Nema skretanja Crne Gore sa evropskog i evroatlantskog puta, poručio je premijer Vlade Milo Đukanović.
Đukanović je novinarima u Privrednoj komori, komentarišući ocjenu predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića da "zaokreta na putu evroatlantskih integracija Crne Gore nema, ali je očigledno da postoje određena skretanja", rekao da on ne primjećuje nikakvo skretanje.
"Ne registrujem nikakvo skretanje Crne Gore sa evropskog i evroatlantskog puta. Ne bismo pod skretanjem mogli podvesti najavu da ćemo do kraja naredne godine dobiti poziv za članstvo u NATO, uz presedan da bi Crna Gora bila jedina država koja je poziv dobila između dva samita", kazao je Đukanović.
On je rekao da ne vjeruje ni da bi se pod skretanje mogla podvesti činjenica da je Crna Gora otvorila 12 pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom, i da se očekuje da će ovih dana otvoriti još četiri.
"Dakle, riječ je o vrlo dinamičnom procesu koji je konstatovan i u kroz Izvještaj o napretku. Ne vidim nikakvo skretanje, pa ni potrebe da se vraćamo sa njega", poručio je Đukanović.
Na pitanje kako komentariše incicijativu Krivokapića za sazivanje sjednice Savjeta za bezbjednost i odbranu, nakon odlaska direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Bora Vučinića sa te funkcije, Đukanović je rekao da je zakon o ANB vrlo jasan.
"Zakon je vrlo jasan - direktor ANB za svoj rad odgovara Vladi, a Vlada, na predlog premijera, bira direktora ANB", precizirao je on.
Prema njegovim riječima, tačno je i da u postupku izbora Vlada ima obavezu i da konsultuje Skupštinu.
"Nema nikakve sumnje da je puna nadležnost Vlade za regulisanje tih pitanja, i nema nikakvog razloga za mistifikaciju problema, niti imam šta da dodam onome što je rekao Vučinić – razgovarali smo, procijenili da treba da se napravi ovakav potez i to je to", naveo je Đukanović.
On je kazao da ne zna "zašto u crnogorskom društvu postoji potreba da se stalno traže neki skriveni razlozi".
"Ovo je razlog, znači procijenili smo da je sa dodatnim naporima potrebno intenzivirati aktivnosti na ispunjavanju obaveza koje će nas kvalifikovati za poziv u NATO naredne godine", dodao je Đukanović.
On je kazao da je više puta i od Vučinića čuo da nije dobra praksa da predugo traje mandat direktora ANB.
"Ovo je bio jedan u seriji razgovora, nije bilo nikakve senzacije, nego smo se samo dogovorili da je možda ovo dobar trenutak da, kada radimo na rekonstrukciji ukupnog fronta izvršne vlasti, razgovaramo i o tom pitanju, tako da je ovo zaista bio rezultat dogovora i nema tu šta da dodam", rekao je Đukanović.
Na sreću, kako je naveo, puno toga je urađeno u sektoru bezbjednosti, ali to ne znači da je posao završen.
"Ubijeđen sam da će novi direktor ANB nastaviti da realizuje politiku za koju su dobar temelj postavili njegovi prethodnici".
"Što se tiče uloge Savjeta, on analizira i ocjenjuje politiku bezbjednosti. Tako da, kada bilo koji član Savjeta procijeni da je potrebno da to uradimo, može da pokrene inicijativu, a zna se kome pripada pravo da saziva sjednicu, to je predsjednik države", naveo je Đukanović.
On je rekao da ne vidi da je ta tema na bilo koji način skopčana sa onim što je neupitno pravo Vlade i njenog predsjednika - da odlučuje ko će biti na čelu koje agencije u nadležnosti izvršne vlasti.
Upitan da li je tačno da je Socijaldemokratska partija inicirala rekonstrukciju Vlade, Đukanović je odgovorio "naravno da ne".
"Taj posao pripada predsjedniku Vlade, i mislim da smo upravo od predsjednika SDP-a prije neki dan imali interpretaciju da oni očekuju da predsjednik Vlade obavi svoj posao", kazao je on.
Đukanović je rekao da predsjedniku Vlade pripada da bira svoj tim.
"Tačno je da sam ja govorio o tome, u kontekstu neupitne potrebe, jer sada već imamo tri ministra koja su napustila ta mjesta pa imamo potrebu popune Vlade, a s druge strane, imamo političke razloge da vidimo da li Vlada treba da nastavi u ovom sastavu", kazao je on.
Politički razlozi su, kako je pojasnio, vezani za mimoilaženja političkih konstituenata o nekim važnim pitanjima, uključujući razvojne.
"Treba da raspravimo ta pitanja, da definišemo prioritete u budućem radu Vlade, a onda ću, zavisno od tih prioriteta, procjenjivati potrebu dubine rekonstrukcije Vlade. To je posao predsjednika Vlade, i ja ne tražim pomoć za taj posao", poručio je Đukanović.
Na pitanje da li su, u slučaju da ne dođe do dogovora sa SDP-om, realni vanredni izbori, on je rekao da "ne postoji tako važan politički cilj koji bi opravdao trajanje koalicije i Vlade koja ne odgovara čitavoj lepezi potreba i ciljeva".
"Ako neko misli da je očekivanje poziva u NATO dovoljan razlog koji bi nas opravdao da ne budemo djelotvorni u realizaciji drugih očekivanja od Vlade, taj nema saglasnost sa mnom. A moja saglasnost je u dužini trajanja Vlade je kritično važna, jer onog trenutka kad predsjednik Vlade da više ne bude to, onda ni Vlada ne funkcioniše", kazao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, dinamika početka ili realizacije radova koji su započeti, zavisi presudno od ažurnosti i kompetentnosti administracije, a ona, opet, od političke funkcionalnosti Vlade i konsenzusa u njoj.
"Ako nema konsenzusa, onda se mi razlikujemo oko temeljnih pitanja, i bilo bi neozbiljno i politički i ljudski zamajavati se i trošiti i svoje i vrijeme nacije", poručio je Đukanović.
On je rekao da raspuštanje Vlade trenutno nije najrealnije rješenje.
"Veća je šansa je da se postigne sporazum i da nastavimo sa djelovanjem", dodao je Đukanović.
Bonus video:
