"IMA KLJUČNU ULOGU"

Marković: Netačno je da VDT nema uticaja na izbor glavnog specijalnog tužioca

Prema njegovim riječima, prije nego Crna Gora uđe u EU, evropske vrijednosti u njoj treba da zagospodare
78 pregleda 7 komentar(a)
Duško Marković, Foto: Savo Prelević
Duško Marković, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 16.02.2019. 12:34h

Crna Gora treba da usvoji evropske vrijednosti prije ulaska u Evropsku uniju (EU), a institucionalno sazrijevanje najveći je rezultat koji je postigla do sada, ocijenio je ministar pravde Duško Marković. 

"Najveći rezultat u ovom trenutku je institucionalno sazrijevanje koje se primjećuje. Odgovorne i profesionalne institucije su jedino sredstvo za napredak, stabilnost i progres", rekao je Marković u intervjuu agenciji MINA. 

On je kazao da Crnoj Gori sa evropskih adresa stižu pohvale da se napreduje u oblasti vladavine prava, ali, kako je naveo, ima i ozbiljne kritike. 

"Kritike su smjernice koje nam partneri daju u pravcu ostvarenja zajedničkog cilja – postizanje evropskih standarda. A krajnji korisnici tog cilja su građani Crne Gore", kazao je Marković. 

Prema njegovim riječima, prije nego Crna Gora uđe u EU, evropske vrijednosti u njoj treba da zagospodare. 

On je, upitan da li se osjeća efekat ustavnih promjena na pravosuđe, odgovorio potvrdno. 

Podsjetio je da je nakon usvajanja amandmana na Ustav i usklađivanja zakona sa novim ustavnim rješenjima u dijelu pravosuđa, izabran novi sastav Ustavnog suda, Sudskog i Tužilačkog savjeta, komisije za praćenje etičkih kodeksa u tim tijelima. Izabran je predsjednik Vrhovnog suda, svi rukovodioci državnih tužilaštava i Vrhovni državni tužilac. 

"Godina je kratak period za sud o tome kako su ustavne promjene uticale na pravosudni sistem. To zaslužuje malo više strpljenja i temeljnu analizu nakon određenog vremena, kada budemo zaokružili zakonodavni i institucionalni okvir i imali početni bilans ostvarenih rezultata", poručio je Marković. 

Akcioni planovi su "živi dokumenti"

Na pitanje šta je konkretno promijenjeno u akcionim planovima 23 i 24 koji su bili na javnoj raspravi, i može li se očekivati da tokom procesa pregovora budu dorađivani opet, Marković je odgovorio da su akcioni planovi "živi dokumenti". 

"Sama riječ "adaptacija" koja se koristi za proces njihovih izmjena i dopuna, znači njihovo prilagođavanje objektivnim okolnostima, što znači da njihov kvalitet nije doveden u pitanje. To potvrđuje i nalaz Evropske komisije u Izvještaju o napretku da se akcioni planovi uglavnom sprovode blagovremeno", naveo je Marković. 

Kako je pojasnio, adaptacija akcionih planova znači definisanje jasnijih mjera, postavljanje realnijih rokova i kvantifikacija indikatora uticaja onamo gdje se traži početni bilans ostvarenih rezultata u privremenim mjerilima. 

"Nakon javne rasprave o adaptaciji akcionih planova, dokumenti su poslati Evropskoj komisiji na komentare i planirano je njihovo usvajanje za januar", rekao je Marković. 

Pred državom je usvajanje organizacionih zakona

On je kazao da su evropska i evroatlantska integracija dva komplementarna procesa, koja se preklapaju upravo na planu vladavine prava. 

"Rezultati u oblasti reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije i kriminala i zaštite i promocije ljudskih prava, ostvareni u procesu pristupanja EU, automatski idu u bilans rezultata na planu integracije u NATO", kazao je Marković. 

Kada je riječ o izazovima na planu reforme pravosuđa, on je napomenuo da je pred državom usvajanje organizacionih zakona. 

"To su zakoni o sudovima, Sudskom savjetu i pravima i obavezama sudija, državnom tužilaštvu i Specijalnom tužilaštvu. Međutim, to je samo prva faza, trebaju nam Zakoni koji ce se sprovoditi, odnosno proizvoditi ono što se u pravu EU naziva "koristan efekat" ("effet utile"), a što čini bilans ostvarenih rezultata ili ono što se odomaćilo kao track record", rekao je Marković. 

U tom procesu, kaže on, Vlada se vodi srednjeročnim smjernicama u vidu privremenih mjerila, kojima se predviđa početni bilans ostvarenih rezultata. 

"To su ostvareni rezultati u imenovanju visokih službenika pravosuđa na osnovu transparentnog i postupka zasnovanog na zaslugama, izboru sudija i tužilaca na osnovu jedinstvenog, državnog, transparentnog sistema zasnovanog na zaslugama, uz inicijalnu obuku kandidata prije imenovanja, sprovođenju fer i transparentnog sistema unaprjeđenja sudija i tužilaca na osnovu povremene procjene stručnog učinka", kazao je Marković. 

Predviđeno osnivanje novih disciplinskih komisija

Privremenim mjerilima predviđeno je jačanje administrativnih kapaciteta Sudskog i Tužilačkog savjeta, omogućujući im da svoje ključne funkcije vrše profesionalno, odgovorno, transparentno i nepristrasno. 

"Predviđeno je osnivanje novih disciplinskih komisija u Sudskom i Tužilačkom savjetu, kao i razvijanje mreže menadžera integriteta u pravosuđu, obezbjeđivanje pune krivične odgovornosti sudija i tužilaca i izbjegavanje zloupotrebe koncepta funkcionalnog imuniteta sudija i razvijanje valjanog statističkog kapaciteta na osnovu smjernica pravosudne statistike Evropske komisije za efikasnost pravosuđa CEPEJ i aktivno korištenje ovih podataka", naveo je Marković. 

Kako je kazao, predviđeno je sprovođenje racionalizacije pravosudne mreže, usvajanje Zakona o obuci u pravosuđu i obezbjeđivanje neophodnih finansijskih i ljudskih resursa kako bi Centar za obuku nosilaca pravosudne funkcije bio transformisan u finansijski nezavisno tijelo. 

"Crna Gora treba da demonstrira kapacitet tijela za sprovođenje zakona i sudova da nezavisno rješavaju slučajeve ratnih zločina u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom i sudskom praksom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, odnosno da preuzima efektivne mjere za rješavanje pitanja nekažnjivosti, naročito kroz valjanu istragu i gonjenje ovih krivičnih djela", kazao je Marković. 

Prema njegovim riječima, na to će odgovoriti uravnoteženo, u skladu sa Akcionim planom za poglavlje 23 i Strategijom reforme pravosuđa 2014-2018 i Akcionim planom za njenu implementaciju. 

Nije tačno da VDT nema uticaja na izbor  glavnog specijalnog tužioca

Marković smatra da autonomiju Specijalnog tužilaštva treba obezbijediti u skladu sa principima državno-tužilačke organizacije, jedinstvenosti hijerarhijske organizacije i subordinacije. 

"Netačna je teza da Vrhovni državni tužilac (VDT) nema uticaja na izbor glavnog specijalnog tužioca. On se po novom predlogu za koji se zalagao i VDT bira na osnovu javnog konkursa i od Tužilačkog savjeta, a predsjednik Tužilačkog savjeta je VDT", obrazložio je Marković. 

Prema njegovoj ocjeni, VDT ne samo da nije isključen već ima ključnu ulogu. "Rekao bih, ako se ne radi o nerazumijevanju, da se onda radi o prilagođavanju rješenja pojedinačnim a ne opštim principima", kazao je Marković. 

On je ocijenio da bi bilo neustavno određenje Specijalnog tužilaštva kao samostalnog tužilaštva, jer je Ustavom državno tužilaštvo definisano kao "jedinstven i samostalan državni organ". 

Stanković o predlogu zakona:"Nelogično da VDT bude isključen iz predlaganja specijalnog tužioca"

Marković je, u vezi čestih prebacivanja odgovornosti na relaciji policija-tužilaštvo – sudstvo i da li je zadovoljan saradnjom tih institucija, kazao da u tom lancu, karike treba da budu dobro uvezane, jer su međuzavisne. 

"Od kvaliteta dokaza koje pribavi policija zavisi optužnica, a od kvaliteta optužnice presuda, a presuda treba da sadrži sankciju počiniocu, satisfakciju žrtvi i opomenu društvu", naveo je on. 

Jačanje te saradnje, smatra Marković, cilj je reforme pravosuđa i sistema borbe protiv kriminala i korupcije. 

Marković je kazao i da je u brojim međunarodnim posjetama dobio potvrdu da se Crna Gora visoko kotira u međunarodnoj zajednici naročito zbog svoje liderske pozicije u regionu. 

"Nemate gotovo nijednu regionalnu inicijativu koja je svoj odjek našla u drugom dijelu Evrope a da Crna Gora ne igra prominentnu ulogu. Počnite od regionalne saradnje na svim poljima, kao i bilateralne saradnje u okviru regiona", kazao je Marković. 

Prema njegovim riječima, Crna Gora je tradicionalno poznata kao dobar susjed. 

Spremni za poziv za NATO

Upitan da li je država bila spremna za poziv za članstvo u NATO u dijelu koji se odnosi na vladavinu prava, Markoviić je odgovorio da je država sada spremna za taj poziv. 

"Da li neka zemlja kandidat za članstvo ispunjava uslove ili je spremna za članstvo odlučuju zemlje članice NATO-a, i mi to poštujemo. Na samitu u Velsu dobili smo veliko priznanje za reforme koje sprovodimo i na bazi toga data nam je jedinstvena prilika da krajem 2015. dobijemo poziv za članstvo", podsjetio je Marković. 

Prema njegovim riječima, kako god to neko u Crnoj Gori tumačio, to je istorijska prilika da bude ostvaren još jedan nacionalni cilj koji će biti od koristi i državi i pojedincu. 

On je najavio da će Vlada ove godine raditi na daljem unaprijeđenju krivičnog zakonodavstva izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku, pripremu novog Zakona o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom, implementaciju Analize za potrebe racionalizacije pravosudne mreže i pripremu Zakona o edukaciji u pravosuđu. 

"Posebna pažnja biće posvećena obezbjeđivanju neophodnih pretpostavki za primjenu zakona o sprječavanju korupcije i prostornih infrastrukturnih i informatičkih uslova za Agenciju. Poseban akcenat biće i na blagovremenoj realizaciji obaveza iz akcionih planova za poglavlja 23 i 24Crna Gora treba da usvoji evropske vrijednosti prije ulaska u Evropsku uniju (EU), a institucionalno sazrijevanje najveći je rezultat koji je postigla do sada, ocijenio je ministar pravde Duško Marković. 

"Najveći rezultat u ovom trenutku je institucionalno sazrijevanje koje se primjećuje. Odgovorne i profesionalne institucije su jedino sredstvo za napredak, stabilnost i progres", rekao je Marković u intervjuu agenciji MINA. 

Kritike su smjernice

On je kazao da Crnoj Gori sa evropskih adresa stižu pohvale da se napreduje u oblasti vladavine prava, ali, kako je naveo, ima i ozbiljne kritike. 

"Kritike su smjernice koje nam partneri daju u pravcu ostvarenja zajedničkog cilja – postizanje evropskih standarda. A krajnji korisnici tog cilja su građani Crne Gore", kazao je Marković. 

Prema njegovim riječima, prije nego Crna Gora uđe u EU, evropske vrijednosti u njoj treba da zagospodare. 

On je, upitan da li se osjeća efekat ustavnih promjena na pravosuđe, odgovorio potvrdno. 

Podsjetio je da je nakon usvajanja amandmana na Ustav i usklađivanja zakona sa novim ustavnim rješenjima u dijelu pravosuđa, izabran novi sastav Ustavnog suda, Sudskog i Tužilačkog savjeta, komisije za praćenje etičkih kodeksa u tim tijelima. Izabran je predsjednik Vrhovnog suda, svi rukovodioci državnih tužilaštava i Vrhovni državni tužilac. 

"Godina je kratak period za sud o tome kako su ustavne promjene uticale na pravosudni sistem. To zaslužuje malo više strpljenja i temeljnu analizu nakon određenog vremena, kada budemo zaokružili zakonodavni i institucionalni okvir i imali početni bilans ostvarenih rezultata", poručio je Marković. 

Akcioni planovi se uglavnom blagovremeno sprovode

Na pitanje šta je konkretno promijenjeno u akcionim planovima 23 i 24 koji su bili na javnoj raspravi, i može li se očekivati da tokom procesa pregovora budu dorađivani opet, Marković je odgovorio da su akcioni planovi "živi dokumenti". 

"Sama riječ "adaptacija" koja se koristi za proces njihovih izmjena i dopuna, znači njihovo prilagođavanje objektivnim okolnostima, što znači da njihov kvalitet nije doveden u pitanje. To potvrđuje i nalaz Evropske komisije u Izvještaju o napretku da se akcioni planovi uglavnom sprovode blagovremeno", naveo je Marković. 

Kako je pojasnio, adaptacija akcionih planova znači definisanje jasnijih mjera, postavljanje realnijih rokova i kvantifikacija indikatora uticaja onamo gdje se traži početni bilans ostvarenih rezultata u privremenim mjerilima. 

"Nakon javne rasprave o adaptaciji akcionih planova, dokumenti su poslati Evropskoj komisiji na komentare i planirano je njihovo usvajanje za januar", rekao je Marković. 

On je kazao da su evropska i evroatlantska integracija dva komplementarna procesa, koja se preklapaju upravo na planu vladavine prava. 

"Rezultati u oblasti reforme pravosuđa, borbe protiv korupcije i kriminala i zaštite i promocije ljudskih prava, ostvareni u procesu pristupanja EU, automatski idu u bilans rezultata na planu integracije u NATO", kazao je Marković. 

Kada je riječ o izazovima na planu reforme pravosuđa, on je napomenuo da je pred državom usvajanje organizacionih zakona. 

"To su zakoni o sudovima, Sudskom savjetu i pravima i obavezama sudija, državnom tužilaštvu i Specijalnom tužilaštvu. Međutim, to je samo prva faza, trebaju nam Zakoni koji ce se sprovoditi, odnosno proizvoditi ono što se u pravu EU naziva "koristan efekat" ("effet utile"), a što čini bilans ostvarenih rezultata ili ono što se odomaćilo kao track record", rekao je Marković. 

U tom procesu, kaže on, Vlada se vodi srednjeročnim smjernicama u vidu privremenih mjerila, kojima se predviđa početni bilans ostvarenih rezultata. 

"To su ostvareni rezultati u imenovanju visokih službenika pravosuđa na osnovu transparentnog i postupka zasnovanog na zaslugama, izboru sudija i tužilaca na osnovu jedinstvenog, državnog, transparentnog sistema zasnovanog na zaslugama, uz inicijalnu obuku kandidata prije imenovanja, sprovođenju fer i transparentnog sistema unaprjeđenja sudija i tužilaca na osnovu povremene procjene stručnog učinka", kazao je Marković. 

Privremenim mjerilima predviđeno je jačanje administrativnih kapaciteta Sudskog i Tužilačkog savjeta, omogućujući im da svoje ključne funkcije vrše profesionalno, odgovorno, transparentno i nepristrasno. 

"Predviđeno je osnivanje novih disciplinskih komisija u Sudskom i Tužilačkom savjetu, kao i razvijanje mreže menadžera integriteta u pravosuđu, obezbjeđivanje pune krivične odgovornosti sudija i tužilaca i izbjegavanje zloupotrebe koncepta funkcionalnog imuniteta sudija i razvijanje valjanog statističkog kapaciteta na osnovu smjernica pravosudne statistike Evropske komisije za efikasnost pravosuđa CEPEJ i aktivno korištenje ovih podataka", naveo je Marković. 

Kako je kazao, predviđeno je sprovođenje racionalizacije pravosudne mreže, usvajanje Zakona o obuci u pravosuđu i obezbjeđivanje neophodnih finansijskih i ljudskih resursa kako bi Centar za obuku nosilaca pravosudne funkcije bio transformisan u finansijski nezavisno tijelo. 

"Crna Gora treba da demonstrira kapacitet tijela za sprovođenje zakona i sudova da nezavisno rješavaju slučajeve ratnih zločina u skladu sa međunarodnim humanitarnim pravom i sudskom praksom Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, odnosno da preuzima efektivne mjere za rješavanje pitanja nekažnjivosti, naročito kroz valjanu istragu i gonjenje ovih krivičnih djela", kazao je Marković. 

Prema njegovim riječima, na to će odgovoriti uravnoteženo, u skladu sa Akcionim planom za poglavlje 23 i Strategijom reforme pravosuđa 2014-2018 i Akcionim planom za njenu implementaciju. 

Marković smatra da autonomiju Specijalnog tužilaštva treba obezbijediti u skladu sa principima državno-tužilačke organizacije, jedinstvenosti hijerarhijske organizacije i subordinacije. 

"Netačna je teza da Vrhovni državni tužilac (VDT) nema uticaja na izbor glavnog specijalnog tužioca. On se po novom predlogu za koji se zalagao i VDT bira na osnovu javnog konkursa i od Tužilačkog savjeta, a predsjednik Tužilačkog savjeta je VDT", obrazložio je Marković. 

Prema njegovoj ocjeni, VDT ne samo da nije isključen već ima ključnu ulogu. "Rekao bih, ako se ne radi o nerazumijevanju, da se onda radi o prilagođavanju rješenja pojedinačnim a ne opštim principima", kazao je Marković. 

On je ocijenio da bi bilo neustavno određenje Specijalnog tužilaštva kao samostalnog tužilaštva, jer je Ustavom državno tužilaštvo definisano kao "jedinstven i samostalan državni organ". 

Marković je, u vezi čestih prebacivanja odgovornosti na relaciji policija-tužilaštvo – sudstvo i da li je zadovoljan saradnjom tih institucija, kazao da u tom lancu, karike treba da budu dobro uvezane, jer su međuzavisne. 

"Od kvaliteta dokaza koje pribavi policija zavisi optužnica, a od kvaliteta optužnice presuda, a presuda treba da sadrži sankciju počiniocu, satisfakciju žrtvi i opomenu društvu", naveo je on. 

Jačanje te saradnje, smatra Marković, cilj je reforme pravosuđa i sistema borbe protiv kriminala i korupcije. 

Marković je kazao i da je u brojim međunarodnim posjetama dobio potvrdu da se Crna Gora visoko kotira u međunarodnoj zajednici naročito zbog svoje liderske pozicije u regionu. 

"Nemate gotovo nijednu regionalnu inicijativu koja je svoj odjek našla u drugom dijelu Evrope a da Crna Gora ne igra prominentnu ulogu. Počnite od regionalne saradnje na svim poljima, kao i bilateralne saradnje u okviru regiona", kazao je Marković. 

Prema njegovim riječima, Crna Gora je tradicionalno poznata kao dobar susjed. 

Upitan da li je država bila spremna za poziv za članstvo u NATO u dijelu koji se odnosi na vladavinu prava, Markoviić je odgovorio da je država sada spremna za taj poziv. 

"Da li neka zemlja kandidat za članstvo ispunjava uslove ili je spremna za članstvo odlučuju zemlje članice NATO-a, i mi to poštujemo. Na samitu u Velsu dobili smo veliko priznanje za reforme koje sprovodimo i na bazi toga data nam je jedinstvena prilika da krajem 2015. dobijemo poziv za članstvo", podsjetio je Marković. 

Prema njegovim riječima, kako god to neko u Crnoj Gori tumačio, to je istorijska prilika da bude ostvaren još jedan nacionalni cilj koji će biti od koristi i državi i pojedincu. 

On je najavio da će Vlada ove godine raditi na daljem unaprijeđenju krivičnog zakonodavstva izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku, pripremu novog Zakona o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom, implementaciju Analize za potrebe racionalizacije pravosudne mreže i pripremu Zakona o edukaciji u pravosuđu. 

"Posebna pažnja biće posvećena obezbjeđivanju neophodnih pretpostavki za primjenu zakona o sprječavanju korupcije i prostornih infrastrukturnih i informatičkih uslova za Agenciju. Poseban akcenat biće i na blagovremenoj realizaciji obaveza iz akcionih planova za poglavlja 23 i 24", zaključio je Marković., zaključio je Marković.