju, iako javni stavovi Borislava Banovića i ćutanje Mirka Stanića ne idu u prilog tom stanovištu.
Dok mu je gotovo izvjesna većinska podrška u kotorskom odboru, da li će uz aktuelnog lidera stati petnjički odbor i bošnjački dio članstva zavisiće od uticajnog potpredsjednika Rifata Rastodera, koji slovi za bliskog predsjedniku.
Osim Bara i Podgorice, Brajović može da računa i na podršku značajnog dijela pljevaljskog odbora, čiji je predsjednik Munir Redžović nakon izbora tražio saradnju sa DPS-om, iako je stranačka centrala još pregovorala sa većim partnerom. Brajović zasada može da računa i na podršku većine iz nikšićkog odbora, moguće i danilovgradskog, ali ova tri odbora ne mogu dati veći broj delegata na Kongesu zbog skromnih izbornih rezltata.
Stav Bjelopoljaca nejasan, nakon saveza sa DPS-om, zaboravili koga su zvali “gnjidama”
Ako je suditi po nastupima čelnika bijelopoljskog odbora, ni Krivokapić ni Brajović ne mogu biti sigurni uz koga će stati kolege iz tog grada. Tako su u vrijeme Krivokapićevog zalaganja za samostalni nastup na izborima uticajni funkcioneri SDP-a u tom gradu otvoreno kritikovali lokalni DPS i bili mete prljave kampanje, ali ih to nije spriječilo da nakon izbora sa njima formiraju savez.
Funkcioner SDP-a Ervin Spahić uoči izbora nazvao je gnjidama one koji nude novac za glasova, ali je nakon formiranja vlasti tvrdio da nije mislio na aktiviste DPS-a.
Bonus video:
