Poslanici koji napuste partiju sa čije liste su izabrani, a zadrže mandat, obesmišljavaju volju birača, ocijenio je analitičar Zlatko Vujović, dodajući da je potrebno pokrenuti proces postepenog otvaranja izbornih lista. Pozitivnu Crnu Goru, Socijalističku narodnu partiju i Demokratski front napustilo je ukupno sedam poslanika i svi su zdržali mandate. Bivši poslanici Pozitivne Crne Gore, Mladen Bojović i Dritan Abazović i Demokratskog fronta Novica Stanić, formirali su poseban poslanički klub a to su zatražili i ostali nezavisni poslanici.
Vujović je rekao da se predstavnička demokratija ne može više ni zamisliti bez slobodnog mandata i o tome se, kako je naveo, ne može raspravljati. “Međutim, zadržavanje mandata od poslanika koji su napustili partije sa čije liste su izabrani, postala je masovna pojava koja obesmišljava volju birača”, kazao je Vujović agenciji MINA. Na pitanje kako se taj problem može riješiti, Vujović je odgovorio da se poslanik ne može obavezati da vrati mandat ukoliko napusti partiju.
Rješenje, kako je objasnio, treba tražiti kroz dvije mjere, a na osnovu određenih komparativnih rješenja. “Moguće je uvesti odredbu u kojoj bi mandat bilo moguće oduzeti poslaniku koji je prešao ili osnovao drugu partiju, a da oni koji ne uđu u drugu partiju, zadržavaju kao i dosad mandat do njegovog kraja”, rekao je Vujović. Druga mjera je, kako je ukazao, da se kroz postojeći izborni sistem omogući preferencijalno glasanje, odnosno da sa partijske liste budu izabrani kandidati koji su dobili najviše preferencijalnih glasova. “Na taj način izabrani kandidati na bazi preferencijalnih glasova bi imali puni osnov za zadržavanje mandata, jer su izabrani glasovima birača, ali bi imali i veći ugled i jaču poziciju u partiji, što bi ih motivisalo da ostanu u njoj”, ocijenio je Vujović.
Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori bi bilo potrebno pokrenuti proces postepenog otvaranja izbornih lista. “Prvi korak je da se omogući biraču da izabere jednog od kandidata za poslaničku funkciju, on glasa za pojedinca. Glas za pojedinca je automatski glas za partiju, a zbir glasova kandidata jedne partije je njen izborni rezultat”, objasnio je Vujović. Na bazi tog partijskog rezultata se, kako je rekao, alociraju partiji glasovi, dok se mandati raspoređuju kandidatima partije na osnovu osvojenih preferencijalnih glasova. “Preferencijalno glasanje, glasanje birača direktno za kandidate unutar partijskih lista, bi sa jedne strane pomoglo mjerenju podrške ne samo partija između sebe, već i “mjerenju” ključnih ljudi unutar partija”, rekao je Vujović, dodajući da bi to i olakšalo odnose unutar koalicija, unaprijedilo kvalitet selekcije, ali i rada poslanika koji se bore za reizbor. Postojeći izborni sistem je, smatra on, jednim dijelom potrošen i potrebno ga je mijenjati.
“Potrebna nam je dalja demokratizacija, ali i ona koja podrazumijeva demokratizaciju i samih stranaka. Živimo u sistemu sa zarobljenim institucijama, zarobljenim privatnim i partijskim interesima, a isto je i sa partijama”, poručio je Vujović. Partijama, prema njegovim riječima, ne upravljaju članovi već uske grupe okupljene oko rukovodstva. “Sa zarobljenim partijama ne mogu se oslobađati zarobljene institucije. Potrebne su nam promjene ne samo izbornog već i zakona o političkim partijama, kao i djelova zakona o finansiranju političkih partija”, rekao je Vujović. Prema njegovim riječima, neophodan je otvoren proces reformisanja tog seta zakona, ali uz uključenost stručne i šire javnosti. “Ne može se prihvatiti da su izborni zakoni eksluziva političkih partija”, zaključio je Vujović.
Bonus video:
