NAKON RAZMATRANJA

Zakonodavni odbor podržao set zakona iz oblasti pravosuđa

Predlog zakona o Državnom tužilaštvu podržala je većina poslanika, najavljujući amandmansko djelovanje na član kojim se predviđa da se disciplinski tužioci biraju na predlog predsjednika Vrhovnog suda
83 pregleda 0 komentar(a)
Zakonodavni odbor, Foto: Savo Prelević
Zakonodavni odbor, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 20.01.2015. 17:44h

Zakonodavni odbor Skupštine podržao je danas predloge zakona o državnom i specijalnom tužilaštvu, kao i o Ustavnom sudu, sudovima i o Sudskom savjetu i pravima i dužnostima sudija. Odbor je razmatrao i podržao i predloge zakona o dopuni Krivičnog zakonika, kao i o potvrđivanju Sporazuma o operativnoj i strateškoj saradnji između Crne Gore i Evropske policijske kancelarije.

Predlog zakona o Državnom tužilaštvu podržala je većina poslanika, najavljujući amandmansko djelovanje na član kojim se predviđa da se disciplinski tužioci biraju na predlog predsjednika Vrhovnog suda. Poslanik Demokratskog fronta (DF) Vladislav Bojović nije učestvovao u glasanju o dva zakona o tužilaštvu jer, kako je objasnio, kolege nijesu uvažile predlog da se rasprava o tim zakonima odloži nakon što su pojedini poslanici opozicije, zbog vjerskog praznika, morali napustiti sjednicu Odbora.

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Marta Šćepanović pohvalila je Predlog zakona o Državnom tužilaštvu, najavljujući da će ta partija u daljoj proceduri djelovati amandmanski na odredbe koje se tiču načina izbora disciplinskog tužioca. Prema odredbama Predloga, disciplinski tužilac se bira na predlog predsjednika Vrhovnog suda a, kako smatra Šćepanović, to ne bi trebalo da bude tako. „Disciplinski tužilac bi trebalo da se bira na predlog Tužilaštva, a ne preko predsjednika Vrhovnog suda“.

Bojović se saglasio sa Šćepanović oko te odredbe, ocjenjujući da se time omogućava sudskoj vlasti da kontroliše Tužilaštvo, jer „predsjednica Vrhovnog suda odlučujuće utiče na odabir disciplinskog tužioca“.

Generalna direktorka Direktorata za pravosuđe, Branka Lakočević, kazala je u ime predlagača da je takva odredba unijeta u predlog radi obezbjeđivanja objektivnosti. „To su razlozi objektivnosti, moramo štititi i onoga protiv koga se vodi disciplinski postupak“, rekla je ona, objašnjavajući da disciplinski tužilac ne donosi odluke, već samo vodi postupak istrage.

Lakočević je, odgovarajući na pitanja poslanika o načinu biranja glavnog specijalnog tužioca, kazala da je Tužilački savjet zadužen za biranje rukovodilaca svih državnih tužilaštava, pa i Specijalnog. „Specijalno tužilaštvno postoji u okviru jedinstvenog organa - Državnog tužilaštva“, objasnila je ona. Poslanik DPS-a, Miodrag Vuković, kazao je da je Odbor na današnjoj sjednici raspravljao i o meritumu predloga, dok su pojedini poslanici davali političke komentare na predloge zakona.

Nadležnost Zakonodavnog odbora je, kako je podsjetio, da razmatra i ocjenjuje ustavnost pojedinih predloga. Poslanici Zakonodavnog odbora su danas podržali i Predlog zakona o Ustavnom sudu, uz dogovor sa predlagačima da se zadrže odredbe starog zakona koje se odnose na rokove pokretanja ustavne žalbe i završetka postupka pred Ustavnim sudom. Predlogom zakona o Ustavnom sudu bilo je predviđeno da se rok sa podnošenje ustavne žalbe skraćuje sa 60 na 30 dana, dok je rok za završetak postupka pred Ustavnim sudom izostavljen. Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP) Neven Gošović kazao je da mora postojati rok u kom bi trebalo da bude završena procedura kako bi se osigurao djelotvoran rad, a sa njim su se saglasili i ostali predstavnici opozicionih partija u Odboru. „Rok mora postojati i nema razloga da se on briše“, poručio je Gošović, ukazujući i da se smanjivanjem roka za podnošenje ustavne žalbe umanjuju prava podnosilaca. Prema riječima Bojovića, ukidanjem roka za završetak postupka krši se Ustav. “Ovim odredbama otvara se još veći prostor za zloupotrebu Ustavnog suda od strane vlasti. On će ostati zavistan od vladajuće partije i unaprijediće svoju neefikasnost i neažurnost“. Poslanik DF-a Emilo Labudović ocijenio je tu odredbu kao „ najklimaviju“ u predlogu. „Plašim se da ovim ne obesmislimo ustavne promjene“. Lakočević je objasnila da je rok izostavljen iz Predloga zato što je u važećem zakonu postojao samo kao „instrukcioni“, što, kako je kazala, znači da nije obavezivao i za njegovo kršenje nije mogla biti predviđena sankcija. Prema njenim riječima, takva odredba ne postoji ni u uporednoj praksi i stoga se, kako je navela, nije našla ni u Predlogu. Predlagači i članovi odbora saglasili su se da rok od 18 mjeseci za okončanje postupka i 60 dana za podnošenje ustavne žalbe iz postojećeg Zakona bude i u Predlogu zakona o Ustavnom sudu, nakon čega je on usvojen većinom glasova. Jedna od novina u Predlogu zakona o sudovima, koji je Odbor danas podržao, je, kako je objasnila Lakočević, mogućnost sudova da nezavisno rukovode budžetom. Ona je objasnila da će sudovi, usvajanjem Predloga, moći samostalno da raspolažu budžetom, navodeći da će to doprinijeti nezavisnosti u njihovom radu.

Preporučujemo za Vas