ANTIKORUPCIJSKA KONFERENCIJA

Žugić: Transparentnost najefikasnije sredstvo protiv korupcije

Ćalović je kazala da, po pitanju transparentnosti, Crna Gora ne samo da stagnira, nego pravi i neke korake unazad, navodeći da više nije moguć pristup elementarnim podacima o vlasnicima kompanija i nekretnina. „Danas i u kiparskom registru možete naći više podataka o kompanijama, nego u Crnoj Gori“, smatra ona
55 pregleda 1 komentar(a)
Radoje Žugić, Foto: Savo Prelević
Radoje Žugić, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 09.12.2014. 12:24h

Korupcija uništava ekonomsku i društvenu supstancu države, a transparentnost je najefikasnije sredstvo u borbi protiv te pojave, ocijenjeno je na 8. Nacionalnoj antikorupcijskoj konferenciji koju je organizovala Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

Ministar finansija Radoje Žugić kazao je da posljedice korupcije ozbiljno ugrožavaju ekonomski sistem države jer ona, osim negativnog uticaja na preduzetništvo i konkurentnost, posredno utiče i na smanjenje investicija.

„Korupcija je faktor koji uništava i ekonomsku i društvenu supstancu svake države. Stoga je sveobuhvatna borba protiv korupcije uslov bez kojeg se država ne može deklarisati kao demokratska, niti može očekivati ekonomski i društveni prosperitet“, poručio je Žugić.

Prema njegovim riječima, za Crnu Goru kao kandidata za ulazak u EU, borba protiv korupcije predstavlja još veći izazov, jer se njena efikasnost posebno prati i vrednuje u procesu pristupanja.

Žugić je kazao da korupcija nije tabu tema u Crnoj Gori, navodeći da istraživanja ukazuju na to da građani smatraju da je korupcija rasprostranjena pojava u državi.

„Rezultati pokazuju da je percepcija korupcije daleko raširenija od same stvarnosti. Takva precepcija profiliše društvo koje ne toleriše korupciju, i koje sa punim pravom od države traži i očekuju efikasnu i odlučnu borbu protiv te pojave“, naveo je on.

Žugić je ocijenio da je transparentnost "najučinkovitije sredstvo u borbi protiv korupcije i lijek za jačanje kredibiliteta države".

Zamjenik Vrhovnog državnog tužioca, Veselin Vučković, kazao je da je Tužilaštvo u središtu borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Zato se, kako je naveo, najveći broj mjera iz akcionih planova za poglavlja 23 i 24, kada je u pitanju borba protiv tih pojava, odnosi na Tužilaštvo.

„Dosadašnji ograničeni napredak u ovoj oblasti, najvećim dijelom je posljedica nedovoljnih administrativnih, materijalnih, tehničkih i tehnološko-informativnih preduslova i neophodnog specijalizovanog kadra za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije“, smatra Vučković.

On je kazao da je za rad Tužilaštva važno postizanje veće transparentnosti rada te institucije.

Šef Delegacije EU u Podgorici, Mitja Drobnič, kazao je da uslov za članstvo u Uniji nije da korupcija u Crnoj Gori nestane, nego sticanje sposobnosti da se država sama bori sa tom pojavom.

On je podsjetio da je u izvještaju EU o napretku Crne Gore konstatovano da je osnaženo civilno društvo ključni činilac svakog demokratskog sistema. „I kao takvo bi trebalo da bude i tretirano od državnih institucija“, naglasio je Drobnič.

On je kazao da korupcija „cvjeta“ u uslovima nedostatka transparentnosti, tamo gdje donosioci odluka nijesu odgovorni, gdje se odluke donose tajno i efekte njihovog sprovođenja niko ne nadgleda.

„Da bismo se borili protiv tog fenomena, potrebne su nam transparentne i odgovorne institucije, politike koje se kreiraju na otvoren način i čije sprovođenje kontroliše javnost“, rekao je Drobnič.

Ambasadorka SAD, Su Kej Braun, kazala je da organizacije civilnog društva moraju igrati ključnu ulogu u borbi protiv korupcije.

„Reforma pravosuđa, ključni je preduslov za napredak Crne Gore u evropskim i evroatlantskim integracijama“, poručila je Braun.

Prema njenim riječima, Crna Gora svakodnevno ostvaruje progres na putu ka članstvu u EU i NATO.

„Uspostavljanje jakog i transparenog sistema u borbi protiv korupcije ključna je komponenta tog procesa“, kazala je Braun.

Izvršna direktorka MANS-a, Vanja Ćalović, podsjetila je da riječ korupcija potiče od latinske „koruptio“, što znači pokvarenost, uništenost.

Ona je sugerisala učesnicima konferencije da pogledaju izložbu fotografija postavljenu u sali sa kojih se, kako je navela, može vidjeti kako je korupcija uništila crnogorsku privredu.

„Zahvaljujući našim partnerima iz drugih NVO, uspjeli smo da dođemo do osnovnih podataka koje firme su nekada postojale u Crnoj Gori, koliko ljudi su zapošljavale, koliko su izvozile i koliko su doprinosile crnogorskoj ekonomiji. Danas, većine tih firmi nema, njihova imovina je prodata ili uništena, a oni koji su se od toga obogatili su i dalje na slobodi“, navela je Ćalović.

Ona je rekla da je samo u slučaju Crne Gore EU pomenula klauzulu o balansu, zbog nedostatka rezultata u borbi protiv korupcije.

„I u kontekstu progresa u NATO integracijama, podsjetili su nas da nemamo rezulttata u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala“, kazala je Ćalović.

Ona je podsjetila i na nedavno objavljeni indeks percepcije korupcije, prema kojem je Crna Gora nazadovala za devet mjesta.

„Nažalost, odgovor na sve prisustniju korupciju u našem društvu, i na sve prisutniji organizovani kriminal koji počinje ozbiljno da utiče i na bezbjednost građana, najčešće je politička relativizacija i institucionalna legalizacija“, navela je Ćalović.

Ona je kazala da je tačno da i u drugim zemljama postoji korupcija ali se u tim državama protiv nje institucije odlučno bore, „a ne relativizuju je, kao što je to slučaj u Crnoj Gori“.

„Kada je riječ o institucionalnoj legalizaciji, ta pojava ne samo da je prisutna kroz zakone, odluke Vlade i druga zvanična akta kojima se legalizuju koruptivni interesi pojedinaca, nego tako nešto imamo i u slučajevima organizovanog kriminala“, rekla je Ćalović.

Prema njenim riječima, pored svega toga, u Crnoj Gori je na djelu satanizacija onih koji otkrivaju korupciju.

Ćalović je kazala da, po pitanju transparentnosti, Crna Gora ne samo da stagnira, nego pravi i neke korake unazad, navodeći da više nije moguć pristup elementarnim podacima o vlasnicima kompanija i nekretnina.

„Danas i u kiparskom registru možete naći više podataka o kompanijama, nego u Crnoj Gori“, smatra ona.

To, kako je navela, nije slučaj samo sa javnim registrima, nego i sa sudskim presudama.

„Pozivam izvršnu i sudsku vlast da obezbijede veću transparentnost svog rada, i podataka koji omogućavaju otkrivanje korupcije“, kazala je Ćalović, dodajući da su MANS i nekoliko medija otkrili više slučajeva korupcije, posebno na visokom nivou, nego policija u cijeloj Crnoj Gori.

Konferencija je organizovana uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Njemačke fondacije za međunarodnu pravnu saradnj, Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Podgorici i organizacije Transparency International.