CRNOGORSKA MANJINA NA KOSOVU

Crnogorcima samo prazna obećanja

Predsjednik Udruženja Crnogoraca na Kosovu Slobodan Vujičić smatra da se priča o rješavanju ustavno-pravnog statusa crnogorske manjine svodi samo na obećanja koja se ponavljaju od 2008. godine
32 komentar(a)
Filip Vujanović i Atifete Jahjaga, Foto: Predsjednik.me
Filip Vujanović i Atifete Jahjaga, Foto: Predsjednik.me
Ažurirano: 15.01.2015. 18:11h

Posljednjom najavom da će crnogorska manjina uskoro biti priznata Ustavom, kosovski šef diplomatije Hašim Tači samo je ponovio ono što prištinski zvaničnici obećavaju već šest godina.

Priznanje crnogoske manjine, koja bi joj između ostalog obezbijedila garantovane mandate u kosovskom parlamentu, Tači je obećavao i u vrijeme kada je bio premijer, a slično su ponavljali njegovi ministri kao i predsjednica Kosova Atifete Jahjaga, pravdajući se da je za promjenu Ustava potrebna dvotrećinska podrška u parlamentu. Tači je “Pobjedi” kazao da bi, uz Crnogorce, i Hrvati mogli biti priznati kao manjina, kada Ustav bude promijenjen zbog stvaranja vojnih snaga Kosova.

Predsjednik Udruženja Crnogoraca na Kosovu Slobodan Vujičić smatra da se priča o rješavanju ustavno-pravnog statusa crnogorske manjine svodi samo na obećanja koja se ponavljaju od 2008. godine.

“Šest godina nakon usvajanja Ustava Kosova, koji se smatra jednim od najmodernijih i koji promoviše visoke demokratske vrijednosti, Crnogorci nijesu riješili svoj položaj i adekvatnu zastupljenost u Skupštini”, tvrdi Vujičić.

Manjine u kosovskom parlamentu imaju 20 garantovanih mandata, od ukupno 120 poslaničkih mjesta. Od toga polovina pripada srpskoj manjini, dok Bošnjaci imaju tri, Turci dva, a Goranci, Romi, Aškalije i Egipćania po jedan mandat, dok 10. mandat dobija manjina sa najviše glasova.

Prema Ustavu iz 1974. godine Crnogorci su, uz Albance i Srbe, bili konstitutivni narod i treća zajednica po brojnosti. Prema popisu iz 1981. na Kosovu je živjelo 28 hiljada Crnogoraca, dok se sada smatra da ih ima između 10.000 i 12.000.

Osim crnogorskih udruženja, na potrebu da se Crnogorci priznaju Ustavom ukazivali su i predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i tadašnji premijer Igor Lukšić. Vujanović je tada poručio da neće potpisati ukaze o razmjeni ambasadora dok se Crnogoricima ne prizna status manjine. Iako su Kosovo i Crna Gora u međuvremenu otvorile ambasade, Radovan Miljanić je i dalje otpravnik poslova u Prištini, dok u Podgorici isti posao obavlja Srđan Sentić.

Politički analitičar iz Prištine Špend Kursani podsjeća da priznanje crnogorske manjine zahtijeva izmjene Ustava, podsjećajući da je isto obećano i Hrvatima na Kosovu. Pravdajući se tehničkim problemima, kosovski zvaničnici su odlagali izmjene Ustava zbog pregovora sa Srbijom i parlamentarnih izbora.

“To takođe zahtijeva nova garantovana mjesta za Crnogorce i Hrvate u parlamentu. Iz tih razloga Vlada Kosova nije imala energije da doda to pitanje u već zgusnut raspored. Mislim da će, uzimajući u obzir prethodna obećanja kosovskih lidera, kao i uslove iz Crne Gore da se diplomatski odnosi dovedu na najveći nivo, dovesti do toga da Crnogorci budu uvršteni u Ustav, čim Vlada bude imala manje otvorenih pitanja kojima se bavi”, kazao je Kursani.

Kursani: Ne možemo priuštiti dalje odlaganje zbog Brisela

Kursani smatra da odlaganje rješavanja pitanja crnogorske zajednice ne može uticati na odnose između dvije države.

“Može doći do manjih tenzija u slučaju da se to pitanje razvlači još više, ali mislim da odnosi između država ne mogu biti ugroženi ovim pitanjem. Ni Kosovo ni Crna Gora ne mogu to sebi da priušte. To su dvije male države u regionu koje su potrebne jedna drugoj, a to bi izazvalo pritisak i nove uslove iz EU, u slučaju da se odnosi ozbiljnije poremete”, kazao je Kursani.

Obećavali Tači, Čeku, Jahjaga, Redžepi...

Promjenu Ustava Tači je najavljivao 2013. godine, pravdajući se obavezom sprovođenja briselskog sporazuma. Promjenu Ustava i rješavanje problema Crnogorca obećavala je u septembru 2013. i Jahjaga pojašnjavajući da je taj proces u završnoj fazi.

Mjesec prije toga, ministar bezbjednosnih snaga Kosova Agim Čeku je u Plavu poručio da Kosovo ne usporava namjerno proces rješavanja pitanja crnogorske nacionalne manjine u toj državi, već je to problem tehničkog karaktera koji bi trebalo da bude riješen uskoro.

Slično je prošle godine tvrdio i ministar unutrašnjih poslova Bajram Redžepi, navodeći da će "Hrvati i Crnogorci uskoro će biti uvršteni u ustav Kosova kao manjina".