Prvi predsjednik Republike Srpske i haški optuženik Radovan Karadžić pravi je inicijator i prvi je tražio da se od Crne Gore oduzme teritorija Sutorine, kako bi manji entitet u BiH imao izlaz na more, kazao je za "Dnevni avaz" bosansko-hercegovački akademik Muhamed Filipović.
Prema njegovim riječima, taj Karadžićev zahtjev pojavio se tokom pregovora o tzv. Vens-Ovenovom mirovnom planu za BiH, koji je propao 1993. godine.
Međunarodni pregovarači Sajrus Vens (Cyrus Vance) i lord Dejvid Oven (David Owen) pokušavali su da pronađu rješenje za uređenje BiH, ali je njihov predlog u ljeto 1993. odbacio upravo Karadžić.
"Karadžić je tako htio obezbijediti izlaz na more, što bi bila korist za RS, a ne za Bosnu i Hercegovinu", kaže Filipović.
Pitanje Sutorine u BiH je iznenada ponovo aktuelizovano, a Parlament BiH o njemu će raspravljati prekosjutra, iako je već dogovoren i potpisan sporazum o granici s Crnom Gorom, podsjeća "Dnevni avaz".
Filipović kaže da je "ta stvar brzo postala predmet političkih manipulacija s jakim akcentom na bosanskom patriotizmu".
"Ta inicijativa otvorila je brešu u našoj unutrašnjoj i međunarodnoj politici i izazvala određenu podjelu i mogućnost spekulacija o tome ko je patriota, a ko nije. Može biti da bi sve to i bilo normalno da mi i naša javnost uopšte imamo ili da smo imali ikakvog udjela u ogromnim promjenama o kojima su odlučivali predstavnici velikih sila. Naši ljudi samo su ginuli, a drugi su presuđivali. Oni su definisali stanje i utvrdili stav da više ne dolaze u obzir bilo kakve promjene granica na Balkanu", ističe Filipović za "Dnevni avaz"
Priču o Sutorini u posljednje vrijeme najviše promoviše profesor s Univerziteta u Sarajevu Suad Kurtćehajić, dok je američki kongresmen Majkl Tarner protestno pismo zbog rovog slučaja uputio Bakiru Izetbegoviću, članu Predsjedništva BiH.
"Stav koji traži promjenu oslanja se na tvrdnju da je Sutorina oduvijek bila dio međunarodno priznate teritorije BiH. Ta tvrdnja je paušalna, jer je pitanje o tome ko je, kada je i kako je i u kojem kontekstu priznavao granice zemlje. Stvarno međunarodno priznata teritorija države BiH, koja je obnovljena tek 1943. godine, postoji tek od donošenja avnojskog Ustava i sporazuma o granicama", kaže akademik Filipović.
Prije toga, po njegovim riječima, ne samo Sutorina nego i sama današnja BiH bila je dio Osmanskog carstva, a dvostruki suveren sultan sve dok BiH aneksijom nije postala dio Austro-Ugarskog carstva.
"Da bi kasnije bila dio Kraljevine SHS i Jugoslavije, čak i NDH, pa su argumenti kojima se brani tvrdnja o međunarodno priznatim granicama BiH koje uključuju i Sutorinu u pravnom smislu, nešto što nije moguće dokazivati valjanim pravnim dokazima", ističe Filipović.
Bez argumenata Bosna i Hercegovina, navodi Filipović za "Dnevni avaz", ne smije se bez dokaza "upuštati u avanturu otvaranja i međunarodne arbitraže o ovom pitanju".
"Za to ne postoje valjani pravni i politički uslovi, bez obzira na fakticitet historije. Stoga se ova inicijativa i namjere njenih pokretača moraju ocijeniti kao politički i pravno problematičan potez. Njeni autori pokazuju se kao amateri u nauci, pitanjima međunarodne politike i politike kao načina da se osiguraju, učvrste i razviju potencijalne mogućnosti naše države da se osigura njena stabilnost i najpovoljniji ambijent za ostvarenje njenih ciljeva" zaključuje Filipović.
Izetbegović slagao Tarnera
Iako Izetbegović u odgovoru Tarneru neistinito tvrdi da nije kriv za Sutorinu, demantuje ga saopštenje crnogorskog predsjednika Filipa Vujanovića iz januara, piše "Dnevni avaz".
Tada je Vujanović naveo da je "u telefonskom razgovoru s Izetbegovićem saznao da on nije spreman da svojim pozitivnim stavom doprinese okončanju procedure potpisivanja ugovora o državnoj granici između Crne Gore i BiH".
Izetbegović je Vujanoviću kazao da će on biti za to da se ovaj ugovor ponovo razmotri, jer smatra svojom obavezom "preispitivanja argumentacije koju je jedan broj javnih ličnosti saopštio", aludirajući na Sutorinu, zaključuje se u tekstu "Dnevnog avaza".
Bonus video:
