NVO pozvale poslanike na amandmansko djelovanje Zakona o ANB

“Predložene Izmjene i dopune Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbijednost „na mala vrata” proširuju nadležnosti službenika te institucije suprotno odredbama Ustava Crne Gore i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”, kaže se u zajedničkom saopštenju tih NVO
56 pregleda 0 komentar(a)
Agencija za nacionalnu bezbjednost, Foto: Arhiva "Vijesti"
Agencija za nacionalnu bezbjednost, Foto: Arhiva "Vijesti"
Ažurirano: 29.01.2015. 16:48h

Predložene Izmjene i dopune Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbijednost (ANB) proširuju nadležnosti službenika te institucije suprotno odredbama crnogorskog Ustava i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, saopštili su predstavnici civilnog sektora i pozvali poslanike na amandmansko djelovanje.

Predstavnici Akcije za ljudska prava (HRA), Instituta Alternativa (IA), Centra za građansko obrazovanje (CGO) i MANS-a, pozvali su poslanike svih političkih partija da podnesu amandmane na predložene Izmjene i dopune tog Zakona i obezbijede poštovanje prava građana garantovana Ustavom i međunarodnim konvencijama i da zaštite ljudska prava od samovolje bilo kog pojedinca.

“Predložene Izmjene i dopune Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbijednost „na mala vrata” proširuju nadležnosti službenika te institucije suprotno odredbama Ustava Crne Gore i Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda”, kaže se u zajedničkom saopštenju tih NVO.

Oni su podsjetili da je Vlada predložila izmjene i dopune Zakona o ANB kojima se, između ostalog, predviđa da su sva pravna lica dužna da službeniku Agencije koji se legitimiše službenom legitimacijom, omoguće pristup svim svojim podacima putem neposrednog uvida.

Na osnovu toga, pojasnili su, svaki službenik ANB-a može samostalno, arbitrerno i neograničeno pristupiti svim ličnim podacima građana, uključujući medicinsku dokumentaciju, bankarske podatke i sve druge informacije koje u svom posjedu imaju sva druga pravna lica u zemlji.

“Time se predviđa da svaki pravni subjekt, uključujući i medije, nevladin sektor, pa i političke partije moraju omogućiti bilo kom službeniku ANB-a koji ima legitimaciju da bez ikakvog ograničenja ili mjera zaštite vrši uvid u sve njihove podatke, registre i drugu dokumentaciju”, saopštili su predstavnici civilnog sektora.

Prema njihovim riječima, istovremeno, predloženi zakon ne propisuje čak ni osnov sumnje da je neko izvršio krivično djelo, da bi se moglo miješati u njegova prava.

“Pored toga, pravnim subjektima nije ostavljena bilo kakva mogućnost zaštite ukoliko smatraju da legitimisani službenik ne treba da pristupi registrima ili zbirkama podataka koje posjeduju. Nije propisan bilo kakav mehanizam žalbe koji bi mogao odložiti sprovođenje usmene naredbe službenika ANB-a i pristup podacima”, dodaje se u saopštenju.

Iz HRA, IA, CGO i MANS-a naveli su da Zakon ne predviđa mehanizme kontrole i provjere zbog čega neki službenik ANB-a pristupa ovim podacima i u koje svrhe ih koristi.

Kako su kazali, Ustavni sud je u svojoj prethodnoj praksi zaključio da prikupljanje te vrste podataka uživa ustavnu zaštitu nepovredivosti tajnosti i utvrdio da se od nepovredivosti ovih podataka može odstupiti samo na osnovu odluke suda, radi vođenja krivičnog postupka ili iz razloga bezbjednosti Crne Gore.

Predstavnici tih NVO ukazali su da je Ustavni sud u svojim odlukama u julu prošle godine, koje je donio na inicijativu MANS-a, utvrdio da je neustavna odredba Zakonika o krivičnom postupku po kojoj je policija bez naredbe suda od pružaoca telekomunikacionih usluga pribavljalja tzv. telefonske listinge.

"Iako sud priznaje da obavještajne službe mogu legitimno postojati u demokratskom drustvu, on ponavlja da se ovlašćenja tajnog nadzora građana mogu tolerisati na osnovu Konvencije samo u mjeri koja je strogo nužna za zastitu demokratskih institucija", kaže se u saopštenju.

Iz civilnog sektora kazali su da je Ustavni sud ukazao da je zaštita pojedinca od nedopuštenog miješanja u njegovu privatnost proklamovana u međunarodnom pravu kao fundamentalno ljudsko pravo koje uživa pravnu zaštitu i da samo sud može dozvoliti odstupanja od tajnosti utvrđenih odredbama Ustava.

Oni smatraju da predloženi zakon daje još veća ovlašćenja službenicima ANB, koji bi mogli da pribavljaju i sve druge podatke koje bilo koji organ ili pravno lice prikuplja, navodei da bi to mogli da čine po proizvoljnoj ocjeni i bez ikakve kontrole i to prema svim licima, bez ikakvih ograničenja.

“Zato pozivamo poslanike svih političkih partija da podnesu amandmane na predložene Izmjene i dopune Zakona o ANB-u i obezbijede poštovanje prava građana garantovana Ustavom i međunarodnim konvencijama”, zaključuje se u saopštenju.

Bonus video: