Njemačka podržava Crnu Goru u procesu pristupanja NATO, ali postoje principi i kriterijumi koji moraju biti ispunjeni, kazala je ambasadorka te država u Podgorici Gudrun Elizabet Štajneker.
Ona je, na okruglom stolu “Crna Gora u susret odluci o članstvu u NATO”, kazala da ta država u principu podržava članstvo, “ali to zavisi od Crne Gore”.
“Nadam se da će Crna Gora uspjeti da ih uspuni uz podršku partnera”, rekla je Štajneker, dodajući da će biti oprezni da “se ne igra sa standardima. Što se nas tiče to ćemo podržavati koliko mozemo. I želimo iskren napredak narednih mjeseci”, rekla je Štajneker.
Ambasador Slovačke František Lipka kazao je da ta država podržava Crnu Goru, podsjećajući da su se u Velsu zalagali za poziv.
Prema njegovim riječima, stav te države je bio da je Crna Gora zadovoljila uslove do neophodnog niova.
“Ne podcjenjujemo značaj uslova, a mislim da NATO mora da uzme u obzir političke aspekte, ne samo za Crnu Goru nego i region i NATO”, rekao je Lipka.
Prema njegovim riječima, situacija na Balkanu je bila problematična i ona se ni danas nije promijenila radiklano, a poziv u NATO države koja je lider u pregovorima bi pozitivno uticao na situaciju.
“NATO mora da sagleda, osim tehničkih, i političke benefite. Stabilna Crna Gora i jačanje stabilnosti čitavog Balkana, a ona je u korist NATO-a i EU”, rekao je Lipka.
Ambasador Slovenije Vladimir Gasparič podsjetio je da je Slovenija tijesno povezana sa Crnom Gorom kada je NATO u pitanju.
“To je bila privilegija. Odradili šta smo mogli, na osnovu saznanja koja imamo ubijeđeni smo bili da je Crna Gora trebalo da dobije prošle godine. Sad ste u velikom finalu i mislim da igrate dobro”, rekao je on.
Prema njegovim riječima, Slovenija ne samo da podržava Crnu Goru, već joj i pomaže kroz učešće eksperata.
Otpravnik poslova poljske ambasade u Podgorici Pavel Lacki kazao je da i ta država podržava evroatlantske integracije Crne Gore.
“Kao domaćini novog sastanka nadamo se da ćemo vas dočekati ne kao partnera, nego kao saveznika”, poručio je Lacki.
Predstavnica Ambasade Holandije Dominika Koling kazala je da ta država podržava u principu članstvo Crne Gore u NATO.
Ona je naglasila da postoje principi i kriterijumi koji moraju biti ispunjeni. “Želimo da vidimo više javne kampanje u narednom periodu”.
Predstavnik Ambasade Mađarske Čaba Felegihazi kazao je da ta država podržava Crnu Goru, dodajući da su reforme koje se očekuju od Crne Gore u korist njenih građana.
Politički direktor Demokratske partije socijalista Tarzan Milošević kazao je da ta partija intenzivno radi na ispunjanju međunarodnih standarda, bilo da se radi o NATO-u ili Evropskoj uniji (EU).
To, kako je naveo, prije svega zbog kvaliteta života njenih građana, pa tek onda zbog članstva.
“Prioritet DPS je dostizanje svih standarda demokratskih država”, rekao je on.
On je ukazao na nepoklapanje podrške koju integracija u NATO ima u parlamentu, u odnosu na onu koja, na osnovu istraživanja, postoji među građanima.
“Očigledno je da svi ne ulažimo isti trud da predočimo građanima benefite od članstva ili ne želimo to da uradimo”, objasnio je on.
DPS, kako je rekao, vrijedno radi na tom pitanju i približavanju članstva u NATO građanima.
“Kako bi se povećao stepen podrška neophodno je objasniti štetnosti emocionalnog pristupa i informisati građane o direktnim i inderektnim benefitima članstva”, rekao je on.
Milošević je, kako je naveo, uvjeren da je Crna Gora zavrijedila poziv za članstvo i “siguran sam da će on stići do kraja godine”.
Lider Socijalističke narodne partije (SNP) Srđan Milic ponovio je stav da je ta partija protiv punopravnog članstva u NATO-u.
On je rekao da ne bi smjeli potcjenjivati javno mnjenje Crne Gore.
Prema riječima Milića, radi se o tome da li je Crna Gora spremna da završi sa izgradnjom demokratske države. “Greška je što gubimo vrijeme ubjeđujuci jedne druge sta je bolje”, rekao je on.
Prema riječima Milića, neophodna je transformacija države i vrijednosti koje su i među kriterijumima za integracije.
Poslanik Socijaldemokratske partije Borislav Banovic kazao je da će isto sunce svanuti kao i prethodnog dana, bilo da Crna Gora dobije poziv za člasntvo ili ne.
“Nemojte da doživljavamo poziv kao nešto što će da opredijeli sve stvari u Crnoj Gori tog dana. Naprotiv, neće.”, rekao je Banović, dodajući da je pridruživanje Alijansi dugotrajan proces.Možda, kako je naveo, neki od onih koji se zalažu za člasntvo gube snagu, ali “nemamo pravo na gubljenje snage kada su pred nama ove strateške odluke”.
“Ako ima onih koji gube snagu u redu je da se oni zamijene”, rekao je Banović.
Prema njegovim riječima, ukoliko Crna Gore ne dobije poziv, ostaće isti problem, ali ako ga dobije, onda će postojati poboljšanje u oblasti bezbjednosti a to, kako smatra, može biti preduslov za razvoj I u drugim oblastima.
On je ukazao na problem oko razgraničenja u oblasti Sutorine, navodeći da bi situacija bila drugačija da je Crna Gora dio kolektivne bezbjednosti.
“Opasnosti od različitih istorijskih težnji pojedinih političkih aktera u regionu bi bile manje i manje bi uticalo na opšte odnose u regionu ukoliko bi bili članice”, rekao je Banović.
Ukoliko se desi drugi sceario i Crna Gora ne dobije poziv, kako smatra Banović, mnogo vremena i energije će biti potrošeno na međusobna prepucavanja. “Ni u tom scenariju se ne bi smjeli predati. SDP neće”, poručio je Banović.
Lider Pozitivne Crne Gore, Darko Pajovic, naglasio je da se ta partija zalaže za NATO integracije.
Među ključnim razlozima za NATO intergacije je, prema riječima Pajovića, da se budućim generacijama obezbijede bolji uslovi za život.
Podsjećajući na događaje devedesetih, Pajović je kazao da ih zanima mir stabilnost.
“Nas zanima mir i stabilnost u makar narednih pedesetih godina”, rekao je on, dodajući da je to 1995.i1999.godine obezbijeđeno upravo zahvaljujući NATO-u.
On je ukazao i na ekonomske razloge za integracije u NATO. “Reforme u okviru NATO-a moraju ići svojom dinamikom i svojim tokom”.
U fokusu svega su, kako je naveo, mir i bezbjednost. “Ono što moja generacija nije imala mi imamo dužnost da ostavimo našoj djeci. Nema emocija, to su racionalni i pragmatični razlozi. To je državni interes”.
Pajović je dodao da se državni interes ne smije osporiti.
“Uz dužno uvažavaje razmišljanja naših evrospkih prijatelja isto tako i poziv za njih da se razmišlja o sigurnoj budućnosti ovog regiona”, rekao je Pajović.
Poslanik Bošnjačke stranke Suljo Mustafić podsjetio je da ta država podržava integracije Crne Gore u NATO.
On je podsjetio na dešavanja na prostorima bivše Jugoslavije devedesetih, dodajući da je možda to upravo razog iz kog manjinski narodi podržavaju članstvo.
“Sada mnogo više građana razumije potrebu integracija”, rekao je Mustafić, dodajući da se o integracijama mora voditi računa bez “dnevnopolitičkih nadgornjavanja”.
Član Građanskog pokreta Dritan Abazović kazao je da smatra da na današnjem skupu nije trebalo da partije navode svoje stavove o opredjeljenju za ili protiv članstva, već da se čuje više o tome “šta ne štima”.
Komentarišući dva scenarija koja su, kako je podsjetio, tema današnjeg sastanka, rekao je da ukoliko Crna Gora dobije poziv za člasntvo biće održani izbora, “a u drugom biće izbori, ali brže”.
“U prvom scenariju DPS će reći da niko nije zaslužan nego oni”, rekao je Abazović.
Prema njegovim riječima, građanima je neohodno predstaviti konkretne benefite članstva, jer oni samo na osnovu toga mogu odlučivati.
“Podrška je mala jer nema vladavine prava i aktivne borbe protiv korupcije i reforme sektora bezbjednosti. DPS se tek 2015.godine više uključio u kampanju, pogledajte pres kliping”, poručio je Abazović.
Ukoliko Crna Gora ne dobije poziv, Vlada neće preuzeti odgovornost, već će za to kriviti geopolitičku situaciju, “mi smo uradili sve, pozivnicu smo zaslužili, ali nijesmo mogli da je dobijemo”. “Oni bi rekli kriva je Ukrajina, ISIL, Donjeck, Iran”.
“Nas obeshrabruje izjava predsjednika Francuske Fransoa Olanda, ali ne smije da obeshrabruje naš reformski proces, koji je neiskren”, rekao je Alazović.
Abazović je kazao da za stolom na današnjoj raspravi ima ljudi koji su više govorili o NATO-u i “propagirali”, nego oni “koji su za to bili plaćeni”.
Poslanik Force Genci Nimanbegu potvrdio je nedvosmisleno opredjeljenje partija koje predstavljaju Albance u Crnoj Gori za integracije Crne Gore u NATO.
“Zadatak koji je dat Crnoj Gori je nesporan i Vlada mu mora pristupiti krajnje ozbiljno”, poručio je on.
Predsjednica Hrvatske građanske inicijative Marija Vučinović kazala je da ta partija od osnivanja ima cilj da teži evroatlantskim integracijama, kada su u pitanju ciljevi na državnom nivou.
“Ulaskom u NATO imaćemo manje stvari o kojima bi trebalo da brinemo. A ako ne bude pozivnice moramo ići dalje i nastaviti proces reformi”, rekla je ona.
Lider Liberalne partije Andrija Popović kazao je da je proces integracija Crne Gore odraz istorijskog opredjeljivanja Crne Gore, koja je bila na strani saveznika.
On je posjetio i na prvu mirovnu misiju Crne Gore na Kritu.
“Poziv za članstvo značiće trajni mir za Crnu Goru i Balkan”, poručio je Popović.
Bonus video:
