Marković: Obaveza Vlade da unaprijedi pravosudni sistem

Marković je kazao da je u završnoj fazi priprema trećeg izvještaja za sprovođenje mjera iz Akcionog plana za poglavlje 23
80 pregleda 4 komentar(a)
Duško Marković, Boro Vučinić, Foto: Savo Prelević
Duško Marković, Boro Vučinić, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 22.12.2014. 12:57h

Obaveza Vlade u narednoj godini biće unapređenje pravosudnog sistema, najavio je potpredsjednik Vlade Duško Marković, navodeći da je dinamika ostvarivanja mjera iz akcionih planova za poglavlja 23 i 24 zadovoljavajuća. Marković je prisustvovao sjednici skupštinskog Odbora za antikorupciju koji je razmatrao ostvarivanje akcionih planova za poglavlja 23 i 24, na osnovu Izvještaja Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore u ovoj godini. On je podsjetio na ocjene u Izvještju da je u poglavlju 23. postignut orgraničen napredak, dok se obaveze iz poglavlja 24. sprovode u planiranoj dinamici. Marković je rekao da je u odnosu na poslednje izvještaje koje je Vlada usvojila 27. novembra ove godine od 270 mjera iz Akcionog plana za poglavlje 23, djelimično ili u potpunosti realizovano oko 160 mjera, odnosno oko 59 odsto, dok je iz Akcionog plana za poglavlje 24 realizovano 70 odsto mjera. „To znači da imamo zadovoljavajući dinamiku, a očekujemo da će stepen realizacije biti značajno povećan, posebno kada je u pitanju poglavlje 23“, rekao je on. Marković je kazao da je u završnoj fazi priprema trećeg izvještaja za sprovođenje mjera iz Akcionog plana za poglavlje 23 koji će biti predmet rasprave Vlade 25. decembra, nakon čega će, kako je objasnio, biti proslijeđen EK.

Prema njegovim riječima, posebno je značajno to što je Crna Gora realizovala pet posebnih mjera koje su usaglašene kao prioritetne i hitne nakon posljednjeg izvještaja EK, i koje su bile osnova za nastavaka pregovora sa EU i otvaranje novih pregovaračkih poglavlja. Tih pet hitnih mjera, kako je naveo, odnose se na usvajenje zakona o lobiranju, sprječavanju korupcije, konfliktu interesa, finansiranju političkih subjekata i Etičkog kodeksa poslanika. „Naporima Vlade ali i parlamenta su stvorene pretpostavke za usvajanje ovih pet ključnih zakona koji su omogućili održavanje nove međuvladine konferencije i otvaranje četiri nova poglavlja u pregovorima sa EU“, rekao je Marković. Obaveze Vlade u 2015, odnose se na dalje unapređenje pravosudnog sistema, posebno, kako je objasnio, u stvaranju normativnog okvira i snaženju institucija neophodnih za sprovođenje novouspostavljenih antikoruptivnih preventivnih i repriesivnih mehanizama i jačanja administrativnih klapaciteta. Marković je rekao da se naredne godine očekuje završetak normativnog okvira, i usvajanje zakona čiji će predlozi biti dostavljeni Skupštini, među kojima je i Zakon o specijalnom državnom tužilaštvu. Prema njegovim riječima, zakoni o izmjenama Zakona o krivičnom postupku, Sudskom savjetu, sudovima i upravljanju imovinom oduzetom od kriminala su ključni zakoni koji će biti razmatrani na vanrednoj sjednici parlamenta koju će Vlada tražiti za kraj januara. „Planiramo da zatražimo vanredno zasijedanje parlamenta krajem januara kada će svi ti zakoni biti spremni za raspravu i usvajanje, što znači pokušavamo da sustignemo one rokove koji smo propustili i 2015.godinu učinimo godinom implementacije“, objasnio je Marković. Marković je poručio da nije dovoljno samo donositi dobre zakone, pa će, kako je naveo, 2015. biti usmjerena na stvaranje normativnih kapaciteta i uslova da institucije sprovode zakon. “Neophodno je primjenjivati zakone, pa će čitav set Vladinih aktivnosti biti u tom pravcu. Radićemo na snažanju institucija i njihovih kapaciteta“, rekao je on. Kada je u pitanju poglavlje 24, Marković je kazao da će Vlada nastaviti da unapređuje politike na planu suprostavljanja organizovanom kriminalu i korupciji. Posebno je značajno, kako je rekao, i uspostavljanje specijalnog tužilaštva, kao i osnivanje posebnog policijskog odjeljenja za rad sa specijalnimj tužilaštvom. Predsjednik odbora, Predrag Bulatović, osvrnuo se na klauzulu balansa i neuravnoteženost u ostvarivanju rezultata koja je, kako je podsjetio, pomenuta i u Izvještaju EK. On je potpredsjednika Vlade pitao da li postoji mogućnost da se naredne godine aktivira klauzula balansa. Marković je složio da ne postoji dovoljna ravnoteža, poručujući da sve institucije moraju da rade na jednak način kako bi se Crna Gora što sigurnije kretala na putu pristupanja EU. „Klauzula balansa nije represivna mjera, već samo alat koji EU koristi i koji je predviđen novim pristupom proširenju. Ona nije uvedena zbog Crne Gore, već iskustva EU“, objasnio je Marković. Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Milorad Vuletić, pohvalio je rad Vlade u sprovođenju akcionih planova za dva poglavlja 23. i 24, poručujući da svakako predstoji još posla. „Pred nama je još dosta izazova, a mislim da smo se na pravi način uhvatili u koštac sa njima", ocijenio je Vuletić. Poslanik Demokratskog fronta (DF) Zoran Miljanić ocijenio je da se u Crnoj Gori konstantno stvaraju normativni okviri i jačaju administrativni kapaciteti pod pritiskom EK, dok rezultata u borbi protiv korupcije, kako je naveo, nema. On je kazao da u Crnoj Gori ne postoji nijedna presuda za korupciju na visokom novou, što je svrstava među jedinstvene države u Evropi. Miljanjić je ukazao i na lošu koordinaciju državnih organa u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, podsjećajući da je na to stalno skreću pažnju i međunarodni partneri. Miljanjić je upitao Markovića, da li postoje dokumenti iz EK koji upućuju na konkretne primjere korupcije na visokom nivou, ali i u slučajevima privatizacije pojedinih crnogorskih kompanija. Marković je kazao da nije upoznat sa postojanjem takvog dokumenta, poručujući da bi on, imajući u vidu funkciju koju obavlja, trebalo to zna. „Sa EK radimo monitoring slučajeva koji su sada u toku. Nijesam upoznat sa tim da postoji bilo kakav drugi dokument“, rekao je Marković. Miljanjić je ukazao i na postojanje korupcije na lokalom nivou, na šta je Marković odgovorio da se i ti slučajevi ispituju.

Odgovarajući na pitanja poslanika Miljanića, Marković je kazao da donošenje zakona nije dovoljno, ali da je to jedna od osnovnih obaveza u procesu pristupanja. „Crna Gora mora uskladiti svoj zakonodavni okvir sa EU, to je obaveza koja proizilazi iz skrininga“, objasnio je Marković. On je rekao da nije tačno da ne postoje slučajevi rješavanja korupcije na visokom nivou, podsjećajući na slučaj sudije iz Bijelog Polja koji je obavlja zatvorosku kaznu zbog korupcije. Marković je poručio da su za sprovođenje donešenih zakona bitni ambijent i odgovornost. „Neophodna je odgovornost onih koji primjenjuju zakone“, rekao je on. Komentarišući navode da nema dovoljno rezultata u borbi protiv korupcije, on je rekao da za to treba pozvati nadležne organe i funkcionere da odgovaraju na pitanja o uzrocima takvog stanja. Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Obrad Stanišić ocijenio je da je dosta urađeno, posebno kada su u pitanju poglavlja 23, ali i za 24. On je poručio da je cilj stalnog pominjanja klauzule balansa jasan, jer je“pominju oni koji bi htjeli da se to desi“. Prema njegovim riječima, pojedini opozicionari su samo deklarativno za evropske integracije Crne Gore i stalno se vraćaju na klauzulu o balansu zato što bi eventualno blokiranje pregovora sa EU, zaustavilo i pregovore sa NATO-om.

Bonus video: