Profesor Milan Popović, glavni i odgovorni urednik Monitora, Esad Kočan, i poslanik Demokratskog fronta, Koča Pavlović, podnijeli su krivičnu prijavu protiv premijera Mila Đukanovića i Vrhovnog državnog tužilaštava za krivično djelo genocid u vezi slučaja Ibrahima Čikića. Osnovni sud u Bijelom Polju donio je presudu kojom je Čikić obavezan da plati četiri hiljade eura kao naknadu za duševne bolove bivšem upravniku bjelopoljskog zatvora Luki Bulatoviću i zatvorskom doktoru Tomu Karišiku, zbog sjećanja zabilježenog u knjizi Gdje sunce ne grije. Popović je na konferenciji za novinare kazao da je krivična prijava podnijeta 11. septembra a da je objelodanjena tek danas jer su, kako je naveo, željeli da daju vrijeme i šansu novom Vrhovnom državnom tužiocu (VDT), Ivici Stankoviću da se upozna sa slučajem. On je pozvao Stankovića da postupi po toj krivičnoj prijavi, koja se odnosi na period od 1994. do ove godine. „Nijesmo objelodanjivali kako bismo dali priliku Stankoviću da učini ono što treba. U međuvremenu je prvostepena osuđujuća presuda protiv Čikića u Bijelom Polju potvrđena pravosnažnom Višeg suda u Bijelom Polju i odlučili smo da ovo objelodanimo“, poručio je Popović. Prema njegovim riječima, osuđujuća presuda je pravna maska iza koje se krije genocid koji je počinio vrh države. „Dokaza ima ali nema slobodnih pravnih institucija, posebno Tužilaštva“, kazao je on. Prema riječima Popovića, Stanković je u nekoliko poteza pokazao da se od njega možda može očekivati nešto više nego što je bilo do danas. „ALi, dok je Đukanović na vlasti ta su očekivanja pogrešna. Skeptik sam u vezi sa postupanjem VDT-a ali ću se nadati da će njegova knjiga ostati uz našu solidarnost sjeme iz kojeg će neka buduća generacija znati šta da čini“, smatra Popović. Predsjednik Demokratskog fronta, Miodrag Lekić, rekao je da je Čikić 1994. godine, politički progonjen, hapšen, mučen, proglašen za snajperistu, što je, kako je kazao, jedna nepravedna inicijativa tadašnjeg pravosuđa i tadašnje političke elite. „Drugi dio je da je Čikić nakon više godina napisao knjigu u kojoj je taj užas opisao. Nepravdu je doživio kao musliman jer je bilo elemenata šoivinizma", kazao je Lekić. On je ocijenio da nije slučajno da je ta knjiga svjedočanstvo da se tako nešto opet ne desi bila predmet novog sudskog postupka. "I opet je kriv jer je napisao knjigu o onome što se dogodilo“. Kako je kazao, taj slučaj ulazi u kontekst progona drugih koji u Crnoj Gori imaju drugačije, kritičko mišljenje. „Borbe protiv korupcije i kriminala su predmet napada. Parlament je glas naroda i želim da se čuje. Ovo se čulo i šire pa se u Evropskom parlamentu pomenulo rasparavljajući o Rezoluciji, a samo mi o tome ćutimo. Nastavićemo da se borimo. Ovo je zajednička borba svih zajedničkih snaga u Crnoj Gori“, poručio je Lekić. Čikić je zahvalio onima koji su osudili nepravdu i podržali istinu. „Iako osuđen, pred vama stojim kao pravednik, i simbol stradanja nepravedno nanijetog bošnjačkom narodu. Nepristajanje na zaborav i otpor prema planiranom progonu bošnjačkoig naroda doveo me u položaj progonjenog a otpor prema progoniteljima sveta je obaveza svakog čovjeka“, rekao je Čikić. On je kazao da oni koji su ga tada „batinjali“ i tamničili i danas "gospodare" Crnom Gorom. „Oni predstavljaju ozbiljnu opasnost svim slobodomislećim ljudima i razvoju demokratije u njoj. Da li će njihova prazna srca i džepovi gospodariti zavisi samo od nas“, zaključio je Čikić.
Bonus video:
