Institut alternativa nezadovoljan je usvojenim zakonom o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), jer se njim, kako su kazali, značajno ograničavaju Ustavom garantovano pravo na privatnost i pravo na zaštitu podataka o ličnosti.
Istraživačica javnih politika u toj organzaciji, Dina Bajramspahić, kazala je da ne mogu biti zadovoljni konačnim rješenjima koje je usvojila Skupština, a naročitom odredbom da direktor Agencije odobrava uvid u registre i baze podataka pravnih lica.
“U ovom slučaju, značajno se ograničavaju Ustavom garantovano pravo na privatnost i pravo na zaštitu podataka o ličnosti. Zato smo insistirali da se napravi razlika u odnosu na baze državnih organa i uvede viši nivo odboravanja, od strane Vrhovnog suda, za primjenu ove mjere” , rekla je Bajramspahić agenciji MINA.
Institut alternative, Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje i Mreža za afirmaciju nevladinog sektora ukazivali su prije usvajanja zakona da se pojedinim odredbama tog akta drastično ugrožavaju ljudska prava zajamčena Ustavom, zakonima i ratifikovanim međunarodnim konvencijama.
Iz MANS-a je najavljeno da će Ustavnom sudu podnijeti inicijativu za ocjenu ustavnosti odredbi kojima se daju preširoka ovlašćenja Agenciji i onemogućava sudska zaštita od eventualnih zloupotreba i kršenja ljudskih prava, nakon što izmjene zakona budu objavljene u Službenom listu.
Bajramspahić je ukazala da u baze i registre pravnih lica spadaju i medicinski kartoni građana, bankovni podaci, podaci ranjivih i marginalizovanih grupa, “drugim riječima, podaci podložni zloupotrebama”.
“Stoga ih je trebalo dodatno zaštiti na način što bi tijelo van ANB, potvrđivalo legitimnost primjene takve mjere. Isti stav imamo kada je u pitanju elektronsko utvrđivanje lokacije korisnika telekomunikacionih mreža, praćenje i osmatranje na otvorenom”, navela je ona.
Bajramspahić smatra da u narednom peridu predstoji da organi koji imaju ovalašćena za nadzor nad ANB, a to su pored Odbora za bezbjednost i odbranu, i Agencija za zaštitu ličnih podataka i Ombudsman, provjere direktnim kontrolama i uvidom u predmete, da li se odredbe zakona kojima se štite prava građana, adekvatno i primjenjuju.
Sada, dodala je, preostaje da se čeka da Ustavni sud razmotri problematične norme.
“Ipak moramo istaći da su tri naša predloga usvojena, i vjerujemo da će njihova primjena, duguročno, omogućiti dalje reforme ANB. Naime, propisano je da, od sada, unutrašnja kontrola ANB dostavlja svoj godišnji Izvještaj o radu Odboru za bezbjednost i odbranu”, ukazala je Bajramspahić.
Ona je navela da se nadaju da će na taj način Skupština vršiti dodatan pritisak na unutrašnju kontrolu da sprovodi svoja ovlašćenja, vrši provjere zakonitosti postupanja službenika, i procesuira ih za sve oblike zloupotreba.
“Drugo, ojačano je pravo svakog člana Odbora za bezbjednost da traži podatke u posjedu ANB, time što je izbrisan član Zakona o ANB koji je ovo pravo davao Odboru u cjelini. To je značilo da je samo većina u odboru mogla da dobije podatke od ANB što je u nepovoljan položaj stavljalo poslanike opozicije”, pojasnila je Bajramspahić.
Prema njenim riječima, sada su upotpunjene mogućnosti koje, Odboru, i članovima Odbora, stoje na raspolaganju kada je u pitanju nadzor nad ANB, “pa se nadamo da će je poslanici više kontrolisati u narednom periodu, i time pomoći građenju povjerenja građana u Agenciju”.
Bajramspahić je ukazala i da je zakonom propisana procedura za uništavanje podataka koji nisu bezbjednosnog karaktera i time spriječilo prekomjerno (kolateralno) prikupljanje informacija.
“Ovim su zaštićena prava “povezanih lica” i zakonski obavezana ANB da uništava lične, porodične, i sve ostale podatke koji nisu bili cilj primjene mjera”, rekla je ona.
Bonus video:
